Zelena energija sve jeftinija

Izvor:   EurActiv.rs

Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije vremenom postaje sve jeftinija. Iako industrijski lobiji podstiču ideju da je zelena energija suviše skupa istraživanja pokazuju da su se troškovi mnogo smanjili i da će se to nastaviti i u budućnosti, što će rezultirati i otvaranjem ćetiri miliona radnih mesta samo u energetskom sektoru, mimo centralne mreže snabdevanja.

Suprotno uvreženom mišljenju da je „zelena“ energija suviše skupa, troškovi proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije konstantno se smanjuju tokom godina i te tehnologije postaju sve konkurentnije. Tehnologije za korišćenje obnovljivih izvora energije su najekonomičnije rešenje za elektrifikaciju mimo centralne mreže snabdevanja u zemljama u razvoju i omogućile bi otvaranje četiri miliona radnih mesta. U svetu je danas pet miliona ljudi zaposleno u sektoru obnovljivih izvora energije, a više od 1,3 milijarde ljudi, pre svega u Africi i Aziji, nema pristup struji, pokazalo je istraživanje Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA).

Troškovi proizvodnje električne energije putem solarnih fotonaponskih sistema sa silikonskim fotonaponskim modulima smanjili su se za 60 odsto u protekle dve godine na samo jedan dolar po vatu (Watt). Kumulativni instalisani kapaciteti solarnih fotonaponskih sistema povećali su za 70 odsto u 2011. godini i, ako se taj rast nastavi, očekuje se dodanto smanjenje troškova, pokazuje istraživanje, koje je objavljeno 6. juna.

Troškovi proizvodnje iz drugih izvora, uključujući vetar, biomasu i hidropotencijal, takođe, su opali.

U svetu, međutim, velike količine poljoprivrednog i drvnog otpada su neiskorišćene. Njihovo korišćenje za proizvodnju struje i grejanja može biti jeftinije nego upotreba struje iz mreže. U okviru najkonkurentnijih projekata u ovoj oblasti troškovi proizvodnje energije iznose 0,06 dolara za kilovat čas.

Tehnologije za eksploataciju energije vodotokova su razvijene a proizvodnja struje je uglavnom jeftina. Troškovi proizvodnje u koje su uračunati i inicijalna ulaganja, troškovi kapitala, energenti, operativni i troškova održavanja, za velika hidropostrojenja iznosili su od 0,02 do 0,19 dolara za kilovat-čas ako se uzme u obzir da su troškovi kapitala iznosili 10 odsto. Zbog toga su najbolji projekti u korišćenju hidroenergije i najkonkurentnija opcija danas.

Na područjima sa velikim potencijalom energije vetra vetroparkovi su postali vrlo konkurentna opcija. Turbine su od nedavno počele da pojeftinjuju i taj trend će se verovatno nastaviti, pošto se jeftiniji proizvođači iz zemalja sa privredama u usponu sve više pojavljuju na tržištu. Troškovi proizvodnje struje na mestima sa najvećim potencijalom energije vetra u Severnoj Americi su se u 2010. kretali od 0,04 do 0,05 dolara za kilovat-čas u 2010.

„Industrijski lobiji podstiču ideju da je energija iz obnovljivih izvora suviše skupa, a istraživanje pokazuje da su se troškovi mnogo smanjili i da će se to nastaviti i u budućnosti. Takva proizvodnja struje sada je konkurentna u odnosu na mnoge tehnologije koje koriste fosilna goriva. Istraživanje Irene treba da nadomesti nedostatak objektivnih i aktuelnih informacija koje su važne pri odlučivanju o troškovima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije,“ rekao je Adnan Amin, generalni direktor Irene.

Ulaganja u obnovljive izvore energije više nisu samo mali segment tržišta već veliki deo ulaganja u proizvodnju energije, pošto čine polovinu novih godišnjih kapaciteta u svetu, izjavio je direktor Centra za inovacije i tehnologiju IRENA Dolf Gilen (Gielen) i dodao da tržišta rastu vrlo brzo... i verovatno će se troškovi još smanjiti. Tokom 2011. godine ulaganja u snabdevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora dostiglo oko 260 milijardi dolara.

Ostvarivanje cilja UN da do 2030. godine struja postane dostupna svima u svetu omogućilo bi otvaranje ćetiri miliona radnih mesta samo u energetskom sektoru mimo centralne mreže snabdevanja, pokazalo je drugo istraživanje koje je 6. juna objavila IRENA. Decentralizovana rešenja za korišćenje obnovljivih izvora omogućiće otvaranje radnih mesta u ruralnim područjima obezbeđujući pritom energiju zabačenim zajednicima.

„Postoji znatan potencijal za zapošljavanje,“ rekao je Amin.

Izveštaj sadrži 12 studija slučaja u centralnoj Americi, podsaharskoj Africi i Aziji korišćenja različitih tehnologija, uključujući biogas, solarnu energiju, male hidroelektrane i ekonomične štednjake.

Mala tehnološka postrojenja pogoduju ruralnoj sredini jer se veštine mogu lokalno razvijati zbog čega se zemlje ne moraju oslanjati na strane stručnjake. Tehnologije za korišćenje obnovljivih izvora energije su najekonomičnije rešenje za elektrifikaciju mimo centralne mreže i proširenje mreže u većini područja, kao i za centralizovano snabdevanje u područjima koja raspolažu resursima, navodi se u izveštaju.

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energiju (IRENA) osnovana je 2009. sa sedištem u Abu Dabiju. Ukupno 158 zemalja učestvuje u radu Agencije, od kojih su 93 članice, uključujući EU, a 63 su potencijalne članice.

Srbija je članica te prve međunarodne organizacije koja se bavi isključivo obnovljivom energijom i čiji se cilj da podstakne upotrebu tih izvora energije u svetu.

Sveobuhvatna analiza troškova i rezultata tehnologija u oblasti obnovljivih izvora energije sastoji se od pet istraživanja koja obuhvataju solarne fotonaponske sisteme, koncentrisane solarne elektrane, energiju vetra, hidroenergiju i biomasu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...