Gorivo s mirisom palačinki

Izvor:   Nezavisne novine

U Republici Srpskoj počela je proizvodnja biodizela iz ulja uljane repice, što poljoprivrednicima otvara mogućnost da i proizvodnjom biodizela razviju sopstveni mali kućni biznis. Vijek mašina koje koriste biodizel je daleko duži osim što mašine iza sebe ostavljaju miris pečenih palačinki, a ne žestokih izduvnih gasova goriva

Stručnjaci u poljoprivrednom institutu Republike Srpske u Banjaluci započeli su probnu proizvodnju biodizela iz ulja uljane repice u okviru projekta „Eksperimentalna proizvodnja hladno cijeđnih ulja i biodizela“.

Eksperiment se sprovodi zajedno s banjalučkom Poljoprivrednom školom, traktori su uspješno pokrenuti, uz efikasan rad, ne ostavljajući iza sebe smrad izduvnih gasova, nego miris palačinki.

Tako je na ekonomiji ovog instituta, nakon prošlogodišnjeg probnog i uspješnog početka proizvodnje hladno cijeđenih ulja, koja se mogu koristiti u ishrani, svim poljoprivrednicima otvorena mogućnost da i proizvodnjom biodizela razviju sopstveni mali kućni biznis.

Miloš Nožinić, šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta Republike Srpske i rukovodilac projekta rekao je da projekat sprovode s ciljem utvrđivanja najpogodnijih sorti uljane repice za proizvodnju hladno cijeđenih ulja za ljudsku ishranu ili za proizvodnju biogoriva.

„Kod proizvodnje biodizela potrebno je prvo proizvesti biljno ulje, koje je najkvalitetnije iz repice, jer se ne lijepi za metalne dijelove motora i može izdržati temperature do minus 17 stepeni“, rekao je Nožinić.

biodizel

Pojašnjavajući proces dobijanja biodizela, Nožinić je ispričao da se nakon procesa hladnog cijeđenja, ulje podvrgava procesu metilesterifikacije, gdje se u 100 litara hladno cijeđenog ulja dodaje 15 do 20 litara metil alkohola, te pola kilograma kalijumovog ili natrijumovog hidroksida, koji ubrzavaju reakciju.

„Zatim se ta smjesa miješa, uz zagrijavanje na 60 do 70 stepeni Celzijusovih i tada se kao nusproizvod istaloži glicerol, dok se masne kiseline vežu s metil alkoholom u metilestere, koji su, zapravo, biodizel“, pojasnio je Nožinić i naglasio da se umjesto hladno cijeđenog ulja za proizvodnju biodizela može koristiti i pregorjelo ulje iz friteza.

Za pokretanje mašina u mineralni dizel može se dodati i do 50 odsto na taj način proizvedenog biodizela, kaže te Nožinić i odaje da su prilikom probe oni dodali 20 odsto.

„Vijek mašina koje koriste biodizel je daleko duži, isprobali smo to i na našim mašinama i nema nikakvih promjena u radu motora, osim što mašine iza sebe ostavljaju drugačiji miris, poput mirisa pečenih palačinki, a ne žestokih izduvnih gasova goriva“, rekao je Nožinić i dodao da su u servisu proizvođača, jer žele da im na najjednostavniji način prenesu svoja istraživačka iskustva.

U Republici Srpskoj treba povećati proizvodnju uljane repice, čime će biti povećana i proizvodnja biogoriva, kaže Nožinić, te podsjetio da Poljoprivredni institut i resorno ministarstvo zajednički sprovode petogodišnji program podsticajnih mjera u proizvodnji uljarica, koji bi trebalo da poveća proizvodnju sa sadašnjih 5.000 na 20.000 hektara zasijanih površina u Republici Srpskoj.

Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, rekao je da su podržali ovaj projekat te da je za njega izdvojeno 25.000 konvertibilnih maraka.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...