Vetar osvojio Rumuniju

Izvor:   croenergo.eu

Energija iz vjetra postala je važan dio energetskog miksa Rumunjske koja je „privukla“ velike europske igrače u tom sektoru – iz Češke, Italije, Portugalije, Španjolske.

Rast sektora energije vjetra u Rumunjskog doista je fascinantan. Zemlja koja je tijekom 2009. godine imala samo jednu 18 MW-tnu elektranu, krajem prošle godine raspolagala je sa 982 MW instalirane snage iz vjetroturbina, navodi se u izvješću Rumunjske udruge za energiju vjetra.

U središtu navedenog rasta nalazi se izgradnja najveće europske vjetroelektrane u selima Fantanele i Kogilak, u regiji Dobrogea. Projekt kojeg vodi češki ČEZ imati će ukupno 240 General Elektrik-ovih 2.5 MW-tnih vjetroturbina.

I drugi veliki igrači u sektoru energije vjetra već imaju svoje uporište na rumunjskom tržištu. Tako talijanski Enel Grin Pauer (Enel Green Power) već raspolaže sa oko 100 MW-ta instaliranih kapaciteta, dok u narednih 18 mjeseci planira instalirati dodatnih 200 MW.

Portugalski EDP je, također, uključen u dva projekta vjetroelektrana ukupne snage 230 MW, a koje će se izgraditi u blizini jedine rumunjske nuklearne elektrane Černavoda.

Španjolska Iberdrola pak namjerava izgraditi 80 MW-tnu vjetroelektranu u selu Mihai Viteazu. Osim navedenog projekta Iberdrolini planovi uključuju izgradnju 50 novih vjetroenergetskih projekata do 2017. godine, a koji bi mogli biti dio budućeg 1.500 MW-tnog kompleksa Dobrogea.

Rumunjska vlada odlučila je udvostručiti vrijednost zelenih certifikata za proizvodnju energije iz vjetra te držati njihovu vrijednost do 2017. godine. Istovremeno podignuti su i iznosi kazni za distributere koji ne budu ostvarili zadane ciljeve. Najviša cijena zelenog certifikata podignuta je na 0,055 eura po KWh, dok najniža iznosi 0,027 eura po KWh.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...