Evropska supermreža pred brojnim preprekama

Izvor:   Poslovni dnevnik / The New York Times

Zagovornici obnovljive energije tvrde da bi električna supermreža osnažila industriju čiste energije tako što bi povezala vetroelektrane u Škotskoj i solarne komplekse u Španiji i severnoj Africi s gusto naseljenim žarištima u Evropi.

Zagovornici obnovljive energije tvrde da bi električna supermreža osnažila industriju čiste energije tako što bi povezala vetroelektrane u Škotskoj i solarne komplekse u Španiji i severnoj Africi s gusto naseljenim žarištima u Evropi. Tehnički preduslovi za opsežnu, poboljšanu mrežu električne energije u Evropi postoje, ali političke, regulatorne i ekonomske prepreke su ogromne.

Supermreža je "apsolutno nužna" ako Evropa želi da poveća iskorišćavanje zaliha čiste energije i da smanji ispuštanje ugljen dioksida, koji dovodi do zagrevanja atmosfere, kaže Doug Parr, rukovodilac naučnih projekata u britanskom ogranku Grinpisa. Međutim, "ne dobija podršku i političku težinu", dodaje Parr. "Stvari se kreću, ali mogle bi i brže da se kreću da postoji veći interes na višim nivoima" institucija Evropske unije u Briselu.

Kako tvrde stručnjaci za obnovljivu energiju, s obzirom na to da je vrlo vetrovita, Velika Britanija bi mogla imati velike koristi od međunarodne energetske mreže te čak izvoziti energiju u kontinentalnu Evropu. Zagovornici supermreže nadaju se da bi London mogao biti glavni predvodnik te ideje, ali od vlade premijera Davida Kamerona do sada nije stigao značajniji podstreh, kaže Ana Aguado, rukovodilac grupe Friends of the Supergrid iz Brisela, koja okuplja kompanije koje bi učestvovale u izgradnji međunarodne mreže.

Velika Britanija sarađuje s Francuskom, Nemačkom, Norveškom i Švedskom na Inicijativi za izgradnju mreže u zemljama oko Severnog mora, to jest na gradnji mreže podvodnih kablova koji bi povezali vetroelektrane na moru i druge izvore energije s obližnjim zemljama. Projekat, koji će najverovatnije trajati decenijama, potencijalni je korak u gradnji šire evropske mreže, koja bi se mogla protezati od Irske do baltičkih država pa sve do severne Afrike, a visokokvalitetni kablovi istosmerne struje podnosili bi i ogromna opterećenja. Stručnjaci tvrde da bi bogatija prekogranična mreža smanjila cene energenata za potrošače, a zalihe bi bile sigurnije jer bi se promovisala konkurentnost, a višak se efikasnije raspodelio. Potencijalna područja za proizvodnju energije, poput vetrovitih obala Škotske i Irske kao i pustinja severne Afrike, uglavnom se nalaze daleko od velikih gradova, gde se troše ogromne količine energije.

Opsežnije mreže pomogle bi u rešavanju jednog od najvećih problema obnovljive energije - nestalan dotok. Kad se u Velikoj Britaniji vetrovi smire, možda u Nemačkoj i dalje duvaju, možda u Tunisu i dalje sija sunce. Domaćinstva koja se napajaju iz mreža koje su široke hiljade kilometara teško će zadesiti kriza pojedinih izvora energije, a to znači da skupoceno generisanje zaliha iz elektrana na zemni gas i ugalj više neće biti potrebno.

Odbor za energiju i klimatske promene Donjeg doma britanskog parlamenta u septembru je objavio izveštaj u kom se navodi da je drastično poboljšana mreža nužna za sprovođenje vladinih planova za značajna ulaganja u vetroelektrane na moru. Za sada je, piše u izveštaju, Velika Britanija "zapravo energetsko ostrvo", a trenutni pristup direktnog povezivanja pojedinačnih vetroelektrana na moru s kopnom je puno skuplji i neefikasniji od šire mreže. Međutim, odbor u izveštaju upozorava i na nekoliko spornih tačaka u razvoju evropske energetske mreže, navodeći visoke troškove i probleme u usklađivanju državnih energetskih regulativa.

Tim Yeo, predsednik odbora za Konzervativnu stranku, kaže da bi bolja povezanost britanskom energetskom tržištu omogućila pristup većim tržištima i veće domaće iskorišćenje energije vetra jer bi im u periodima bez vetra bila dostupna energija iz uvoza. Ali Yeo upozorava na to da bi najveća prepreka u gradnji supermreže mogli biti dugi pregovori oko usaglašavanja pojedinih državnih politika.

Procene troškova uveliko se razlikuju. James Cox iz Poyryja, finske kompanije za savetovanje i inženjerstvo, kaže da bi se trošak gradnje široke mreže kretao oko 100 milijardi evra.

Zagovornici široke mreže ističu da bi se delovi gradili postepeno, između dve države, i to putem regionalnih projekata.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...