Grčka napušta ugalj
Grčka je bila jedna od prvih zemalja koje su podržale novi cilj Evropske unije da se emisija gasova sa efektom staklene bašte smanji za 55 odsto, a prepoznata je i kao država koja je postigla najupečatljiviji napredak u napuštanju uglja. Istovremeno, preduzima značajne korake kako bi obezbedila energetsku efkasnost kroz razvoj sistema za korišćenje obnovljivih izvora energije. (Grčka namerava da elektroenergetski poveže sva svoja ostrva do 2040. godine. Foto: Pixabay)
Nacionalni energetski i klimatski plan Grčke za 2020-2030. u potpunosti prati ciljeve Evropske unije u pogledu smanjenja štetne emisije gasova za 55 odsto do kraja ove decenije.
U tom smislu, ova mediteranska zemlja namerava da koristi prirodni gas, osnaži procese digitalizacije potrebne za pametne elektroenergetske mreže, kao i da elektroenergetski poveže sva svoja ostrva do 2040. godine. U prvoj polovini 2020. na svoju elektromrežu je već priključila 110 novih vetroturbina, a planira i pokretanje jednog od najvećih fotonaponskih projekata u Evropi.
Sve ove aktivnosti deo su plana koji vodi smanjenju, ali i potpunom ukidanju zavisnosti energetskog sistema od upotrebe fosilnih goriva.
Grčka namerava da posle 2023. godine zadrži samo 660 megavata kapaciteta na lignit, podvukao je Laslo Sabo, direktor Regionalnog centra za energetske politike.
Grčka planira da poveća korišćenje obnovljivih izvora energije sve dok 60 odsto ukupno proizvedene električne energije ne bude dobijeno iz tih izvora. (Izvor: Pixabay)
Otklon od uglja glavni prioritet
Postupno izbacivanje lignita i drugih vrsta uglja je glavni prioritet za Grčku, ocenila je Aleksandra Sduku, generalna sekretarka za energetiku i mineralne resurse pri grčkom Ministarstvu životne sredine, uz ocenu da je “to nešto o čemu se ne može pregovarati, i što će se dogoditi“.
“Dekomisija postrojenja na lignit je naš glavni prioritet, uz paralelno širenje korišćenja obnovljivih izvora energije sve dok 60 odsto ukupno proizvedene elekrične energije ne bude dobijeno iz tih izvora”, rekla je Sduku, tokom atinskog Energetskog dijaloga održanog 17 i 18. februara.
Sekretarka je identifikovala i izazove koje će povlačiti postupno ukidanje lignita, u vidu posledica po lokalnu ekonomiju i potrebe za većom fleksibilnošću unutar elektroenergetskog sistema.
S tim u vezi, grčka vlada ima investicioni program od 3,5 milijardi evra za nadogradnju mreže kako bi ona funkcionisala u bilo kojim uslovima.
Grčki plan za nacionalni prenosni i distributivni sistem oslanja se na četiri stuba.
To podrazumeva korišćenje prirodnog gasa i jačanja procesa digitalizacije potrebnih za osavremenjivanje elektroenergetske mreže, kao i razvoj nacionalne strategije za skladištenje energije i elektroenergetsko umrežavanje svih grčkih ostrva do 2040. godine.
Prema rečima sekretarke Sduku, ovaj sveobuhvatni plan se takođe odnosi na podršku unapređenju već postojećih i novih međunarodnih interkonektora za prenos električne energije, uključujući one sa Bugarskom, Kiprom i Egiptom.
“To je važan politički znak za buduće investicije u regionu i u skladu je sa “zelenim planom” EU, prokomentarisao je Nikolas Kuen, službenik za međunarodne odnose u Glavnoj upravi za energetiku Evropske komisije, i primetio: “Biće prepreka, i postupno ukidanje uglja mora da se planira dosta vremena unapred, zajedno sa ulaganjima u obnovljive izvore energije“.
Postupno izbacivanje lignita i drugih vrsta uglja je glavni prioritet za Grčku. (Izvor: Pixabay)
Atraktivnost obnovljivih izvora
“Energija sunca i vetra je danas širom sveta vrlo atraktivna za proizvodnju električne energije, posebno kada je reč o fotonaponskim sistemima, čija je cena za 90 odsto niža nego pre pet-šest godina, i koji se u poređenju s drugim tehnologijama veoma lako instaliraju”, primetio je Sotiris Kapelos, predsednik odbora direktora Grčkog udruženja proizvođača električne energije iz solarnih sistema (HELAPCO) uz ocenu da se iz tog već može izvesti zaključak da obnovljivi izvori mogu da zamene lignit.
Grčka će biti dom za jedan od najvećih fotonaponskih projekata u Evropi, pošto je Evropska banka za obnovu i razvoj odlučila da uloži 75 miliona evra za pokretanje inicijativnog OIE projekta najširih razmera upravo u ovoj zemlji sa ukupnim planiranim instaliranim kapacitetom od 204 megavata.
Što se tiče korišćenja vetra, prema statističkim podacima koje je objavilo Grčko naučno udruženje za energiju vetra (ELETAEN), ta zemlja je na svoju mrežu u prvoj polovini 2020. godine priključila 110 novih vetroturbina ukupnog izlaznog kapaciteta od 287,3 MW, što je porast od osam odsto u odnosu na kraj 2019. godine, i što je kumulativni instalirani kapacitet zemlje podiglo na 3.884 megavata.
Tehnologija se mora primeniti, rekao je Sotiris Kapelos. “Ne možemo da predvidimo sa kojom količinom energije će obnovljivi izvori puniti sistem, pa probleme koji se odnose na skladištenje moramo da rešimo baterijama i vodonikom“.
Uloga vodonika i alternativnih goriva
Grčka vlada planira da podrži razvoj elektromobilnosti i ekonomiju zasnovanu na vodoniku, naročito kada su u pitanju energetski intenzivne industrije kod kojih je malo verovatno da će “zelena električna energija” u potpunosti zadovoljiti potrebe.
“Elektromobilnost ne može sama da pokrije dekarbonizaciju transportnog sektora, tako da ćemo podržavati korišćenje nisko-ugljeničnih i drugih goriva za transport, kao što su vodonik, gorivne ćelije i tečni prirodni gas, što važi i za pomorski i drumski prevoz robe teškim vozilima”, objasnila je Aleksandra Sduku.
Grčka vodonična strategija je u fazi pripreme i mogla bi da bude izrađena do septembra.
“Generalno gledano, u Evropi do 2040. moramo da povećamo upotrebu vodonika na 80 gigavata, od čega 40 gigavata u EU i isto toliko van Unije, u zemljama poput Maroka ili Ukrajine“, rekao je Jorgo Šacimarkakis, generalni sekretar industrijske grupacije Hydrogen Europe, dodavši: ”Grčka je važna zbog projekata postepenog ukidanja lignita i drugih ugljeva“.
Šacimarkakis je podsetio da su samo dvema zemljama u EU dostupne i energija vetra i solarna energija, a to su Portugalija i Grčka, što je još jedna dobra vest kada se ima na umu upotreba “zelenog vodonika“.
”Zeleni plan” EU podrazumeva da se sve događa po mehanizmu za pravednu tranziciju, kao i da se niko ne ostavlja po strani, posebno ne osetljive i ranjive društvene grupe.
Prema oceni Nikolasa Kuena iz Evropske komisije postupno izbacivanje uglja je projekat pravedne tranzicije. Ističe da Komisija prihvata svakoga ko je otvoren za saradnju i da se kroz davanje pozitivnih primera može dostići cilj koji je od značaja za ceo region.