Obnovljivi izvori preuzeli primat u EU

Autor:   BM

U Evropskoj uniji je tokom prošle godine 38 odsto električne energije dobijeno iz obnovljivih izvora. Ta okolnost je presedan za Evropsku uniju, jer se nikada ranije nije dogodilo da OIE po zastupljenosti u energetskom miksu imaju primat nad ugljem i gasom, do tada glavnih izvora u proizvodnji električne energije. (foto: Pixabay)

Učešče fosilnih goriva u energetskom miksu Evropske unije je palo na 37 odsto, dok se 25 odsto električne energije dobijalo iz nuklearnih elektrana, pokazala je studija koju su danas objavili klimatski tink-tenkovi Ember, iz Londona, i Agora energetski zaokret (Agora Energiewende), iz Berlina.

U prošloj godini povećani su kapaciteti solarnih i vetroelektrana, koje su proizvele 14 odsto i pet odsto energije, što u zbiru čini petinu struje proizvedene u Evropskoj uniji.

Preostalih 19 odsto električne energije iz obnovljivih izvora proizvedeno je u hidroektranama ili od biomase, pri čemu su kapaciteti ta dva izvora u EU proteklih godina stagnirali, ne beležeći značajniji rast.

„Početkom decenije i u jeku globalne klimatske akcije, zadovoljstvo je videti da je Evropa već stigla do prekretnice u pogledu zelene energije. Brzi rast energija vetra i sunca primorao je ugalj na povlačenje, ali to je tek početak“, izjavio je viši analitičar u tink-tenku Ember Klajmat, Dejvid Džons.

Povećanje učešća obnovljivih izvora i smanjanje udela uglja znači da je proizvodnja električne energije u Evropi prošle godine bila 29 odsto “čistija” nego 2015. godine.

Ugalj i gas posustaju

„Evropa se oslanja na vetar i solarnu energiju kako bi osigurala ne samo da se do 2030. postepeno izbaci ugalj, nego i proizvodnja gasa, zamene nuklearne elekrane i zadovolji rastuća potražnja za električnom energijom zbog električnih automobila i toplotnih pumpi, dodao je Džons.

Tokom 2020. godine kapacitet vetroparkova i solarnih elektrana povećan je za 51 teravat-sat (TWh), što je znatno iznad proseka, ali studija ukazuje da će taj rast morati da bude i 100 teravat-sati godišnje, kako bi do 2030. godine EU dostigla obavezujuće klimatske ciljeve koje je sebi zacrtala.

Članice EU su prošle godine predstavile planove za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali ti planovi u ovom trenutku omogućavaju ukupno povećanje od 72 teravat-sati godišnje.

Vidljive su i velike razlike među pojedinim članicama. Primera radi, iako je Danska prošle godine proizvela 62 odsto električne energije iz sunca i vetra, što je dvostruko više od Irske, koja je po proizvodnji prati, njen tržišni udeo od 18 teravat-sati je relativno mali u ukupnoj proizvodnji EU.

Istovremeno, sedam država nije zabeležilo gotovo nikakav napredak u proizvodnji obnovljive energije, a to su Portugal, Rumunija, Austrija, Italija, Češka, Slovačka i Bugarska.

Rast učešća OIE podstaknut pandemijom

Na energetsku sliku Evropske unije se tokom 2020. godine odrazio i uticaj pandemije, tako da je potrošnja električne energije zbog zatvaranja granica i zamrzavanja privrednih aktivnosti tokom prošle godine, bila četiri odsto niža, a i potražnja na tržištu je bila manja nego prethodnih godina.

U tom smislu se može reći da su za prošlogodišnju smanjenu potrošnju uglja, jednako zaslužni obnovljivi izvori, pandemija i smanjena potrošnja.

Ipak, uticaj pandemije na potrošnju električne energije nije potrajao dugo. U drugoj polovini prošle godine pad potrošnje fosilnih goriva je zaustavljen, delom zahvaljujući manjoj aktivnosti nuklearnih centrala, koje su proizvele 10 odsto manje energije i zabeležile najtežu godinu u svojoj istoriji.

Ukupno gledajući, potrošnja uglja je u 2020. godini opala u EU za 20 odsto, dok je u odnosu na 2015. godinu prepolovljena.

Međutim, potrošnja prirodnog gasa smanjena je prošle godine za samo četiri odsto, i to najviše zbog cene koja gas čini i dalje najjeftinijim fosilnim gorivom.

Najveće smanjenje udela uglja u energetskom miksu, za polovinu, registrovano je u Holandiji i Španiji, dok je u Poljskoj potrošnja uglja smanjena za samo 8 odsto.

Izvor: Euroactiv


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...