EU samit: Odluka u susret godišnjici “Pariskog sporazuma”

Autor:   BM

Na dvodnevnom samitu EU u Briselu, kojim se završava nemačko predsedavanje Savetu Evropske unije, lideri zemalja članica EU razgovarali su o setu izuzetno značajnih tema. Posle gotovo celodnevnih razgovora i disonantnih tonova među učesnicima, postignut je dogovor da se emisije štetnih gasova smanje sa sadašnjih 40 odsto na najmanje 55 odsto do 2030. u odnosu na 1990. godinu. (foto: Brisel, 11.12.2020 - Savet EU, consilium.europa.eu)

Pregovori lidera zemalja članica Evropske unije okupljenih na Samitu u Briselu su trajali celu noć i konačan dogovor o setu važnih tema je predstavljen u petak.

Na pregovaračkom stolu bio je i cilj EU o zaštiti klime do 2030. godine.

Gotovo čitav dan ili 20 sati neprekidnih razgovora potrošeno je pre svega na dogovor o smanjenju emisije štetniih gasova za 55 odsto do 2030, u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Lideri bloka nisu uspeli da se dogovore o novom cilju poslednji put kad su se sastali u oktobru, uglavnom zbog zabrinutosti istočnih država koje traže više preciznosti o načinu finansiranja i rukovanja zelenom tranzicijom.

Nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je maratonski samit tokom kojeg je klima bila stalna briga, imao mnogo toga da pokaže. „Vredelo je neprospavane noći“.

EU samit
Brisel, 10.12.2020 - S leva na desno: Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta; Viktor Orban, mađarski premijer; Mateus Moravjecki, poljski premijer; Jepe Tranholm-Mikelsen, generalni sekretar Saveta; Emanuel Makron, predsednik Francuske; Angela Merkel, nemačka kancelarka. (Izvor: consilium.europa.eu)

Finansijska podrška zelenoj tranziciji

Evropska unija želi da njena privreda bude u potpunosti neutralna u pogledu klime, ali je ovo veoma osetljivo pitanje zato što se siromašnije članice, koje su energetski zavisne od fosilnih goriva, pribojavaju da će ih ispunjavanje tih ambicioznih ciljeva previše koštati.

Poljska, Mađarska i Češka tražile su garancije da mogu da koriste prirodni gas i nuklearnu energiju kako bi mogle da dostignu klimatske ciljeve, kao i dovoljno evropskog novca za pomoć siromašnijim zemljama za njihovu zelenu tranziciju.

Poljska, koja se prošle godine nije obavezala da će ispuniti cilj EU o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, je posebno skeptična s obzirom da u velikoj meri zavisi od proizvodnje električne energije iz uglja.

Detalji dogovora nisu saopšteni, ali svetske agencije prenose da kompleksan plan zaštite klime podrazumeva finansijske garancije Poljskoj i drugim zemljama za napuštanje uglja i prelazak na zelene izvore energije.

Međutim, poznato je da rekordno visok paket od 1,82 biliona evra treba da se ulije u programe i investicije osmišljene da pomognu državama članicama, regionima i sektorima posebno pogođenim zelenom tranzicijom, kojima je potrebna duboka ekonomska i socijalna transformacija. Lideri EU složili su se da bi 30 odsto paketa, negde oko 550 milijardi evra, trebalo koristiti za podršku tranziciji.

Pored toga, Evropska komisija će uzeti u obzir specifične nacionalne situacije prilikom izrade mera. Izveštaj o napretku biće podnet Evropskom savetu na proleće, prenosi AP.

"Dogovor nije bio lak, jer je smanjenje emisija za 55 odsto izuzetno ambiciozan cilj. Ali on nas vodi bliže cilju o klimatskoj neutralnosti Evrope do 2050 godine", naveo je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je takođe pozdravila usvajanje „ambicioznog predloga o novom klimatskom cilju “.

U susret godišnjici “Pariskog sporazuma”

Pet godina nakon “Pariskog sporazuma”, EU želi da bude lider u borbi protiv globalnog zagrevanja. U oktobru, kada su se lideri 27 članica Unije poslednji put sastali, dogovor je izostao, ali je sada nađeno rešenje.

Još jedno odlaganje revizije trenutnog cilja EU za smanjenje emisije do 2030. bilo bi posebno neugodno pre virtuelnog Samita o klimatskim ambicijama, kojim se obeležava pet godina od “Pariskog sporazuma”.

Domaćin tog događaja danas će biti Velika Britanija, uz Francusku i predstavnike UN.

Francuski predsednik Emanuel Makron pohvalio je „glavni signal“ koji će omogućiti liderima EU „da podstaknu velike međunarodne partnere, posebno Sjedinjene Države i Kinu“.

Britanski premijer Boris Džonson objavio je prošle nedelje da želi da se u Velikoj Britaniji emisije gasova sa efektom staklene bašte smanje za najmanje 68 odsto do 2030. godine, u odnosu na nivo iz 1990. godine, što je ambiciozniji cilj od cilja EU.

Svetski lideri složili su se pre pet godina u Parizu da globalno zagrevanje smanje na ispod 2 stepena Celzijusa, a idealno ne više od 1,5 stepeni Celzijusa do kraja veka. Prema “Pariskom sporazumu”, sve zemlje su dužne da podnesu ažurirane klimatske ciljeve do kraja ove godine.

Međutim, upravo prema “Pariskom sporazumu” o klimi, EU je zapravo do februara 2020. morala da predstavi svoje ciljeve za zaštitu klime.

Istovremeno, “Grinpis” (Greenpeace) i ostala udruženja za zaštitu prirodne sredine ukazuju da cilj o smanjenju emisije ugljen-dioksida za 55 odsto nije dovoljan da se smanji globalno zagrevanje.

Izvor: Agencije


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...