Sunce i vetar danas su najjeftiniji izvori energije

Sunčane elektrane i kopnene vetroelektrane danas su najjeftiniji izvor električne energije u slučaju gradnje novih postrojenja za čak dve trećine svetskog stanovništva. Istovremeno je reč o stanovništvu koje živi na područjima na kojima se stvara čak 71% svetskog bruto domaćeg proizvoda i gde se proizvodi čak 85% energije na svetu. Uz to je i skladištenje energije u baterijama postalo najjeftinije rešenje za pokrivanje vršnih opterećenja u vremenu do 2h u zemljama koje su zavisne od uvoza prirodnog gasa kao što su zemlje Evropske unije, Kina i Japan, piše Energetika-net.

Potvrda za takve tvrdnje je nedavna analiza koju je sprovela istraživačka firma BloombergNEF (BNEF) a koja pokazuje da je globalni referentni pokazatelj cene proizvodnje električne energije, uravnoteženi troškovi električne energije (LCOE) za kopnene vetroelektrane u odnosu na drugu polovicu 2019. godine pala za 9%, na 44 USD/(MW h), a za velike sunčane elektrane za 4%, na 50 USD/(MW h). Istovremeno, LCOE za baterijsko skladištenje energije pao je na 150 USD/MW h što je duplo jeftinije nego pre dve godine.

Najjeftiniji izvori električne energije s obzirom na LCOE u pojedinim zemljama sveta u prvom polugodištu 2020. godine

Što veće vetroturbine, to niža cena

Pojeftinjenje proizvodnje električne energije u kopnenim vetroelektranama u odnosu na prošlu godinu najveće je u periodu nakon 2015. godine, pre svega zbog značajnog povećanja dimenzija vetroturbina, čija se prosečna snaga sada kreće oko 4,1 MW, pa prosečna ulaganja u vetroenergetske projekte sada iznose oko 0,7 milionna USD/MW instalisane snage.

Zanimljiv je primer Brazila, koji obiluje vetroenergetskim potencijalom, a gde su, nakon ekonomske krize 2016. godine troškovi kapitala za projekte vetroelektrana porasli za 13%. Ipak, kamatne stope na kredite za takve projekte nedavno su smanjene na nivo od pre krize, što znači da sada brazilske kopnene vetroelektrane ostvaruju LCOE = 24 USD/MW h, što je najmanja vrijednost na svijetu. S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama za takve projekte je LCOE = 26 USD/MWh, a u Indiji i Španiji LCOE = 29 USD/MWh, pri čemu se u obzir ne uzimaju razni podsticaji i subvencije.

Veliko pojeftinjenje proizvodnje u solarnim elektranama

U Kini, koja je danas najveće tržište solarne opreme na svetu (kao i brojnih drugih proizvoda, uređaja i opreme) LCOE za elektrane koje troše energiju sunca pao je na 38 USD/MWh ili za 9% u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Kao jedan od glavnih razloga za to smatra se značajno poboljšanje radnih karakteristika fotonaponskih modula s ćelijama od monokristalnog silicijuma. Zbog svega toga cena proizvodnje u novoizgrađenim kineskim sunčanim elektranama gotovo je ista kao za proizvodnju u termoelektranama na ugalj i u proseku iznosi 35 USD/MWh.

Za druge delove sveta procenjuje se da bi LCOE-i za nove projekte sunčanih elektrana (one koji se ostvaruju u proteklih šest meseci) mogao dostići 23 - 29 USD/MWh, što ujedno znači dobre stope povratka ulagačima. Takvi se projekti ostvaruju u Australiji, Čileu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gde su sve veća konkurencija postojećim elektranama na fosilna goriva.

Globalni LCOE-i za sunčane elektrane, vetroelektrane i baterijsko skladištenje energije

Sve veća postrojenja

Kao što je ranije spomenuto na primeru vetroelektrana, povećanje dimenzija postrojenja značajno doprinosi padu investicijskih troškova i cena proizvodnje u novim elektranama na obnovljive izvore. Uostalom, jasno je da pojedini fiksni troškovi ostaju isti, bez obzira na snagu ili veličinu zemljišta koje postrojenje zauzima, dok varijabilni troškovi pogona i održavanja tek neznatno rastu s porastom veličine elektrane.

To je i razlog zašto je snaga prosečnog projekta kopnene vetroelektrane od 2016. godine do danas narasla s 32 na čak 73 MW. Istovremeno je prosečna snaga projekta velike sunčane elektrane utrostručena i danas najčešće iznosi 27 MW.

Ako se takvi trendovi nastave može se očekivati da će LCOE za najbolje projekte sunčanih elektrana i vetroelektrana već 2030. godine biti niži od 20 USD/MWh. A pre samo 10 godina cena proizvodnje iz solarnih elektrana dostizala je i više od 300 USD/MWh, a iz kopnenih vetroelektrana više od 100 USD/MWh. Za razliku od toga, najbolji projekti sunčanih elektrana, kakvi se ostvaruju u Čileu, Kini i zemljama Bliskog istoka ili vetroelektrana u Brazilu, SAD i Indiji već danas imaju cene proizvodnje niže od 30 USD/MWh. Ali, to nije sve, jer se ubuduće očekuju mnoge inovacije u solarnoj i vetroenergetskoj tehnici, što bi moglo uticati na dodatno pojeftinjenje proizvodnje.

Sve popularnije baterijsko skladištenje energije

Skladištenje energije u baterijama još je jedno područje “nove energetike”, koje dobro pokazuje kako porast veličine postrojenja doprinosi pojeftinjenju ulaganja u proizvodnju. Prosečni kapacitet današnjih projekata baterijskog skladištenja energije u svetu danas se kreće oko 30 MWh, što je čak četiri puta više u odnosu na stanje od pre samo četiri godine.

Isto tako, zahvaljujući povećanju prosečnih kapaciteta postrojenja, sve većoj ponudi takvih rešenja na tržištu i novim rešenjima u području hemijskog inženjerstva i tehnologije današnji LCOE projekti baterijskog skladištenja energije jeftiniji su skoro duplo u odnosu na one iz 2018. godine. Tako danas prosečni LCOE za takve projekte, s vremenom skladištenja do 4h iznosi oko 150 USD/MWh.

Moguće su i još manje vrednosti, na primer u Kini, gde se u takvim projektima već ostvaruje i LCOE = 115 USD/MWh. Glavni razlozi za to su, logično, veća dostupnost proizvođača takvih postrojenja, ali i novih rešenja baterija, kao što su ona na osnovi litijum-gvožđe-fosfat. Na primer, LCOE za gasne turbine s otvorenim ciklusom iznosi 99 USD/MWh u SAD i čak 235 USD/MWh u Japanu, a u Kini do 145 USD/MWh.

Kakav će biti uticaj pandemije?

Ovi podaci o LCOE-u za vetroelektrane, solarne elektrane i postrojenja za baterijsko skladištenje energije iz analize BNEF-a zasnovani su na podacima o realnim projektima i cenama proizvođača i isporučilaca opreme. Pri tome, bilo je obuhvaćeno čak 7.000 projekata i 25 raznih postrojenja, uključujući termoelektrane na gas i ugalj, nuklearne elektrane i sve moguće elektrane na obnovljive izvore u 47 zemalja širom sveta.

Ipak, kao što je dobro poznato, u međuvremenu se dogodila pandemija korona virusa, koja je značajno utjecala na odvijanje mnogih energetskih projekata u svetu i celu svetsku energetiku, što se ponajviše vidi u velikom smanjenju potrošnje energije i energenata. Zbog toga u analizi nije bilo moguće uzeti u obzir ekonomski šok koji se dogodio zbog primene mera za suzbijanje zaraze u mnogim zemljama, a čije su se posledice tek sada počele značajnije osećati.

U svakom slučaju, za sada još nije moguće predvideti koliko bi ta svetska zdravstvena kriza još mogla trajati (ni globalno ni u pojedinim zemljama). Ipak, neke posledice ekonomske krize zbog pandemije već se sada primećuju, a jedna od za energetiku bitnih je značajan pad cena fosilnih goriva, pre svega uglja i prirodnog gasa na svetskom tržištu. Kako će se to odraziti na obnovljive izvore i u kojem će se smeru kretati troškovi finansiranja projekata takvih postrojenja u kratkom i srednjem roku stoga je sada teško reći.