“ČISTA” STRUJA IZ DRININIH BRZAKA

J.P.

Buduća proizvodnja struje iz gornjeg i srednjeg toka Drine vrlo interesantna Italijanima, koji planiraju saradnju sa elektroprivredama Srbije i Republike Srpske na izgradnji hidroelektrana

Potpisivanjem Sporazum o saradnji na izradi tehničke dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na srednjem toku Drine Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske nastavile su danas sa realizacijom projekata dogovorenih na nivou vlada Srbije i Republike Srpske - za korišćenje hidropotencijala reke Drine između Bajine Bašte i Zvornika. Ovaj Sporazum podrazumeva zajedničko finansiranje izgrade studije opravdanosti i uticaja na životnu sredinu. Potpisivanjem ovog dokmenta nastavlja se saradnja u energetici vlada dveju zemalja, čiji su predstavnici u aprilu potpisali i sporazum o saradnji i sporazum o izgradnji tri hidroelektrane na srednjoj Drini.


Stefano Salja, Branislava Milekić, Slobodan Puhalac, Petar Škundrić, Dragomir Marković


Strateški partner

Ističući da potpisani sporazumi imaju snagu ugovora generalni direktor EPS-a Dragomir Marković je podsetio da su u ceo posao uključeni i stručnjaci Institut Jaroslav Černi. Hidropotencijal reke Drine smatra se jednim od najplemenitih hidropotencijala u Evropi za proizvodnju čiste energije. Otud ne čudi interes Italijana, koji su sa vladama Republike Srpske i Srbije već potpisali nekoliko sporazuma o saradnji na korišćenju hidropotencijala reke Drine. Kao strateški partneri u budućim elektranama na Drini EPS-u i EP RS nudi se preduzeće Seci Energia S.p.A, koje je već napravilo određene sporazume sa obe elektroprivrede.

“Elektroprivreda Republike Srpske je objavila poziv za izbor strateškog partnera koji bi učestvovao u projektima sa Srbijom u gornjem i srednjem toku Drine,” rekla je direktorka EP RS Branislava Milekić.

Milekić podseća da su dve elektroprivrede 2008. godine potpisale protokol o saradnji u realizaciji projekta “Gornja Drina”, koji predviđa izgradnju četiri hidroelektrane: Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska ukupne instalisane snage 238 megavata, koje bi godišnje mogle proizvoditi oko 800 gigavat časova električne energije. Ukupna vrednost ovog projekta je 435 miliona evra.

Još se “broje” elektrane

Prema staroj dokumentaciji na srednjem toku reke Drine su predviđene tri hidroelektrane, na tri lokacije, Rogačica, Tegare i Dubravice ukupne instalisane snage veće od 300 megavata, koje će proizvoditi oko 1.200 gigavat časova električne energije godišnje. Zbog izgrađenih naselja uz obale Drine sada se razmišlja o tome da broj elektrana bude veći.

“Precizniji podaci o broju elektrana zanaće se tek nakon izrade studija za koje je danas potpisan ugovor. Nadam se da će biznis logika ubuduće prevladati političku praksu, pa će biti moguće više forme udruživanja energetskih kompanija regiona, kako bi pojačali konkurentnost na budućem evropskom tržištu", rekao je direktor EPS-a, dok je ministar energetike RS Slobodan Puhalac ukazao da je prilikom realizacije ovih projekata neophodna dobra priprema "kako bi se postigli puni efekti".

Procenjuje se da bi na lokaciji Srednja Drina trebalo uložiti oko 819 miliona evra. Gradiće se hidroelektrane na četiri ili pet lokacija, ali o tome će se odluka doneti nakon izrade dokumentacije.

Italijani hoće struju sa Balkana

“Italija je zainteresovana da uvozi struju sa Balkana. Sve zemlje EU obavezale su se da će do 2020. godine koristiti 20 odsto energije iz obnovljivih izvora,” rekao je Stefano Salja, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Italije.

Podsećajući na projekat polaganja podmorskog kabla Jadranskim morem između Crne Gore i Italije Salja je istakao da će na taj dalekovod biti priključena i Srbija, kao in a to da Italija planira da na Balkanu proizvodi devet teravat časova električne energije godišnje. Ovako ambiciozni planovi Italijana ne čude jer njihova vlada će do kraja ove godine doneti odluku o visini podsticajnih mera za proizvodnju struje iz obnivljivih izvora energije u inostranstvu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...