Grade se novi objekti na kopu Drmno

BM

Da bi se stvorili uslovi za stabilan, pouzdan i efikasan rad osnovne rudarske mehanizacije u periodu do 2025. godine u rudarskom sektoru ogranka TE-KO Kostolac počela je realizacija neophodnih investicionih aktivnosti koje treba da obezbede uslove za rad na ovom delu ugljenog ležišta Površinskog kopa Drmno.

Dinamika rudarskih radova na Površinskom kopu Drmno odvija se u skladu sa glavnim rudarskim projektom. Rudarski sistemi za otkrivanje uglja trenutno otkopavaju prostor između istočne, prirodne granice površinskog kopa i zapadne granice, koja je definisana prostorom za potrebe Arheološkog nalazišta Viminacijum, piše EPS Energija.

Rudarske mašine, koje rade na vršnoj etaži, u sklopu petog jalovinskog sistema, uskoro izlaze iz ovako omeđenog prostora. To znači da mašine polako zaobilaze Viminacijum i ulaze u zonu prirodnog okonturenja ugljenog ležišta Površinskog kopa Drmno“ i to sa zapadne strane rekom Mlavom, severne – Dunavom, a sa istočne granicom prostiranja ugljenog sloja.

Obilaskom parka Viminacijum otvaraju se povoljnije perspektive za rad koje se ogledaju pre svega u proširenju dužine fronta radova sa sadašnjih 3,5 na 4,5 kilometara, kako je i predviđeno rudarskom projektnom dokumentacijom. Da bi se stvorili uslovi za stabilan, pouzdan i efikasan rad osnovne rudarske mehanizacije u periodu do 2025. godine, u rudarskom sektoru ogranka TE-KO Kostolac počela je realizacija neophodnih investicionih aktivnosti koje treba da obezbede uslove za rad na ovom delu ugljenog ležišta. Na oko 500 metara ispred vršne jalovinske etaže petog jalovinskog sistema u toku su radovi na izgradnji dve linije baraža bunara za dubinsko predodvodnjavanje, severozapadnog magistralnog cevovoda i uklanjanju i izmeštanju prirodnih prepreka. Da bi građevinske i druge specijalizovane radne mašine mogle uopšte da priđu zoni gradilišta, prvo je izgrađen makadamski put u dužini od 2,3 kilometra, kao prioritetni put, od ukupno planiranih šest kilometara saobraćajnica u ovom rejonu. U zoni budućih rudarskih radova treba da se izgrade dve linije bunara za dubinsko predodvodnjavanje, što je prvi prioritet u obezbeđivanju preduslova za efikasan rad osnovne rudarske mehanizacije. Reč je o izgradnji LC XV i LC XVI baraža bunara.

U rudarskom sektoru ogranka TE-KO Kostolac čine sve da se svi predviđeni poslovi završe na vreme da bi se ostvarili željeni efekti. Rešavanje imovinsko-pravnih odnosa u ovom trenutku predstavlja problem. Pored nekoliko parcela u privatnom posedu, treba rešiti i imovinsko-pravne odnose u vezi sa zemljištem koje je u državnom vlasništvu, a kojim gazduju javna preduzeća Srbijašume i Srbijavode. To najviše utiče na izgradnju predviđenih linija bunara i zapadnog gravitacionog cevovoda. Sa predstavnicima JP Srbijašume intezivno se razgovara o svim otvorenim i aktuelnim temama. Jedna od njih odnosi se i na uklanjanje šume sa površina na kojima treba graditi te objekte.

„Vreme predstavlja važan faktor u rudarstvu i zbog toga je od velikog značaja da se izgradnja predviđenih objekata ispred fronta napredovanja rudarskih radova završi na vreme. Predodvodnjavanje PK Drmno predstavlja osnovni preduslov za rad osnovne rudarske mehanizacije, a kako se iz godine u godinu sve više približavamo Dunavu, pitanje izgradnje i funkcionisanja objekata za predodvodnjavanje i zaštitu kopa od podzemnih voda ima sve veći značaj. Smatram da bi što pre trebalo napraviti sporazum na nivou javnih preduzeća, EPS-a, Srbijašuma i Srbijavoda, o međusobnim obavezama, a potom godišnjim planovima definisati koliko šuma treba poseći, na kojim parcelama treba izvršiti prenamenu površina itd. Ovo je jedini način da se sva pitanja efikasno rešavaju i obezbede potrebni uslovi za nesmetano napredovanje i rad osnovne rudarske mehanizacije, a posebno u periodu od 2020. godine, kada se u proizvodni proces uključuje i šesti rudarski sistem za otkrivanje uglja, čija je montaža u toku“,rekao nam je Veselin Bulatović, prvi čovek za investicije u rudarskom sektoru kostolačkog ogranka EPS-a.

Na horizontu Hrastovače nove linije

Prva linija bunara LC XV  biće dugačka oko 4,4 kilometra i u sklopu nje radiće 58 bunara. Druga, LC XVI, imaće 61 bunar, a njena dužina iznosi 4.985 metara. Voda koja se bude ispumpavala posredstvom ovih linija bunara iz kontura ugljenog ležišta odvodiće se prema istočnoj strani kopa u već izrađene kanale. Voda iz kopa koja se sada ispumpava i putem cevovoda odvodi u GOL-2 (glavni odvodni cevovod broj 2), biće priključena na novi zapadni gravitacioni cevovod, kada se bude završio, čija je ukupna dužina 2,2 kilometra. Voda iz ovog cevovoda biće dalje usmerena u novi kanal, dužine od 1.490 metara, koji će biti spojen sa postojećom mrežom kanala na potezu „Hrastovača“, sve do pumpne stanice „Zavojska“, kojom se reguliše nivo vode u kanalima, a odatle  prema Dunavu. Izgradnjom novog kanala stvaraju se i uslovi za uklanjanje postojećeg rukavca, starog dunavca, koji se nalazi u konturi površinskog kopa. U zoni novoigrađenog kanala za prikupljanje vode predviđena je i izgradnja prve dve deonice vodonepropusnog ekrana u dužini od 3.066 metara, koji je u funkciji zaštite kopa od podzemnih voda reka Mlave i Dunava.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...