SAD, zahvaljući škriljcima, najveći svetski proizvođač nafte

M. Lazarević

Istovremeno u Evropi se zaoštravaju kontroverze o budućnosti eksploatacije nafte i gasa takozvanim frakingom
(ilustracija: Hidraulična lomljenja, ili fraking, je tehnika koja se koristi za izdvajanje ugljovodonika (nafta, prirodni gas i druga fosilna goriva) kroz razbijanje slojeva stena sa fluidom - pod pritiskom. Od otkrića 1990. da upotreba pojedinih hemikalija u frakingu čini ekonomičnijim proces ekstrakcije gasa iz škriljaca, širi se primena ove tehnike. Međutim, ekolozi, stručnjaci za javno zdravlje i drugi izražavaju zabrinutost što su neispitane posledice frakinga na ljude i sav drugi život, pre svega zbog mogućeg trovanja podzemnih ležišta vode)

SAD su u prvom kvartalu ove godine, nešto ranije od predviđanja, zahvaljući masivnim investicijama u eksploataciju nalazišta u tzv uljnim škriljcima, prestigle Rusiju i Saudijsku Arabiju i postale najveći svetski prozvođač nafte, uključujući i gasni kondenzat kao nusproizvod s naftnih polja. Amerikanci su u prva tri ovogodišnja meseca prosečno dnevno vadili oko 11 miliona barela nafte , dok Rusija i Saudijska Arabija već duže vreme ostvaruju stabilnu dnevnu produkciju od nešto preko 10 miliona barela. 

To je upravo saopštila, krajem protekle nedelje, Američka banka (Bank of Amerika) koja predviđa da  će SAD, sasvim izvesno, ovo prvenstvo zadržati i narednih godina. SAD su, zahvaljujuci tehnološkoj revoluciji u eksploataciji nafte i gasa iz škriljaca, postale još 2010. najveći svetski proizvođač gasa što je dovelo do pada cena ovog energenta i pomoglo oživljavanju privrede. 

Međunarodna agencija za eneregiju (IEA) prognozirala je prošle jeseni da će SAD postati najveći svetski proizvođač nafte 2015. Pretprošle godine previđalo se da će SAD zadobiti taj primat 2017. Očigledno, američka produkcija iz škriljaca razvijala se brže od predviđanja, dok je stagnirala ili padala kod ostalih glavnih proizvođača.

Prema najnovijoj prognozi IEA, američka dnevna proizvodnja nafte bi krajem ove decenije trebalo da premaši 13 miliona barela dnevno posle čega bi počela da stagnira i da pada da bi krajem 20-ih godina ovog veka prvenstvo ustupila Saudijskoj Arabiji.

“Ovaj porast proizvodnje nafte je bitan”, komentariše agencija Blumberg (Bloomberg) i ističe da  “u oživljavanju privrede ima ključni značaj”. Naravno, ne samo za SAD nego i za ostalu svetsku privredu koja je i dalje u znatnoj meri zavisna od kretanja u najvećoj svetskoj ekonomiji...

Eksploatacija nafte raste naročito brzo na škriljčanim nalazištima u Teksasu i Severnoj Dakoti. Rast produkcije je, međutim, ograničen održavanjem zabrane izvoza nafte iz SAD, iako kriza u Ukrajini i Iraku gura cene nafte na gore.

Istovremeno, u Evropi ovih dana počela je da se razgoreva polemika oko budućnosti eksplotacijë nafte iz škriljaca. Nemačka ministarstva privrede i zaštite sredine pripremila su usaglašeni predlog zakona kojima bi se do 2021. zabranila primena metode frakovanja tj hidrauličkog istiskivanja 

gasa iz škriljaca sa dubine manje od tri kilometara. To bi bilo značajno ograničenje za razvoj eksploatacije gasa iz škriljaca, čije rezrve u Nemačkoj iznose, kako se procenjuje, oko 2,3 biliona kubnih metara. Zanimljivo je da je odmah protiv ove zabrane istupio evrokomesar za energetiku Ginter Etinger (Gunther Oettinger), inače Nemac, koji tvrdi da bi EU mogla iz škriljaca da pokrije minimalno 10 posto svih potreba za gasom i da treba popustititi stege razvoju eksploatacije.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...