Špijuniranje čitalaca preko elektronskih knjiga

Milan Lazarević, PRAG

Nije nikakva tajna da izdavači e-knjiga prate ko kupuje njihove knjige i kako ih čita iz čega se može mnogo šta zaključiti. Mnogim čitaocima neće se tu svideti neke stvari...
(ilustracija: modeli Amazonovog čitača knjiga Kindl)

Idealno sredstvo za praćenje čitalaca jesu, kako je ovih dana upozorio Volstrit džornal (The Wall Street Journal - WSJ), elektronske knjige.

Stolećima je čitanje bilo privatna aktivnost u samoći. Pojava elektronskih knjiga donela je, međutim, duboku promenu u načinu čitanja i pretvorilo tu aktivnost u nešto merljivo i kvazi-javno, piše ovaj list.

Na primer, čitaoci elektronskih knjiga preko Kindla (Kindle) prihvataju sporazum kojim firmi Amazon daju pravo da o njima kao čitaocima prikuplja informacije. Pomoću raznih aplikacija, takođe, dobijaju podatke o svojim čitaocima Google (na Google Books), Apple (na iBookstore) kao i Barnes and Noble (e-knjiga Nook). Zahvaljujući integrisanoj bežičnoj vezi, te informacije lako se mogu prenositi u databaze firmi.

Aplikacije utvrdjuju da li smo knjigu pročitali najednom ili po delovima, da li smo je pročitali celu ili koliko od nje smo pročitali, da li smo je čitali jednom ili više puta, kao i šta smo čitali više puta i koliko puta, koje pasaže podcrtavamo i šaljemo drugima, koje lozinke koristimo u pretraživanju po knjizi... No, to je samo početak, u stvari uvod u ovu, recimo to slobodno, kontroverzu.

Značajan trend koji pokušavamo da utvrdimo jeste gde se u pojedinim knjigama nalaze mesta na kojima ljudi prestaju čitati tu knjigu i šta možemo učiniti, zajedno sa izdavačem, da se to spreči, brani špijuniranje čitalaca Džim (Jim) Hilt, zamenik šefa velike američke trgovine knjigama Barns end Noble. Poziva se na dobru nameru tj, kako kaže, ako uspemo pomoći autoru da stvori bolju knjigu to je pobeda za sve.

Ovim povodom, međutim, sasvim drugačije se izjasnila Sindi Kon (Cindy Cohn) iz nevladine organizacije Ilektronik Frontijer Fundejšn (Electronic Frontier Foundation). Zasad nema načina da se saopšti Amazonu da hoćete kupovati njegove knjige ali da ne želite da on prati kako ih čitate. Pri tome, postoji društvena predstava da je to kako ćete knjigu čitati samo vaša stvar.

Ovakva situacija samo pojačava bojazni da će firme u trci za što boljom prodajom knjiga pritiskati na autore da se prilagodjavaju masama što sigurno nije najbolji recept za kvalitet stvaralaštva. Podaci o čitanju knjiga daju, međutim, izdavačima u ruke jaka sredstva pritiska na autore.

Dovoljno je samo znati na kojem mestu obično čitaoci prestanu čitati knjigu i potom od njega tražiti da taj kritični pasaž ili deo knjige promeni.

Nećemo skraćivati Tolstojev Rat i mir zato što mnogo čitalaca ne pročita do kraja, nastoji da umiri kritičare Džonatan Galasi (Johnatan Galassi), šef izdavačke kuće Farar, Štraus i Žiru (Farrar, Strauss i Giroux), ali je teško je biti siguran čak i u to.

Tačno je, ipak, da se teško može menjati neka već napisana knjiga ali nove se mogu testirati pre izdavanja, metodom praćenja preliminarnog čitanja. Ukratko, odabrani interesenti dobiju knjigu ranije i onda mogu predlagati promene, prilagođavanja, preradu nekih delova...  

WSJ navodi kao primer roman Getting Dumped od izvesne Taune (Tawna) Fenske -  slučaj mlade službenice koja je posle gubitka tog radnog města našla posao na skladištu (dumped). Priča se može razvijati u tri linije, karakterizovane po imenima muških junaka Kolina (Collin), Pita (Pet) i Daniela. Tog poslednjeg Fenska je htela prvobitno poslati u zatvor i tako potpuno eleminisati iz dalje priče u knjizi, ali se pokazalo da je za njegovo zadržavanje u priči čak trećina čitalaca, a za Pita samo šestina. Kada je autorka to videla, prosudila je da ne može ignorisati trećinu čitalaca i da im mora dati prednost nad šestinom...

Interes za ovakve testove samo pokazuje da su neki pisci spremni da poslušaju sugestije čitaoce, kao i da su ljudi spremni da podele s drugima svoja čitalačka iskustva, mada, ipak, ne u svemu.      

Tu težnju ka čitalačkoj anonimnosti otkriva uspeh takvih knjiga koje mnogi sigurno ne bi stavili u svoju biblioteku ali koje se, zahvaljujući anonimosti e-knjiga, mogu čitati svuda i niko ne može primetiti šta se čita. Primer za to jesu uspesi nekih erotskih trilera u elektronskim izdanjima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...