Istraživanje KPMG: Automobili na baterije ključni trend u 2017.

BM

Motori sa unutrašnjim sagorevanjem (Internal combustion engines - ICE) biće važni još dugo vremena
(ilustracija. BMW se i dalje smatra liderom u oblasti električnih automobila)

Električni automobili sa baterijama kao ključni trend smenili su povezanost i digitalizaciju koji su prethodnih godina bili na vrhu, pokazalo je ovogodišnje globalno KPMG istraživanju iz automobilskog sektora za 2017. godinu u kom su učestvovala 953 direktora iz automobilskog sektora iz 42 zemlje iz celog sveta (30 odsto ispitanih kompanija ima godišnje prihode veće od 10 milijardi dolara, a 32 odsto kompanija ima prihode veće od milijardu dolara).

Električni automobili na baterije (BEV) su sa 9. mesta u 2015. godini, kada su posledice električnih automobila na proizvođače automobila bile potcenjene, skočili na prvo mesto u 2017.

Motori sa unutrašnjim sagorevanjem (Internal combustion engines - ICE) biće važni još dugo vremena.

Iako je trend smanjenja prisustva motora sa unutrašnjim sagorevanjem daleko ispod visokopozicioniranog trenda elektrifikacije, proizvođači automobila insistiraju na važnosti evolucije motora ICE. Ovo znači da proizvođači prihvataju da revolucionarni električni automobili traže još vremena za primenu, kao i da ih je teško integrisati u postojeće platforme.

auto kpmg prodaja

Kako će zapravo izgledati tržište automobilskih pogonskih tehnologija u 2023. godini?

Kada bi dalji razvoj bio uslovljen isključivo tražnjom, učešće električnih automobila moglo bi porasti sa četiri odsto u 2016. na svega sedam odsto  u 2023. godini. Međutim, ako se u obzir uzmu snažni uticaji koje bi na tržište mogli imati zahtevi za smanjenje emisije CO2, verujemo da bi razvoj mogao biti daleko revolucionarniji i da bi udeo električnih automobila mogao dostići 30 odsto do 2023 godine. U tom slučaju, po prvi put u istoriji bi se broj proizvedenih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem značajno smanjio.

Dizel tehnologija bila je, u regulacionom smislu, najznačajnija tema među proizvođačima automobila prošle godine. Više od polovine ispitanih direktora smatra da prva tradicionalna autotehnologija koja će nestati iz proizvodnih hala biti dizel motori. Ovo je prilično alarmantna prognoza za neke regione i proizvođače, kao na primer indijske autokompanije gde je udeo dizel motora na tržištu veći od 60 posto. Ipak, ove promene se neće dogoditi preko noći, s obzirom da je u nekim segmentima, kao što su motori za velike kamione, dizel i dalje konkurentna opcija.

auto-planovi-ulaganja-s

Očekivani planovi razvoja

Električni automobili i infrastrukturni izazovi

Iako su električni automobili sa baterijom rangirani kao trend broj jedan, glavno pitanje biće kako uspostaviti infrastrukturu za lako punjenje baterija, što predstavlja najveću prepreku za masovnu implementaciju ove tehnologije prema mišljenju većine ispitanih rukovodilaca.

Oko 62% direktora apsolutno ili delimično se slaže sa tim da će električna vozila sa baterijama propasti zbog infrastrukturnih izazova

Nasuprot tome, čak 78 odsto njih veruje da će električni automobili sa gorivim ćelijama (fuel cell electric vehicles FCEV) biti “zvezda” tržišta električnih vozila, iako su rangirali ovaj trend ispod trećeg mesta.

Prevazilaženje problema prelaska velikih razdaljina i stvaranje mreže punionica će dati podsticaj razvoju električnih automobila na baterije. U ovoj oblasti Tesla” je sa svojom mrežom superpunjača učinio svoje automobile nezavisnim i uneo revoluciju u autoindustriju. U 2016. mreža se sastojala od 734 superpunjača, od kojih se 340 nalazi u Severnoj Americi. Pored broja punjača, neophodno je pomenuti i dodatne napore koje je Tesla uložio kako bi učinio da mreža bude dostupna velikom broju ljudi - za razliku od konkurenata, nije se koncentrisao isključivo na urbane sredine, već je razvio nacionalnu pokrivenost  punjačima u SAD čime pokazuje da e-mobilnost ne prestaje sa isporukom automobila krajnjem korisniku, već da obuhvata i pružanje usluga tokom čitavog životnog ciklusa.

auto kamg tabela s

Ko je lider u električnim i autonomnim automobilima?

BMW se sa 16% i dalje smatra liderom u oblasti električnih automobila, dok je Tesla u odnosu na prethodno istraživanje napravio veliki skok na drugo mesto i sa sadašnjih 14% glasova je ozbiljan pretendent na lidersku poziciju. Zanimljivo je da su direktori u autoindustriji značajno smanjili poverenje u Tojotine električne automobile. Naime, broj glasova za Tojotu, koja je prethodne godine zauzimala laskavo treće mesto, pao je sa 14% u 2016. na svega sedam odsto u 2017.

I u oblasti autonomnog upravljanja automobilima naveći broj ispitanih vidi BMW kao lidera (27%), a prate ga Tesla i Honda sa po devet posto. Iznenađujuće je da se mišljenja direktora potpuno razlikuju od trenutne tržišne situacije budući da je Tesla već izbacio modele automobila sa trećim nivoom automatizacije na tržište dok su BMW-ova vozila samo delimično automatizovana a vozač je i dalje odgovoran za praćenje kretanja. Ovde se postavlja pitanje da li Tesla ima pravu konkurentsku prednost ili je tradicionalni proizvođač BMW samo manje agresivan zbog još uvek nerešenih pitanja u pogledu „nulte greške“.

Prelazak na mrežu – digitalni ekosistem

U budućnosti u automobilskom lancu vrednosti digitalni ekosistem donosiće više prihoda nego sam automobil. Međutim, još uvek je neizvesno kome će ti prihodi ići i kako će budući poslovni modeli izgledati s obzirom na to IKT kompanije zbog svojih nedovršenih koncepata i vizija gube bitku protiv tradicionalnih proizvođača.

Rukovodioci se u najvećoj meri slažu sa činjenicom da će digitalni ekosistem postati glavni izvor prihoda u automobilskoj industriji. Takođe, više od 75 odsto njih veruje da će jedan online automobil tokom čitavog veka trajanja stvarati više prihoda nego 10 offline automobila čime će tradicionalan način merenja tržišnog učešća samo na osnovu broja prodatih automobila biti poslat u istoriju.

Kao i prethodna, i ovogodišnje istraživanje potvrđuje da je automobilska industrija u sred promena. Ove promene vezane za digitalizaciju automobila neće doneti samo veću efikasnost već će snažno uticati i na ekološki aspekt budućih automobila. Ovo podrazumeva ne samo veću pređenu kilometražu, već i efikasniju upotrebu vozila, pa tako i manje proizvedenih i prodatih automobila.

Silikonska dolina –  ozbiljan igrač na automobilskom tržištu?

U eri digitalizacije pitanje je i da li će proizvođači automobila zadržati kontakt sa kupcima ili će to preoteti IKT kompanije, kao što je Google. U ovogodišnjem istraživanju 41 posto ispitanih direktora veruje da će proizvođači zadržati značaj na tržištu, njih 16 procenata smatra da će IKT kompanije preuzeti direktne odnose sa kupcima, dok su sami kupci dali značajnu ulogu prodavcima automobila.

Po svemu sudeći strategije koje obećavaju uspeh zasnivaće se na kooperaciji između sektora. Međutim, u autoindustriji, još uvek nije potpuno jasno da li će IKT kompanije i tradicionalni proizvođači postati partneri ili konkurenti, mada je ovo pre pitanje specifičnog tržišnog  segmenta. Dok je u gradskom saobraćaju verovatno će se ova dva sektora naći kao konkurenti, u segmentima koji zahtevaju duga putovanja situacija može izgledati potpuno drugačije. Strategija pre svega zavisi od individualnih igrača i njihovih želja u pogledu buduće pozicije na tržištu, mada 55 posto direktora smatra da bi se kompanije radije takmičile nego sarađivale.  

Geopolitička previranja i regionalna pomeranja

Geopolitički rizici i makroekonomski problemi kao što su finansijska kriza, nestabilnost u cenama nafte, ratovi i terorizam, Brexit, ishod američkih izbora i geopolitičke tenzije između istoka i zapada imaju značajne efekte na automobilsku industriju. Čak 59 posto direktora i 44 posto kupaca očekuje da će 2017. godina biti “paklena godina” pre svega zbog političke nestabilnosti na Bliskom Istoku, političkih dešavanja u Turskoj i izbora u SAD. Najveći poremećaj očekuje se u EU, zatim Severnoj Americi i na Bliskom Istoku.

Oko 60% odsto ispitanih direktora smatra da će do 2025. godine EU u sadašnjem obliku biti istorija

Kolaps EU ne samo da bi ugrozio zonu slobodne trgovine unutar EU, već bi poremetilo celu svetsku automoblisku industriju. Kada su birali redosled zemlja sa najvećim rizikom od ekonomskih i političkih previranja ispitanici su rangirali zemlje na sledeći način: SAD, Kina, Brazil, Nemačka i Francuska.

Još jedna ozbiljna pretnja Zapadnoj Evropi je seljenje proizvodnje u rastuća tržišta. Globalizacija i pojava Kine kao najznačajnijeg tržišta za prodaju automobila dovele su do dramatične zavisnosti nekih autoproizvođača iz Zapadne Evrope. Dve trećine ispitanih se slaže da će do 2030. svega pet posto automobila biti proizvedeno u Zapadnoj Evropi što bi u apsolutnim iznosima značilo pad proizvodnje sa sadašnjih 13,1 miliona na 5,4 miliona godišnje do 2030.

Čak 76 odsto ispitanih direktora smatra da će do 2030. godine u Kini biti prodavano 40 posto svih automobila na svetu. Projekcije pokazuju da će do 2030. godine prodaja automobila u Kini biti povećana za 10 miliona na 33 miliona vozila, ali će učešće na globalnom tržištu ostati na oko 30%. Iako je Indija na putu da prestigne Kinu po broju stanovnika, zbog niskog standarda dve trećine ispitanih ne vidi da će se Indija po prodaji automobila približiti Kini.

Ko ima najbolje izglede u narednih pet godina?

Odgovarajući na pitanje ko će povećati tržišno učešće ispitani direktori su iskazali najviše poverenja BMW-u (58 posto njih veruje da će povećati tržišno učešće) koji je tako zamenio Tojotu na prvom mestu. Električni pionir Tesla napredovao je za tri mesta u odnosu na prošlu godinu, dok Volkswagen izmučen aferom Dizelgejt nije uspeo da ostane među prva tri. Najveći skok zabeležio je Dajmler koji je sa 16. pozicije u 2016. skočio na treće mesto u 2017. s obzirom da 52% ispitanih veruje da će povećati tržišno učešće.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...