Kraljevi svetskih berzi su američke firme Ejpl, Alfabet i Majkrosoft

Milan Lazarevic

Ove firme zauzimaju prva tri mesta na listi 100 najvećih svetskih firmi (prema berzanskoj vrednosti) kojom sve više dominiraju američke, pre svih, tzv tehnoloske firme. Zajedno trojka na vrhu vredi 1,57 biliona dolara
(ilustracia, logo kompanije Alfabet, konglomerat firmi iz digitalnih delatnosti)

Deset najskupljih firmi na svetu, čijim akcijama se javno trguje, potiču iz SAD. Na listi 100 najskupljih firmi sveta, koju je poslednjeg dana prošle godine objavila konsalting firma EY, više od polovine (54) su američke. Evropskih firmi na listi je svega 26.

Tri najskuplje firme, Ejpl (Apple), konglomerat firmi Alfabet (Alphabet, među kojima je i Gugl - Google) i Majkrosoft (Microsoft), rade u tzv digitalnom svemiru a zajedno vrede 1,57 biliona dolara. To je za oko 400 milijardi dolara više nego što vredi tridesetak nemačkih firmi čije kurseve prati indeks frankfurtske berze DAX.

Nemačka ekonomija, inače najveća u Evropi, na ovoj listi ima svega šest firmi. Najbolje je plasiran (na 67. mestu) proizvođač lekova i hemikalija Bajer (Bayer). Sa liste 100 najskupljih ispao je nemački automobilski kolos Folksvagen (Volkswagen) koji se sa japanskom Tojotom (Toyota) lane smenjivao na prvom mestu najvećih automobilskih proizvođača sveta.    

apple_logo-s

Logo kompanije Epl

Vozilo kao potrošač informacija

Na ovoj listi, sve bliže vrhu, sve je više firmi iz digitalne grane. To mora da zabrine tradicionalne delatnosti kao što su automobilska industrija ili bankarstvo. Štaviše, iako se radi o različitim granama, tehnološke firme postaju konkurencija automobilskoj industriji na njenom terenu. Najveći konkurenti im nisu više firme iz iste delatnosti nego "digitalci".

Kupci hoće da u autu koriste usluge koje su navikli da imaju u svojim računarima i smart telefonima. Proizvođaci automobila im to moraju omogućiti pa se sve više obraćaju tehnološkim gigantima kao što su Ejpl i Gugl da bi im isporučili odgovarajuće programe. Potencijal tog biznisa je ogroman. Ne radi se samo o softveru već i o tome što su kupci automobila spremni da plate za podatke o saobraćajnoj situaciji ili za muziku po svom izboru.

Očekuje se da samo Ejpl instalira 2020. godine svoje tehnlogije u čak 30 miliona automobila. Ova firma i Gugl investiraju u razvoj tehnologije za auto bez vozača u čemu su dosta ispred svih ostalih konkurenata.

Microsoft-s

Kompanija Majkrosoft na trećem mestu po berzanskoj vrednosti

Dominacija američkih „digitalaca“

Digitalna tehnlogija sve više utiče i primenjuje se, ne samo u firmama koje proizvode i prenose električnu energiju, nego i domaćinstvu, i to ne samo u vezi s kućnim internetom. Na primer, osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg (Zuckerberg), saopštio je ovih dana da će njegova firma ove godine programirati asistenta u domaćinstvu, opremljenog veštačkom inteligencijom. Asistent će regulisati osvetljenje i toplotu u domu, nadgledati decu koja spavaju, raspoznavaće fizionomije pa će u kuću puštati samo prijatelje...

Ukratko, SAD nad Evropom ima veliku prednost u tome što firme iz ove zemlje izrazito dominiraju u digitalnim tehnlogijama. Evropa u razvoju ovih tehnlogija kasni. Dobro se, ipak, drži, pa i dominira u nekim tradicionalmim granama, na primer, belgijski pivski koncern AB InBev, naftni koncerni, holandski Rojal Dač Šel (Royal Dutch Shell) i francuski Total.

Analitičari ovakvu dominaciju američkih firmi tumače i time što SAD imaju razvijeniju kulturu osnivanja i razvoja firmi. Mladi, obrazovani, inteligentni i preduzetni ljudi, naćiće, kažu, bolje finanijske i druge usolove za osnivanje i razvoj firme nego u Evropi. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...