Uštedom do novih investicija

Miloš Obradović

Uštede u potrošnji struje se mogu ostvariti ili boljim, savremenijim i efikasnijim hardverom ili softverima koji omogućuju racionalnije trošenje energije, a sredstva od ušteda se mogu uložiti u nove kapacitete, zaključak je okruglog stola “Primene IKT i ušteda električne energije”

U svetu se beleži trend rasta potrošnje električne energije, a osnovni nosilac toga je primena informaciono komunikacionih tehnologija. Otud i okrugli sto u Privrednoj komori Beograda na temu “Primene IKT i ušteda električne energije” na kom su predstavnici Elektroprivrede Srbije i softverskih i hardverskih kompanija raspravljali na koji način se može efikasnije i efektivnije koristiti električna energija.

Uštede u potrošnji struje se mogu ostvariti ili boljim, savremenijim i efikasnijim hardverom ili softverima koji omogućuju racionalnije trošenje energije. U svakom slučaju domaćem IT sektoru, čije tržište opada već izvesno vreme, potrebna je modernizacija, a sredstva za to bi mogla da stignu baš iz tih ušteda.

Značajni gubici i pad potrošnje

Za Elektroprivredu Srbije uštede su prioritet posebno u fazi transformacije od 1. jula u holding sa tri preduzeća - EPS proizvodnju, EPS distribuciju i EPS snabdevanje. Kako je ocenio Dragan Bogojević iz EPS-a jedan od ciljeva transformacije ove kompanije je smanjenje gubitaka. S druge strane, iako IKT inače doprinosi rastu potrošnje, u Srbiji se beleži smanjenje potrošnje električne energije u 2014. godini za 2,5 odsto, pre svega zbog manje potrošnje i industriji.

EPS proizvodi godišnje 32.000 gigavatsati električne energije, a ukupna potrošnja Srbije je oko 28.000 gigavatsati.

“Negde nestane značajan deo električne energije. Gubici EPS-a su oko 15 odsto, dok je prosek u Evropi 7,5 odsto. Da je bolji distributivni sistem neki kapaciteti ne bi morali da rade. Nekada je bolje raditi sa efikasnijim blokovima nego sa ukupnim kapacitetima, a uštede od manjih troškova mogu se investirati”, istakao je Bogojević.

Jedna od posledica transformacije je i spajanje distribucija u jednu. Inače različite distribucije pravile su različite gubitke, od 12 do 18 odsto i to bez netehničkih gubitaka, to jest neplaćene struje.

Kako Bogojević ističe, EPS ne posmatra to sa strane već se aktivno bori protiv problema i jedan način je uvođenje novog informacionog sistema i inteligentnih brojila za šta je tender u toku, koji će omogućiti bolje praćenje potrošnje i mogućnost da se neplatiše isključe sa mreže daljinski.

Jedinstveno upravlajnje na daljinu

“IKT je značajan faktor uštede u EPS-u. Nama je takođe značajna i ušteda krajnjih korisnika jer bi tada ostalo više novca za investicije. Od 1. jula će biti spojen i IT sektor i u tri kompanije biće 600 ljudi koji se ovim bave i koji će moći da budu mnogo efikasnije iskorišćeni. Takođe će 12 data centara biti povezano u jedinstveni data centar, a takođe će biti formiran dispečerski centar za proizvodnju i dispečerski centar za distribuciju koji će biti u Novom Sadu”, najavio je Bogojević.

Prema rečima Dragana Ilića iz EPS-a ova kompanija već pet, šest godina radi na ideji da napravi integralni sistem koji bi se kontrolisao daljinskim putem.

“Taj sistem bi se formirao odozgo. Imali bi sistem upravljanja na jednom mestu, ispod njega pet podstistema za teritorijalne delove Srbije i na njih bi bili priključeni veliki potrošači na srednjem naponu i industrijski potrošači na niskom naponu, kojih ukupno ima oko 42.000. Tako bi se mogao pratiti tok električne energije od proizvodnje do prenosa, distributivnog sistema do trafo stanica. Takođe bi se i određen broj domaćinstava na pet lokacija u Srbiji opremio brojilima i tačno bi se moglo meriti koliki su gubici, tehnički i netehnički i na kom delu teritorije i na osnovu toga preduzimati mere da se smanje na najkritičnijim mestima. Ova faza bi se realizovala u naredne dve godine, a u drugoj fazi bi se dodavala nova brojila domaćinstvima i za sedam godina bi se zamenilo do 80 odsto brojila ako to potvrdi kost-benefit analiza”, istakao je Ilić.

Programska rešenja za uštede

Goran Švenda iz Šnajder elektrika izračunao je da ako se gubici smanje za svega jedan odsto pri ceni struje od pet evrocenti uštede bi iznosile čak 15 miliona evra. On ističe da softverska rešenja koja nudi njegova kompanija nisu sama dovoljna već da su potrebni i hardver, merni instrumenti, pa i ljudi koji bi time rukovali, ali da je to od koristi i korisnicima električne energije, kao i distribucijama.

“Prvi efekat je da se vrati novac od investicije kroz uštede. U jednom projektu u Italiji sada radimo petu fazu projekta, a samo na jednoj funkciji našeg sistema, optimalnom ukupnom stanju u mreži, Milano i Lombardija su uštedeli 144 gigavata u jednoj godini što je ušteda od preko 10 miliona evra. To je kao virtuelna elektrana jer softverskom uštedom pravite prostor za prave elektrane, a takođe se rasterećuju i distribucije. Osim toga se odlažu i investicije u nove kapacitete neophodne da se obezbedi ta energija”, objašnjava Švenda, dodajući da će za nekoliko godina softverska rešenja biti u svakom kontrolnom centru u svetu.

U jednom data centru serveri vuku 44 odsto potrošnje električne energije a uz mrežu, ukupno IT troši 52 odsto struje dok ostatak najvećim delom odlazi na hlađenje i klimatizaciju.

Virtuelizacijom i konsolidacijom je moguće ostvariti uštede i do 10 puta, kaže Drago Samardžić iz firme Coming.

Na primeru Narodne banke Srbije on objašnjava da je 250 servera zamenjeno sa četiri nova i veća servera i da su sve aplikacije konsolidovane na tim serverima pri čemu je ostvarena dramatična ušteda, ne samo na potrošnji energije servera već i na prostoru potrebnom za data centar, na hlađenju…

“U Srbiji se kupi 8.500 servera godišnje, a ako je vek trajanja šest godina možemo izračunati da ima trenutno oko 51.000 servera. Oni ukupno potroše struje za 44 miliona dolara godišnje, a kada se tome doda još 40 miliona dolara za hlađenje, osvetljenje… dođemo do potrošnje od 84 miliona dolara. U Srbiji je samo 30 odsto servera virtuelizovano, što znači da 35.700 servera nije virtuelizovano. Ako bi se i oni virtuelizovali smanjio bi broj fizičkih servera 10 puta što bi napravilo uštede od 71,9 miliona dolara godišnje”, objašnjava Samardžić.

U Srbiji danas ima i oko jedan milion desktopova koji troše struje za 43,8 miliona dolara. Kako objašnjava Samardžić i oni mogu da se virtuelizuju i zamene “tankim klijentima” preko kojih se pristupa serveru koji troše daleko manje struje. Na tome može da se uštedi 36 miliona dolara. Na ovaj način virtuelizacijom bi se moglo uštedeti godišnje 108 miliona dolara na električnoj energiji. Ovo bi smanjilo i troškove firmi za nabavku opreme, prema Samardžićevoj proceni za 170 miliona dolara godišnje. Na trogodišnjem nivou ukupna ušteda bi iznosila 567 miliona dolara. Još ako bi firme koristile klaud tehnologiju na tome bi se moglo uštedeti još oko 90 miliona dolara, tako da bi ukupna trogodišnja ušteda iznosila 657 miliona dolara koliko košta izgadnja kapaciteta za proizvodnju električne energije od 650 megavata.

Kao što je rečeno, hlađenje servera zahteva dosta energije, a prema procenama Miodraga Šepe iz firme EnelPS u srpskim firmama je koeficijent efektivnosti korišćenja električne energije (PUE) dva do 2,5 puta što znači da u data centar uđe 2,5 puta više struje nego što IT uređaji potroše. Iako neke kompanije imaju PUE svega 1.05, Šepa ističe da se to ostvaruje na uštrb pouzdanosti i korišćejem nestandardne opreme, a veliki uticaj ima i klima podneblja gde se firme nalaze. Kod nas ima značajnog prostora za racionalnije korišćenje električne energije u data centrima, mada kako objašnjava Šepa, sa sadašnjom cenom struje period otplate ove investicije je 6,5 godina i retko ko se na to odlučuje na ovako niskom nivou privredne aktivnosti. Ipak što bude skuplja struja biće i veća tražnja za ovim rešenjima, a prvi korak svakako treba da bude merenje ovog koeficijenta što skoro niko u Srbiji ne radi.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...