HEP planira izgradnju najjeftinijih proizvođača struje

Iako se dosad često isticalo da je Hrvatska uglavnom već iskoristila svoje hidropotencijale za izgradnju većih hidroelektrana, jer za one preostale, a to su granične rijeke, teško može dobiti suglasnost susjednih država (na primjer, Mađarske za gradnju elektrana na Dravi), u HEP-u ipak imaju prilično velike planove o gradnji upravo takvih objekata. Kako Vesnik.hr saznaje u toj tvrtki, smatraju da se na hrvatskim vodotocima još mogu sagraditi hidroelektrane ukupne snage oko 1.000 megavata (MW), što je otprilike triput jače od hrvatske polovice nuklearke Krško. Dio toga može se ostvariti kroz modernizaciju i povećanje kapaciteta postojećih hidroelektrana, a drugi dio gradnjom novih.

Prva od njih trebala bi biti podzemna hidroelektrana Ombla kod Dubrovnika. No, zbog primjedaba Ministarstva zaštite okoliša i prirode te brojnih ekoudruga na taj projekt, gradnja, za koju je već odobren i EBRD-ov kredit, možda bi mogla doći u pitanje ili biti odgođena.

Uz Omblu, u HEP-u planiraju i proširenje hidroelektrane Dubrovnik za još oko 300 MW, velike akumulacije Kosinj koja bi skupljala vodu iz rijeka Like i Gacke s pratećom hidroelektranom snage oko 60 MW, a ta bi se voda potom koristila i za pokretanje turbina nove HE Senj 2, snage oko 300 MW, kao i gradnju nekoliko elektrana na Savi i Dravi. Na Dravi bi gradili tri elektrane snage po pedesetak MW - dvije na hrvatskom dijelu te rijeke, umjesto ranije planirane Novo Virje (no, i taj plan izaziva prosvjede lokalne zajednice) i treću kod Osijeka.

Struktura kapaciteta za proizvodnju električne energije na teritoriju Republike Hrvatske

U HEP-u ističu da ne namjeravaju skrivati utjecaj hidroelektrana na okoliš, nego će ga nastojati maksimalno smanjiti. Tamo gdje to ne bude moguće, oštećenima će morati kompenzirati štetu.

Razmatraju i mogućnosti za gradnju nekoliko reverzibilnih hidroelektrana poput postojećih HE Obrovac i Vinodol. No, prvo treba istražiti koliko su takvi planovi ostvarivi. Postoji i dosta lokacija za gradnju malih hidroelektrana, kažu u HEP-u.

Tako veliki investicijski planovi, vrijedni više milijardi kuna, ne čude kad se zna da su hidroelektrane, iako njihova gradnja nije jeftina, poznate kao najjeftiniji proizvođači struje (nema velikog troška goriva kao kod termoelektrana jer za pogon koriste vodu, koja je prirodni resurs). Lani dovršena hidroelektrana Lešće na Dobri prva je takva veća elektrana sagrađena od osamostaljenja Hrvatske.

Zato HEP ne muči ni činjenica da na hidroelektrane sada otpada čak 51 odsto ukupnih proizvodnih kapaciteta. Od ukupne snage svih njihovih elektrana, koja iznosi 4.164 MW, hidroelektrane sudjeluju s 2.133 MW. Zbog toga svake godine moraju napraviti tri poslovna scenarija - s dobrom, srednjom i lošom hidrologijom.

Koliko to ponekad može biti nezgodno najbolje se vidjelo tijekom prošle i početkom ove godine kad su zbog jakih dugotrajnih suša (2011. godine je bila najsušnija u povijesti HEP-a jer su energetske vrijednosti dotoka bile prosječno 35 odsto niže od planiranih) i time uvjetovanih smanjenih protoka rijeka i akumulacijskih jezera, hidroelektrane radile znatno manje od prosjeka.

Konkretno, proizvele su oko 17 odsto električne energije manje od plana, a taj bi postotak bio i znatno viši da, zbog obilnih kiša tokom jeseni 2010. godine. Početak 2011. godine nisu dočekali s prilično dobro napunjenim akumulacijskim jezerima. Zbog svega toga u HEP-u su morali više iskorištavati skuplje termoelektrane i povećati uvoz struje (lani su uvezli čak 27 odsto ukupno potrebne struje), što im je poprilično povećalo troškove poslovanja i ponovo potaknulo razmišljanja o poskupljenju struje.

Zbog prilično velikog udjela hidroelektrana u njihovim proizvodnim kapacitetima koje su izložene hidrološkim problemima, nameće se pitanje planira li možda HEP kroz buduće investicije u nove elektrane smanjiti udjel hidroelektrana. Tim više što je njihova gradnja prilično skupa pa im treba dugo da se isplate, a ni utjecaj na okoliš nije zanemariv. Zato su česti prosvjedi protiv gradnje hidroelektrana - Omble, akumulacije Kosinj, hidroelektrana na Dravi i drugih.

Ombla

No, u toj tvrtki odbijaju takvu mogućnost. Takvu odluku objašnjavaju europskom praksom što većeg korištenja vlastitih prirodnih resursa, činjenicom da proizvode dosta jeftinu struju, da se ubrajaju u obnovljive izvore energije pa olakšavaju borbu protiv globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena te donose i druge koristi. Osim toga, za razliku od termoelektrana, mogu se puno brže pokrenuti pa su najbolji „back up“ za sve popularnije, ali nepouzdane ostale obnovljive izvore, poput elektrana koje koriste energiju vjetra ili sunca, zbog čega još znatno više ovise o čudima prirode.

U HEP-u ističu da ne namjeravaju skrivati utjecaj hidroelektrana na okoliš, nego će ga nastojati maksimalno smanjiti. Tamo gdje to ne bude moguće, oštećenima će morati kompenzirati štetu.

A ukupni efekti od gradnje hidroelektrana, prema njihovim riječima, moraju biti pozitivni.

HEP ne namjerava smanjivati udjel HE-a u proizvodnim kapacitetima nego štoviše, koliko to bude moguće, iskoristiti preostali hrvatski hidropotencijal, a probleme koje stvaraju sušne godine rješavati većim i što racionalnijim korištenjem drugih izvora električne energije.

Što se tiče utjecaja hidroelektrana na okoliš, u HEP-u vjeruju da će moći javnosti i protivnicima njihove gradnje objasniti brojne koristi koje one donose, pa tako i pozitivan makroutjecaj na okoliš, iako priznaju da nerijetko takvi objekti imaju negativan mikroutjecaj na okoliš. Izgradnja akumulacije Kosinj potopit će i dosta veliko okolno područje, ali će zato od poplava zaštititi drugo veliko poljoprivredno područje, napominju u HEP-u. Tamo je problem i u tome što je to područje u prostornim planovima već dugo predviđeno za gradnju hidroakumulacije, ali su neki, unatoč tomu, tamo sagradili kuće koje su sada dosta često poplavljene.