SMEĆA - ENERGENT KOJI BACAMO

J. Putniković

Kada bi umesto ”skladištenja” na deponije komunalni otpad sortirala i deo koji nije sirovina za dalju proizvodnju spaljivala, Srbija bi čak 5 % proizvodnje struje mogla da ”pokrije” koristeći ovaj ”energent”

Čak pet odsto struje u Srbiji moglo bi da se proizvodi sagorevanjem otpada. Za korišćenje ovog resursa država daje punu logistiku lokalnoj samoupravi a dobrodošle su sve inicijative privatnog sektora za sakupljanje, reciklažu i korišćenje, onoga što ne može da se upotrebi kao sirovina u proizvodnju, za spaljivanje i proizvodnju toplotne i električne energije. Čini se da, ipak, manjkaju investicije da se ovi projekti masovnije i što brže realizuju.

Na prezentaciji „Pretvaranje otpada u energiju“, koju je Ministarstvo rudarstva i energetike juče organizvalo u saradnji sa Privrednom komorom Srbije predstavnici konzorcijuma koji objedinjuje firme Field Fisher Waterhouse LLP, EDF Energy i EC Harris su okupljenim privrednicima i predstavnicima lokalne samouprave govorili o svom iskustvu u ovoj delatnosti i ponudili svoje konkusltantske usluge.



„Najvažnije je obezbediti vlasništvom za zemljište, izvore finansiranja, izvođače radova, kao i sistem za nabavku otpada i preuzimanje energije,” rekao je Patrik Kanon, iz firme Field Fisher.

U ovoj njihovoj priči nisu se, međutim, čuli konkretni primeri i podaci o efektima agorevanja otpada, što bi svakako doprinelo popularizaciji primeni komunalnog otpada u proizvodnji struje i toplotne energije. Iako u Srbiji i dalje ima velikih problema sa određivanjem lokacija za deponije ili postrojenja za recikliranje otpada ekonomski i ekološki aspekti gazdovanja sa komuznalnim otpadaom su sve prisutniji i u Srbiji. Već je pokrenuto nekoliko projekata za proizvodnju struje sagorevanjem otpada, što je učesnicima jučerašnjeg skupa predočio i minister rudarstva i energetike prof. dr Petar Škundrić.



”Proizvodnja toplotne energije i struje iz otpada jedan je od prioriteta u saradnji države i opština, a čak pet odsto struje moglo bi da se proizvede iz ovog resursa. Srbija ima zakonsku regulativu i podsticajne mere za korišćenje komunalnog otpada kao trajnog izvora za proizvodnju toplotne i električne energije,” rekao je Škundrića napominjući da je jedan od preduslovi očuvanja životna sredina i poboljšanja energetske efikasnosti pretvaranje otpada u energiju.

Tokom ove godine mogao bi da bude postignut dogovor o gradnji nekoliko elektrana na otpad. Već je potpisan protokol između Užica i Elektroprivrede Srbije za gradnju elektrane na otpad, a u planu je da se još opština uključi u slične projekte. Danas se, na primer, u Kragujevcu razgovara o jednom ovakvom projektu.

“Lokalne samouprave treba da urade projekcije o tome kolike će biti količine i struktura otpada, što je preduslov za planiranje gradnje budućih energana. Kraljevo i Novi Pazar verovatno će biti među prvim gradovima koji će iskoristiti otpad i pretvarati ga u energiju,” istakao je Škundrić.

Meho Mahmutović, gradonačelnik Novog Pazara je najavio da ovaj grad sa opštinom Kraljevo i nemačkim konzorcijumom planira da napravi elektranu od 64 megavata koja će koristiti otpad iz oba grada.

Vrednost projekta je oko 300 miliona evra, a veći deo sredstava potreban je za sređivanje deponija i organizovanje transporta. Dogovor je da Nemci budu vlasnici 49 odsto preduzeća koje će upravljati tom elektranom, a 51 odsto naši gradovi.



I Goran Trivan, sekretar za zaštitu životne sredine Beograda je najavio da će srpska prestonica problem deponija otpada rešiti njegovom reciklažom i sagorevanjem u postrojenjima za dobijanje toplotne i električne energije. Navodeći da je u Beogradu struktura komunalnog otpada takva da sadrži šest do 16 odsto plastike, dva do šest odsto raznih metala i oko 30 procenata papira i komponenti koje se mogu spaljivati Trivan je najavio da će se sa realizacijom ovih projekata početi tokom ove godine.

“Sreća je da nismo do sada krenuli sa ovim procesima jer, tako smo preskočili nedovoljno čiste tehnologije. Tehnologija će nam biti prioritet a računamo na ino partnere i novac iz inostranstva. Pri tome, Beograd se neće odreći želje da upravljak komunalnim otpadom, rekao je Trivan najavljujući da bi se moglo praviti partnerstvo finansijera sa Gradskom čistoćom, koja je gradsko javno preduzeće.

O projektu korišćenja otpada kao goriva za elektranu razmišljaju i u Kolubarskom okrugu. Iz svega što se čulo na skupu u PKS-u provejava orjentacija ljudi za racionalno gazdovanje otpadom, mnogi od njih su se u susednim zemljama i lično uverili u efekte ovakvog ekonomisanja. Ali, ostalo je nedorečeno kako će se svi ti projekti finansirati jer, reč je o tehnologijama koje nisu jeftine. Fid-in tarife, koje je država donela deluju kao mamac investitorima ali, iz inostranstva se uglavnom najavljuju zainteresovani za gradnju mini hidrocentrala i vetrenjača. Sagorevanje otpada izgleda nije toliko primamljivo onima koji imaju novca.



Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...