Srbija dobija novi dalekovod

BM

Izgradnjom za 400 kilovoltnog dalekovoda od Kragujevca do Kraljeva nastavlja se izgradnja Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, koja će spojiti tržišta istočne i zapadne Evrope.

U Kragujevcu je položen kamen temeljac za 400 kilovoltnoi dalekovod od ovog grada do Kraljeva, investiciju vrednu 13,5 miliona evra, koja će omogućiti stabilnije snabdevanje ovog dela Srbije. Ovo je druga sekcije prve faze Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, koja će spojiti tržišta istočne i zapadne Evrope.

Ovaj projekat vrednuje se kao investicija od posebnog nacionalnog i regionalnog značaja jer donosi sigurno i stabilno snabdevanje električnom energijom korisnika na teritoriji Srbije.

Dalekovod od TS Kragujevac 2 do TS Kraljevo 3 biće dugačak 60 kilometara. Uz gradnju dalekovoda, druga sekcija Transbalkanskog koridora podrazumeva i podizanje naponskog nivoa TS Kraljevo 3 na 400 kV i opremanje jednog 400 kV dalekovodnog polja u TS Kragujevac 2. Ukupna investiciona vrednost druge sekcije, zajedno sa radovima na trafostanicama u Kragujevcu i Kraljevu, iznosi 29,6 miliona evra. Vrednost prve sekcije bila je 27 miliona evra, dok će vrednost treće i četvrte sekcije iznositi 100 miliona evra. To znači da vrednost projekata prve faze Transbalkanskog koridora za prenos električne energije na teritoriji naše zemlje, od granice sa Rumunijom do granice sa Crnom Gorom, iznosi čak 157 miliona evra.

Ugovor o izgradnji potpisan je, inače, 24. marta u jeku korona krize. Finansiranje projekta obezbeđeno je iz sredstava zajma u iznosu od 15 miliona evra, koji je EMS-u odobrila Nemačka razvojna banka KfW, uz državnu garanciju, donacijom EU u iznosu od 6,5 miliona evra, koja će EMS-u biti dodeljena kroz mehanizam EU Investicionog okvira za Zapadni Balkan iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan, kao i sopstvenim sredstvima EMS AD.

Nabavka radova i opreme za drugu sekciju Transbalkanskog koridora podeljena je u dva Lot-a. Prvi je obuhvatio nabavku radova i opreme za dalekovod i sproveden je po pravilima KfW banke, kroz predkvalifikacionu i kvalifikacionu fazu. Nakon završetka obe faze, odabran je izvođač radova – konzorcijum koji čine Kodar Energomontaža doo, Beograd (kao nosilac konzorcijuma), Elektromontaža doo, Kraljevo i Elnos BL, Banja Luka. Kada je reč o drugom Lot-u, koji obuhvata nabavku opreme i radova na dogradnji TS Kraljevo 3 i opremanju polja u TS Kragujevac 2, završen je proces izbora izvođača radova i uskoro se očekuje potpisivanje i tog ugovora. Veliku podršku prilikom sprovođenja procedure nabavke radova i opreme pružio je konusltant na projektu, konzorcijum kompanija AF Consult Switzerland i ELEM&ELGO. Rok za gradnju iznosi 610 dana.

Komentarišući da je ovo snažan signal da Srbija nastavlja sa investicijama i razvojinim projektima tamo gde je stala pre korone ministar rudarsta i energetike Aleksandar Antić je izjavio: „Uveren sam da ćemo biti apsolutno uspešni jer ovaj projekat znači puno za Srbiju kao deo našeg elektroenergetskog sistema i region, jer povezuje istok sa zapadom, od Ukrajine do Italije, i tako stvara mogućnosti za dalji razvoj energetskih projekata i opcije trgovanja elektri;nom energijom“, rekao je Antić i dodao da očekuje da ova deonica bude završena krajem sledeće ili početkom 2022. godine“.

eps

Govoreći o tome da je Transbalkanski koridor jedno od ključnih „oruđa“ za iskorišćenje potencijala iz obnovljivih izvora energije Antić je kao primer naveo da je završena deonica od Pančeva do Rešica već omogućila da u sistem uđu vetroparkovi u Banatu, a da Elektromreža Srbije (EMS) ima puno zahteva i inicijativa budućih korisnika, što se slaže sa snažnom razvojnom politikom države u čitavom sektoru.

„Izgradnjom ovog dalekovoda omogućićemo stabilniji rad hidroelektrane Bajina Bašta, a povezivanje je jedan od ključnih koraka za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja je jedan od najvažnijih strateških projekata. U toku je priprema projektno - tehničke dokumentacije za deonicu koridora od Obrenovca do Bajine Bašte“, rekao je Antić.

Ističući da EMS radi sa dugoročnom vizijom i kontinuitetom koji obezbeđuje realizaciju strateških projekata ministar je naglasio da je on lično posebno ponosan što su posao izgradnje dalekovoda na međunarodnom tenderu dobile domaće kompanije.

eps

„Transbalkanski koridor je elektroenergetski auto-put, na kojem je naše zemlja ključno i nezaobilazno čvorište. Kroz istoriju je naša zemlja često stradala, jer smo na mestu na kojem se spajaju i prolaze svi putevi, ali došao je trenutak da tu svoju poziciju na najbolji mogući način iskoristimo. Transbalkanski koridor je odličan primer kako se to radi. U potpunosti ćemo zameniti prenosnu mrežu naponskog nivoa 220 kV, koja je u ovim delovima Srbije pri kraju svog životnog veka, sa prosečnom starošću opreme od čak 50 godina. Stvaramo novu realnost i donosimo nove mogućnosti za razvoj. Nigde na svetu nema ekonomskog boljitka niti investicija bez adekvatne i pouzdane elektroenergetske infrastukture. Uz stabilno snabdevanje građana i industrije, i buduće finansijske koristi za zemlju, ovakvi projekti donose i nova radna mesta i bolji život za naše ljude. Uz to, ovaj poduhvat doprinosi i globalnoj zaštiti klime putem smanjenja emisija ugljen-dioksida, jer će doneti značajna smanjenja u gubicima električne energije”, istakla je Jelena Matejić, direktorka AD Elektromreža Srbije.

Direktor Kancelarije Nemačke razvojne banke KfW u Srbiji Arne Gos istakao je da ova investicija doprinosi maksimalno pouzdanom prenosnom sistemu.

„U budućnosti, odnosno kada i ostale četiri sekcije koje su povezane sa ovim projektom budu podignute, celokupan sistem će osigurati stabilno snabdevanje električnom energijom u zapadnoj i centralnoj Srbiji za više od milion potrošača. Predstavljaće vitalnu vezu prenosnog sistema države i celokupnog regiona, čime će se povećati i prekogranični kapaciteti i na taj način doprineti integraciji elektroenergetskog sistema Srbije u evropsku mrežu”, rekao je Gos.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...