Nemački energetičari strahuju od nestabilnosti sistema
Ubrzano gašenje konvencionalnih elektrana, uz rast energije iz obnovljivih ali nestabilnih izvora, mogu izazvati u narednim godinama velike probleme sa stabilnošću elektroenergetskog sistema
(ilustracija, Vodena para iz rashladnih tornjeva elektrane na lignit u Brandenburgu u Nemačkoj, 6. januara 2019. godine. Nemačka planira da zatvori svih 84 termoelektrana na ugalj i prvenstveno će se oslanjati na energiju iz obnovljivih izvora)
Postupno isključivanje iz rada nuklearnih i termocentrala na ugalj u Nemačkoj može u periodu do 2030. dovesti do velike nesrazmere kapaciteta konvencionalnih elektrana i potražnje, upozorava nemačko Udruženje za energetiku i vodoprivredu (BDEW).
U najvećoj evropskoj ekonomiji u tom periodu, kako prenosi privredni list Handesblat, planira se izbacivanje iz rada kapaciteta ukupne snage od 26 hiljada megavata, dok će u se proizvodnju uvesti novi konvencionalni kapaciteti ukupne snage od svega 4.650 megavata. Porast kapaciteta u obnovljivim izvorima biće istina znatno viši ali je kod njih problem u tome što njihova produkcija nije stabilna pa zato ne mogu neprestano, sa sigurnošću, pokrivati nastali manjak u konvencionalnim kapacitetima.
U ovom udruženju, koje okuplja 1.800 distributera i prenosnika električne energije, gasa i vode, računaju da bi elektroenergetski kapaciteti na fosilna goriva mogli već do kraja 2023 da padnu sa sadašnjih 88.600 na 67.300 megavata. Taj manjak mogu, ali samo teorijski, da pokriju novi solarni i eolski izvori (tj iz vetra) jer su zavisni od vremenskih prilika. Zbog toga je Regulaciona komisija odlučila da se iz kapaciteta, koji su određeni za zatvaranje, izuzmu elektrane ukupne snage od 6.900 megavata kao "neophodne za sistem" i biće ubuduće neka vrsta rezerve sistema.
Nemačka vlada planira da svoje klimatske ciljeve postigne povećanjem udela obnoviljivih izvora u ukupnoj produkciji struje do 2030. sa sadašnjih 40 na 65 procenata.
U okviru napuštanja nuklearne energije do 2022. zatvoriće se kapaciteti od 10 hiljada megavata u nuklarkama. Kod centrala na ugalj, u periodu od 2017. do 2022, zatvoriće se kapaciteti od 7.700 megavata, a potom do 2030. još 14.700 megavata.
Deo planova za predstojeći period jesu i subvencije za elektrane na plin, koje su postale nerentabilne s rastom cena ovog goriva. A gradnja prenosnih kapaciteta za prenos eneregije iz obnovljivih izvora, kako se ističe, mora se ubrzati jer zaostaje za planom.