Pet decenija drinske lepotice

EPS Energija

Protočna hidroelektrana Bajina Bašta u Perućcu najveći je hidroenergetski projekat sagrađen na reci Drini pre 50 godina a istog datuma, 27. novembra pre 34 godine startovala je i reverzibilna HE Bajina Bašta.

Dva najznačajnija događaja u istoriji hidroelektrana u okviru ogranka Drinsko – Limske HE dogodila su se istog datuma – 27. novembra. Pre pedeset godina, 27. novembra puštena je u rad, u to vreme najveća hidroelektrana u zemlji, HE Bajina Bašta, a pre 34 godine reverzibilna HE Bajina Bašta.

„Posebno smo ponosni na tradicionalno visoku pogonsku spremnost naših agregata. Nebrojeno puta naši agregati i moćna akumulacija reverzibilne HE Bajina Bašta spasavali su energetski sistem Srbije. Za ostvarene rezultate zaslužne su mnoge generacije zaposlenih, izvođača radova, projektanata. U prethodnom periodu uvek smo imali besprekornu saradnju sa poslovodstvom elektroprivrede, dispečerima, državnim institucijama. Naša težnja je da ove rezultate održimo i u narednom periodu i za naredne generacije,“ kaže Radisav Matić, direktor za proizvodnju Ogranka Drinsko-Limske HE.

Povodom jubileja, zaposlenima su dodeljena priznanja za neprekidan rad tokom 10, 20, 30 i 40 godina, a položeni su i venci na spomen obeležju stradalim graditeljima.

Protočna hidroelektrana Bajina Bašta u Perućcu najveći je hidroenergetski projekat sagrađen na reci Drini. Dug je spisak onih koji su svojim radom i doprinosom zadužili ovaj grandiozni objekat na Drini. Bili su to vredni graditelji puni entuzijazma, ali i iskustva stečenog na izgradnji prve hidroelektrane na Drini – HE Zvornik, a radilo se sa skromnom mehanizacijom.

Prva faza izgradnje HE Bajina Bašta”obuhvatila je radove na prokopavanju novog korita Drine, na desnoj obali reke dok je na levoj polovini korita izgrađen betonski zagat. Ovi radovi su počeli polovinom 1961. a završeni su u maju 1962. godine. Izgrađen je potreban stambeni prostor, administrativne zgrade, dovod električne energije, saobraćajnice i potrebne radionice. Po crpljenju vode otpočeo je iskop i betoniranje slapišta i lamela.

HE-Bajina-Basta

Druga faza izgradnje započela je rušenjem zagata prve faze, masovnim miniranjem u maju 1964. godine. Za potpuno skretanje reke kroz lamele na desnoj strani izgrađen je zemljani nasip. Do kraja 1965. godine izbetonirana je brana na oko 10 metara od krajnje visine, a mašinska zgrada je do jula 1965. godine potpuno osposobljena za montažne radove. Treća faza izgradnje je mogla da se uradi samo prilikom malog vodostaja reke Drine. Ona praktično predstavlja konačno zatvaranje nisko ostavljenih lamela kroz koje je propuštena voda u toku građenja druge faze. Ovi radovi su urađeni nakon prolećnih velikih voda 1966. godine. Hidroelektranu Bajina Bašta u Perućcu 27. novembra 1966. godine, pustio je u pogon Josip Broz Tito, tadašnji predsednik Jugoslavije.

Nakon četvorogodišnje revitalizacije HE Bajina Bašta, od 2010. do 2013. godine, snaga agregata je podignuta na 105,6 megavata, dobijena je nova instalisana snaga od 52 megavata, a dodatna proizvodnja od oko 40 miliona kWh godišnje. Od puštanja u pogon, HE Bajina Bašta proizvela je ukupno 74,6 milijardi kilovat-sati električne energije, sva četiri agregata pokrenuta su ukupno 65.350 puta, a na mreži su radili 1.038.850 časova.

Istog datuma, 1982. godine puštena je u rad, po mnogo čemu, jedinstvena Reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, koja je za 34 godine rada startovala 31.970 puta, na mreži provela 197.810 sati i proizvela 21,8 milijardi kilovat-sati električne energije, uz ostvareno pumpanje od 30,16 milijardi kilovat-sati. Maksimalna snaga elektrane u generatorskom režimu je 614 megavata, sa mogućom prosečnom godišnjom proizvodnjom većom od milijardu kilovat-časova električne energije. Maksimalna ulazna snaga u pumpnom režimu je 620 megavata.

Reverzibilna HE Bajina Bašta u pogonu je 34 godine, a generalni remont rađen je 2003. i 2004. godine. Zamenom turbinske regulacije na oba agregata, tokom avgusta i septembra ove godine, praktično je počela prva faza revitalizacije RHE Bajina Bašta.

Radnici

Na izgradnji HE Bajina Bašta bilo je zaposleno, pored 22 inženjera i 45 tehničara, 65 poslovođa, 300 radnika mašinske i elektro struke, 350 tesara, 140 armirača, 125 minera, 90 betoniraca, 30 zidara i oko 550 nekvalifikovanih radnika. Na montaži opreme i drugim radovima bilo je angažovano oko 700 radnika i tehničkog osoblja.

Stabilnost

Moćna Drina pregrađena je u mestu Perućac branom visokom 90, a dugačkom 450 metara i na taj način stvoreno je prelepo akumulaciono jezero koje se prostire do Višegrada - u dužini od 52 kilometra. Puštanje u rad HE Bajina Bašta sa 368 megavata, kolika je bila ukupna snaga četiri generatora, označilo je početak stabilnosti elektroenergetskog sistema u tadašnjoj Jugoslaviji. Do tada je svaki ispad sa mreže dalekovoda 220 KV Bajina Bašta – Titograd, značio i raspad sistema.

Ispunjen godišnji plan

U Hidroelektrani Bajina Bašta ostvaren je godišnji plan proizvodnje i sa proizvedenih 1.593 GWh električne energije to je i najveća planirana proizvodnja u pedesetogodišnjoj istoriji ove HE. Radisav Matić, direktor za proizvodnju energije u ogranku Drinsko-Limske HE ističe da su povoljna hidrologija, visoka pogonska spremnost proizvodnih kapaciteta i zalaganje svih zaposlenih doprineli ovom značajnom uspehu.

„Dobre proizvodne rezultate ostvarile su i ostale hidroelektrane u Drinsko- Limskim HE, a nadamo se istorijskom rekordu i u HE Elektromorava. Veoma je značajno što je rekord oboren u jubilarnoj godini u kojoj HE Bajina Bašta navršava 50 godina uspešnog rada“, rekao je Matić.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...