NIS sve prisutniji na tržištu električne energije

Miloš Obradović

U NIS-u trenutno radi 14 postrojenja snage 14 megavata, koja proizvode i električnu i toplotnu energiju, Po proizvodnji struje NIS je sada ispred svih naftnih kompanija u okruženju, a u planu je da za tri godine ova kompanija ukupno ima 250 do 300 megavata kapaciteta za proizvodnju električne energije.

Istovremena proizvodnja električne i toplotne energije, tzv. kogeneracija postaje sve prisutnija pojava u srpskom energetskom sistemu poslednjih godina. Ovom trendu se od 2013. godine pridružila i Naftna industrija Srbije, koja danas ima 14 postrojenja snage 14 megavata koja proizvode i struju i toplotnu energiju, uz još dva velika projekta u toku, koja bi za tri godine mogla NIS da pozicioniraju kao značajnog proizvođača električne energije sa oko 300 megavata instalisanih kapaciteta.

Predstavljajući kogenerativne mini elektrane na 12. Sajmu energetike Igor Korać, zamenik direktora Bloka Energetika NIS-a istakao je da je motiv za ulazak u ovu oblast bio povećanje ekonomske efikasnosti, ali i značajan uticaj na zaštitu životne sredine.

„Na naftnim poljima puno smo gasa spaljivali na bakljama i to je odlazilo u atmosferu. Tu se radi o gasu lošijeg kvaliteta, sa puno ugljen dioksida i drugih inertnih gasova, koji nije mogao da ide u distribuciju. Na primer, 2013. godine smo potrošili oko milion kubnih metara gasa za kogeneraciju, a ove godine se to popelo na 30 miliona kubnih metara. Sav taj gas bi otišao u atmosferu, a ovako je ostvaren značajan ekološki efekat i smanjena je emisija gasova staklene bašte. To je prirodni gas sa svega 35 odsto metana, a ostalo je ugljen dioksid. Takođe imamo i gas iz Sirakova kod Požarevca, gde smo 2013. napravili prvo kogenerativno postrojenje, koji je dobrog kvaliteta, ali nema gasne infrastrukture. Najbliži gasovod je udaljen 30 kilometara i nema ekonomske opravdanosti za igradnju gasovoda i kompresorske stanice. Zato sada tamo imamo četiri kogenerativna postrojenja snage tri megavata“, objasnio je Korać.

Međutim, NIS sada ulazi u velike kogenerativne projekte, pre svega u Novom Miloševu u saradnji sa MSK Kikinda i Tehnogasom, gde je gas lošeg kvaliteta - svega 25 odsto metana, 65 odsto gljendioksida i 10 odsto ostalih inertnih gasova. Prema njegovim rečima to će biti test za proizvođače: ko može da proizvede mašinu koja će da radi na tako niskom nivou metana. Ta elektrana će imatu snagu 9,8 megavata.

Najveća grinfild investicija NIS-a trebalo bi da bude izgradnja termoelektrane toplane u Pančevu (TE-TO Pančevo) koja će svu toplotu isporučivati Rafineriji nafte Pančevo, kao i električnu energiju, čiji će višak prodavati na slobodnom tržištu. Ova elektrana biće snage 140 megavata i radi se o investiciji vrednoj 140 miliona evra. Kako je istakao Korać, postoji mogućnost proširenja elektrane još jednom turbinom na ukupno 208 megavata, ukoliko se postigne dogovor sa Petrohemijom o isporuci toplotne i električne energije.

„Činjenica da smo za tri godine došli od nula do skoro 15 megavata ukazuje na to da je proizvodnja električne energije jedan od strateških ciljava NIS-a. Želimo da od naftno-gasne kompanije postanemo energetska kompanija i to najjača u regionu. Po proizvodnji električne energije sada smo ispred svih naftnih kompanija u okruženju. Za tri godine ćemo imati 250 do 300 megavata isntalisanih kapaciteta, što je izuzetno uzimajući u obzir rok od svega pet, šest godina“, zaključio je Korać.

Od 14 kogenerativnih postrojenja NIS-a osam je izgradila po sistemu ključ u ruke kompanija Tehnoxgrup. Direktor ove kompanije Bogdan Pavlović istakao je da je kogeneracija trend u svim naftno-gasnim kompanijama širom sveta.

„NIS se nalazi u specifičnom položaju u odnosu na druge kompanije, s obzirom da ima drugačiji trošak za energente zbog svojih proizvoda i nusproizvoda. U ovoj oblasti postoje velike mogućnsoti, a posebno očekujem razvoj u oblasti bioenergije, odnosno proizvodnji biogasa iz organskih sirovina“, istakao je Pavlović.

Mašinska škola u Pančevu je uz pomoć NIS-a je pre dve godine postala prva srednja škola koja je napravila sopstveni vetrogenerator od dva kilovata, kojim je uspela da napravi jednu potpuno energetski nezavisnu učionicu. U ovome im je, kako je objasnio profesor ove škole Vladimir Božičković pomoglo korišćenje 3D štampača za proizvodnju delova za vetrogenerator, kojeg im je ustupio NIS. Vetrogenerator su projektovali učenici škole, uz pomoć stručnjaka iz NIS-a.

„Želeli smo da utičemo na razvoj svesti kod učenika i građana o značaju korišćenja obnovljivih izvora energije. Napravili smo mikroelektranu u školi, solarne panele i vetrogenerator. Takođe, želeli smo da pokažemo koliko je teško proizvesti energiju, koliko na primer treba vrteti pedale na biciklu da bi se napravila energija da se skuva čaj ili napuni mobilni telefon, kako bi se više vodilo računa o potrošnji energije“, istakao je Božičković dodajući da je energetska efikasnost relativno nova stvar u srpskim školama.

On je potsetio da je retko koja zgrada škole u Srbiji po standardima energetske efikasnosti i da bi privreda trebalo da pomogne školama, pošto kompanije imaju mogućnosti za tako nešto.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...