Nejednake novčane nagrade na muškim i ženskim sportskim takmičenjima

Aleksandar Manić, Pariz

Novakova izjava o nejednakosti polova i zarada u tenisu, predstavlja samo konstataciju šta se trenutno dešava u tržišnom sportu
(foto, Novak Đoković u medijima kritikovan zbog konstatacije da je sport biznis i da su bolje plaćena muška takmičenja, jer su ona traženija i donose više novca)

Izjava Novaka Đokovića, da bi novčane nagrade na teniskim turnirima trebale da budu srazmerne gledanosti i broju posetilaca, odnosno da bi muškarci trebalo da budu više plaćeni od žena, izazvala je brojne negativne komantere. Većina onih koji su kritikovali Đokovića, imaju moralno pravo da mu zamere. Muškarci i žene bi trebalo da budu izjednačeni u svim dužnostima, obavezama i pravima u društveno-političkim sistemima, pa i u sportu.

Prirodno, svi znamo da je to utopijska konstatacija i da doba jednakosti polova nikada nije postojalo, a nema ga ni danas. Za razliku od grube i arogantne izjave Rejmonda Mura, otpuštenog direktora teniskog turnira Indian Vels, Novakova izjava o nejednakosti polova i zarada u tenisu, predstavlja samo konstataciju šta se trenutno dešava u tržišnom sportu.

Naime, tržišni sport je zasnovan na privrednim i ekonomskim principima. Investitori i finansijeri ulažu novac u posao i očekuju da iz tog posla izvuku zaradu. Kako je sport nesigurna ekonomska grana zbog mentalnog i fiziološkog stanja učesnika, investitori pokušavaju da rentabilizuju svoja ulaganja. Ako potrošači više traže određeni sport, trgovci sportom se trude da zadovolje svoju klijentelu.

U tenisu, sportu o kome je govorio Đoković, investitori ulažu više novca u muške takmičare, ne zato što mrze žene, nego što su zarade bolje od ulaganja u muški tenis. Uopšteno gledajući, biznis je životinja hladne krvi koja, bez milosti, proždire sve ispred sebe. U slučaju da se u privredniku jave bilo kakva osećanja, njega proždire sopstveni biznis i gura ga ka stagnaciji, gubitku ili bankrotu.

atletika-plate

Flomena Čeječ (2h22'41") i Kenenisa Bekele (2h05'04"), pobednici Pariskog marataona (2014) u ženskoj i muškoj kategoriji, dobili su iste novčane nagrade od 30 hiljada evra

Novčana jednakost samo u atletici, plivanju i umetničkom klizanju

U svetu tržisnog sporta nema jednakosti i pravde. Samo atletika, plivanje i umetničko klizanje imaju istovetne novčane nagrade za muške i ženske učesnike. Na svetskom prvenstvu u atletici, u Pekingu, svaki osvajač i osvajačica zlatne medalje dobili su po 60 hiljada dolara. Prilike su iste i u Dijamantskoj ligi (10 hiljada dolara). U plivanju, prvi ili prva, u generalnom rangiranju na svetskom prvenstvu, dobili su po 100 hiljada dolara. Na svetskom šampionatu u umetničkom klizanju, prošle godine u Šangaju, muška ili ženska zlatna medalja donosila je novčanu nagradu od 45 hiljada dolara.

U svim ostalim sportovima, finansijeri pažljivo proučavaju ciljne grupe i njihove želje, te zato favorizuju muška takmičenja. Osvojivši titulu svetskog prvaka u fudbalu, nemačka muška reprezentacija dobila je novčanu nagradu od 35 miliona dolara. Američka ženska fudbalska reprezentacija, takođe je osvojila titulu svetskog prvaka i za to dobila novčanu nagradu od 2 miliona dolara. Da ne zaboravimo, muške fudbalske ekipe, eliminisane u prvom krugu svetskog šampionata, dobile su po 8 miliona dolara.

Belgijska nacionalna biciklistička trka Ronde van Vlaanderen nagrađuje muškog pobednika sa 20 hiljada evra, a ženskog sa hiljadu evra. Italijanski biciklistička trka Giro d'Italia nagradiila je muškog pobednika sa 200 hiljada evra, a ženskog pobednika sa 525 evra. Muški pobednik golfa na British Open-u dobija milion evra, a ženska pobednica 400 hiljada. Na golferskom US Open-u, pobednik u banku nosi 1,8 miliona dolara, a pobednica milion dolara manje.

Prirodno, moglo bi da se nađe bezbroj sličnih primera i da se, potom, optuži Novak Đoković za seksizam i manje novčane prihode sportistkinja. Međutim, krivci nisu igrači, nego finansijeri, potom društvo i na kraju evolucija ljudske vrste.

fudbalerke-plate

Marinet Pišon, zvezda ženskog fudbala i najbolji strelac francuske reprezentacije, primala je godišnju platu od 50 hiljada dolara  kada je igrala u SAD-u 2002. godine

Izjednačivačka struja protiv pluralističke

Muška zainteresovanost za fizičko nadmetanje ima evolutivnu osnovu, a to nisu primetili samo antropolozi, nego i investitori. Zato su njihova ciljna grupa, upravo muškarci. Prirodno, u fizičkom nadmetanju, muškarci su više zaineteresovani muškim učesnicima nego ženskim, što su zapazili investitori i krenuli u tom pravcu.

U filozofiji i etici sporta, inače, postoje dve struje: izjednavačka i pluralistička. Izjednavačka struja zahteva slepilo prema polu i zanemarivanje očiglednih činjenica vezanih za razlike. Naime, žene često nisu velike i snažne poput muškaraca, mada mogu da budu izdržljivije. Potom, u kontakt sportovima gde je važna brzina i snaga, muškarci imaju prednost i gledaoci, većinom muškarci, zainteresovani su tim aspektima igre.

Pobornicima izjednačavačkog stava, polni pluralizam u sportu izgleda pogrešno i nepravedno. S druge strane, pluralisti se oslanjaju na stvarnost i zalažu se za različite aršine po pitanju polova. Takav pristup omogućava da se u vrhunskom sportu ne nalaze isključivo fizički superiorniji takmičari, muškarci, nego, kroz prilagođene programme i zahteve, da se tu nađu i žene.

Sport, kao zajedničko traganje za savršenstvom, izuzetno je tražen i voljen, na planetarnom nivou. Ta poželjnost, povezana sa mas-medijima, u zadnjih pola veka pretvorila je sport u robu. Novi status tržišnog sporta, brzo ga je pretvorio u zabavu, a sportiste u zabavljače. Menadžeri i finansijeri, imajući iskustvo u biznisu zabave, preuzeli su sport u svoje ruke. Ipak, razlike između zabave i sporta su ogromne, ali pravila biznisa su učinila da se u sportu više ne traži samo izvrsnost, nego, prevashodno, spektakl.

Novak Đokovic, mladi čovek koji živi u svom vremenu, samo je konstatovao šta se dešava u praksi, a ne u teoriji, podsetivši nas, tako, na reči francuskog humoriste Pjera Deproža – Voleo bih da odem da živim u Teoriji, jer kako sam čuo, u Teoriji je sve moguće.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...