Kako nastaje strip (7): Planovi, enterijeri i eksterijeri

Aleksandar Manić

Krupni plan kadrira protagoniste iz velike blizine, uvodeći na taj način čitaoca u srž događanja. On se obično nalazi u sredini akcije i njime se sa najviše snage i izražajnosti iskazuju osećanja protagonista
(ilustracija: "Narezano" prikazivanje u krupnom planu pojačava dramatičnost scene i trenutne atmosfere (Danijel Žeželj, "Congo Bill")

Čitav strip može grubo da se svede na tri tipa scena: scene atmosfere, scene kretanja i scene akcija. Svaki od ovih tipova ima svoj sopstveni ritam i dinamiku koji će biti sugerisani kroz montažu kadrova.

Scene atmosfere, u koje spadaju i neke scene sa dijalozima, nemaju akciju ili je akcija vrlo mala, dok je ritam spor. Moguće je prikazati ih kroz niz širokih planova u većim kadrovima, navodeći čitaoca na taj način da se duže zadrži na svakom od crteža i na detaljima u kadrovima. Tako će biti prikazano sporo putovanje, tišina jednog krajolika, trenuci odmaranja, dokolice ili išcekivanja.

strip-7-scena-atmosfere

Scene atmosfere, u većim prizor-poljima, navode čitaoca da se zadrži na detaljima u kadru (Dejan Nenadov, "Ružin dvorac na brdu Mitlah")

Scene kretanja dinamizuju radnju, te je raznovsnost planova i uglova neophodna. Kretnje i delanja protagonista bivaju prikazana detaljnije. Scene akcije poseduju ubrzani ritam koji se izražava kroz kombinaciju različitih planova, dok su dijalozi svedeni na minimum. Često se upotrebljava više kadrova manjih dimenzija i po jedan ili dva šira plana.

strip-7-scene-akcije-

Scene akcije imaju brz ritam različitih planova, dok su dijalozi svedeni ne minimum ili odustni (Zoran Smiljanić, "1945")

Dinamika planova

U osnovi svakog stripa, nalik kinematografiji, nalaze se planovi koji na različite načine i iz različitih uglova prikazuju odvijanje radnje. Kada prizor-polje ili vinjeta prikazuje veći broj ljudi, predmeta i dekora, crtač mora da napravi razliku između planova dešavanja, razdaljina između ljudi i predmeta i na taj način da omogući čitljivost crteža.

Ukoliko su planovi dovoljno različiti, oni strip čine dinamičnijim na vizuelnom planu. Međutim, promene planova u sebi nose pre svega psihološki pristup događanju. Kroz planove se ističe dramski naboj svake scene, daje se plastičnost akcijama, ukazuje se na osećanja protagonista. Znači, planovi se ne stavljaju bez reda, nego slede unutrašnju logiku i dinamiku pripovedanja.

Panoramičan plan koristi se kao opisni element. Njegov cilj je da predstavi krajolik, unutrašnjost prostorije, grupu ljudi ili predmeta. Na taj način čitalac može bez muke da sagleda raspored u prostoru u kome će se odvijati akcija. Ponekad je, zbog složenosti dekora, neophodno pre početka akcije staviti više širokih planova iz različitih uglova. Dosta puta je potrebno da se pribegne širokim planovima svakoga puta kada akcija promeni mesto događanja.

 strip-7-panoramični-plan

Panoramičan plan koristi se kao opisni element i on pomaže čitaocu sagleda raspored u prostoru u kome će se odvijati akcija (Željko Pahek, "The Rabbit's Paw")

Opšti plan prikazuje scenu sa određene udaljenosti, ali čitaočevu pažnju već privlače glavni protagonisti prikazani u celini i izdvojeni iz dekora. Cilj ovog plana je uvođenje u akciju.

Srednji plan naznačava početak akcije ili zapleta, tako da je neophodno prići bliže protagonistima i izdvojiti jednu, manje ili više, važnu grupu učesnika u akciji. Oni su prikazani u prvom planu, u celosti ili bar do kolena, dok će se manje važni likovi i nevažan dekor pronaći u drugom planu.

Krupni plan, detalj i "narezano"

Krupni plan kadrira protagoniste iz velike blizine, uvodeći na taj način čitaoca u srž događanja. On se obično nalazi u sredini akcije i njime se sa najviše snage i izražajnosti iskazuju osećanja protagonista. Dramatičnost je naglašena kroz veliko približavanje, najčešće licu aktera. Krupni plan takođe skreće pažnju čitaoca na neki pokret, zvuk ili deo dekora koji učestvuju u podizanju dramske napetosti.

Detalj je neophodan radi ukazivanja na određene posebnosti, suptilnosti ili dramatičnost: ruke koja dohvata nešto, iskolačeno oko, grimasa… Detalj može na vrlo efikasan način da okarakteriše osobu: naočare jakih dioptrija, način držanja cigarete, čudan nakit…

"Narezano" prikazivanje nekog detalja u krupnom planu ima zadatak da pojača dramatičnost scene i da pojača trenutnu atmosferu. Postavljajući u prvi plan detalj koji može da bude deo dekora, neke od osoba ili životinje, crtač ne prikriva scenu, nego joj daje reljefnost i dubinu.

strip-7-narezano

"Narezano" prikazivanje u krupnom planu pojačava dramatičnost scene i trenutne atmosfere (Danijel Žeželj, "Congo Bill")

Enterijeri

Unutrašnji dekor ne samo što predstavlja prostor u kome se odvija deo akcije, nego vrlo često, ukazuje na ličnost osoba koje tu žive ili rade. Zato je neophodno izbeći banalnost, te zamisliti stan, kuću ili radne prostorije u skladu sa karakterizacijom likova i dramaturškim potrebama. Potom se treba pobrinuti da svaki detalj bude na svom mestu, što će unutrašnjosti prostorije dati verodostojnost. U principu, neophodno je, u neku ruku, prevazići stvarnost i kroz raspored stvari ukazati na sopstveno viđenje događaja, a potom sve to istaći kroz izražajan prvi plan i zanimljiv ugao.

Izbeći plakatnu predstavu unutrašnjosti, iziskuje dobru analizu ugla viđenja i rasporeda planova. Protagonista ne mora uvek da bude u prvom planu, nego može da se nađe i udaljen, što naglašava utisak perspektive i prizor-polju daje reljefnost. U tehničkom delu, najvažnija je perspektiva, jer od nje zavisi lepota i funkcionalnost vinjete. Dozvoljena su određena preterivanja i nelogičnosti ako imaju podlogu u dramaturgiji.

strip-7-enterijer

Enterijeri pomažu da se shvati psiho-emotivno stanje protagoniste (Nikola Vitković, "Fotofobija") ili da se dobije na autentičnosti (Gradimir Smuđa, "Vincent et Van Gogh")

Ponekad je moguće izostaviti neke delove dekora ako dramaturgija tako nešto nalaže. "Na primer, ako nacrtate osobe koje diskutuju u kuhinji, vi jednom prikažete čitavu prostoriju, a onda u narednim kadrovima crtate samo delove dekora koji čitaoca podsećaju na celinu – kaže legendarni belgijski strip autor Rajmon Mašero.

Ekspresionistički pristup u prikazivanju unutrašnjeg dekora povećava stepen učestvovanja čitaoca i pomaže mu da bolje shvati duševno i emotivno stanje protagoniste. Međutim, ova tehnika zahteva veliku veštinu i dodatna objašnjenja putem crteža ili teksta, inače čitalac može da ostane zbunjen.

Eksterijeri

Osnovna uloga eksterijera jeste ukazivanje na mesto odvijanja radnje. Međutim, šumski krajolik, neprohodna džungla ili bučne ulice grada, nikada ne ostaju samo prostorni element. Za razliku od enterijera koji objašnjavaju ličnost, eksterijeri su savršeno sredstvo za naglašavanje atmosfere. Noć naznačava zabrinutost i varljivost, magla sugeriše prikrivenost i dvoličnost, vrućina je teška i iscrpljujuća, a oluja stiže iznenada, slepa i nemilosrdna, gora nego zao rival.

Usklađivanje grafizma eksterijera i protagonista, takođe je značajno za strip. Preterano doterana arhitektura ili detaljisani krajolik mogu da budu u neskladu sa loše nacrtanim ili previše pojednostavljenim likovima. Istovremeno, takav eksterijer odvlači pažnju sa protagonista i zbog preteranog detaljisanja zamara čitaoca, a strip čini dosadnim.

strip-7-eksterijer-

Eksterijeri ukazuju na mesto događanja, ali oni i naglašavaju atmosferu ukazujući na strah, napetost, smirenost... (Tomaž Lavrič, "Glista na begu"; R.M. Gera, "Aftermath")

Ponekad, zbog dramaturških potreba, moguće je u određenim kadrovima pojednostaviti eksterijere ili ih čak u potpunosti izostaviti, što važi i za enterijere.

„Ako je neki element prikazan u prethodnom prizor-polju i ako nam ugao dopušta da nešto prištedimo, a da ga kasnije opet pronađemo, onda možemo da ga izostavimo“, kaže belgijski strip majstor Erman Ipen. Oslanjajući se na prethodno prikazan eksterijer, kao i na inteligenciju čitaoca, crtač smanjuje sadržinu kadra samo na osnovno događanje. Takvim izostavljanjem pejzaža, ulice ili arhitekture, pojačava se značaj i napetost prikazanog događaja.

Za stvaranje dobrih i izražajnih eksterijera, neophodno je posedovati veliku dokumentaciju ili iskustvo koji mogu da posluže kao model ili kao nadahnuće. U slučaju realističkih enterijera, može da se ode na lice mesta i da se uradi niz fotografija iz neophodnih uglova.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...