Kako nastaje strip (1): Medijska određenost stripa

Aleksandar Manić

Da bi se teme razvile, strip autor mora pre svega da napiše scenario. Da bi se čitalac zainteresovao, priča mora da bude lako shvatljiva i dostupna
("Ja crtam tekstove i pišem slike", kazao je Hugo Prat, jedan od najvećih strip pripovedača svih vremena)

"Strip je priča (mada ne mora da bude priča) sačinjena od slika uradjenih rukom jednog ili više crtača (naglašeno da bi se izbegao film i foto roman), nepokretnih slika (za razliku od crtanog filma), brojnih (za razliku od cartoons) i postavljenih u nizu (za razliku od ilustracije i romana u grafikama)", piše u jednoj zanimljivoj definiciji Pjera Kuprija.

Najkraće rečeno, strip je priča zasnovana na scenariju i ispripovedana slikama.

"Crteži bez teksta imali bi samo nejasno značenje. Tekst bez crteža ne bi značio ništa. Zajedno, oni stvaraju jednu vrstu vrlo originalnog romana, jer ne nalikuju na roman, niti na bilo šta drugo“, kaže Rodolf Topfer (1799-1846), osnivač strip umetnosti.

strip-topfer-osnivac

Rodolf Topfer, Priča o Albertu (1845), jedan od prvih modernih stripova

Posebnost stripa ogleda se u činjenici da se kao medij (opštilo) nalazi na raskrsnici nekoliko izražajnih sredstava. Od literature, on je nasledio tekst, dijaloge i scenario, od grafičkih umetnosti i slikarstva preuzeo je boje, perspektivu, kompoziciju slike, odnose svetlog i tamnog, a od kinematografije strip je nasledio planove, kadriranje, uglove, montažu. "Ja crtam tekstove i pišem slike“, jednom prilikom je izjavio Hugo Prat, izražavajući tako suštinu stripa.

Jedinstvo scenarija i crteža

Radeći strip, crtač se trudi da svojom umešnošću uđe u najsitnije detalje i crtežom zadovolji narativnu stranu priče. U zavisnosti od njegovih crtačkih sposobnosti, priča je manje ili više zanimljiva, izražajna ili privlačna. Naravno, bez dobrog scenarija nema dobrog stripa, o čemu svedoče i reči Miltona Kanifa, velikog majstora 9. umetnosti:

"Crtež ima veliki značaj, ali ključ uspeha je, ipak, dobar tekst."

Međutim, i najbolji scenario urađen kroz nesiguran, slab ili neodgovarajući crtež, postaće neprivlačan i neizražajan. Isto tako, odličan crtež ne može od lošeg scenarija da napravi čudo i da sve pretvori u dobar strip. Takav poduhvat jedino je privlačniji za prelistavanje.

"Ljudi me pitaju zašto se toliko grafički lepih i sofisticiranih albuma slabo prodaje. Odgovor je vrlo jednostavan: zato što je priča nerazumljiva“, objašnjava poznati poljski crtač Gregor Rosinski.

 strip-kanif-

Milton Kanif: "Crtež ima veliki značaj, ali ključ uspeha je, ipak, dobar tekst."

Strip crtač mora da poseduje dobro oko, da bude odličan posmatrač. Nije poželjno kopirati već postojeće stripove, nego je neophodno ostvariti sopstveni stil.

"Ja sam u početku pretrpeo uticaje Eržea, Tardija, Frankena, Prata i Bilala. Ali, i različitih slikara. Uticaji su otvaranje i otkrivanje drugih načina razmišljanja. Važno je, potom, odvojiti se od njih i pronaći sopstveni identitet“, objašnjava svoj rad poznati belgijski strip majstor Bernar Iler.

Autor, pre svega, mora da se uvežba u crtanju: tačne proporcije, dobra skraćenja, osmišljen pokret, skladna kompozicija, pravilno izabran ugao, neophodna dinamika... Zanatski deo stiče se kroz posmatranje prirode i neprekidnu vežbu koja dovodi do veštog i lepog crteža. Ovo je naročito važno za strip koji može da se svrsta u realistički. U komičnim stripovima, iako izgleda kao da su oni manje u obavezi da slede ova pravila, pri boljoj analizi, uočava se njihova solidna osnova u klasičnom crtežu. Stilizacija i preterivanje dolaze kasnije.

Izbor teme

Teme jednog književnog dela, muzičkog, likovnog ili stripa često su izrečene posredno, kroz jasno izložene ideje, slike, opise i oblike koji su neprekidno prisutni u delu. Na taj način stvara se određena "vizija" sveta i postojanja, osobita za određenog stvaraoca. Tema može da se poklopi sa problemom obrađenim u delu, ali može da bude podeljena i u više tematskih celina. Najčešće teme su ljubav, pravda, potraga za istinom, smrt, mržnja, želja za vladanjem, bogatstvo…

Da bi se teme razvile, strip autor mora pre svega da napiše scenario. Da bi se čitalac zainteresovao, priča mora da bude lako shvatljiva i dostupna. Zato je jasnoća najvažniji element stripovske, pa i svake druge naracije. Traženje nove i nikad viđene teme, ne garantuje i kvalitet scenarija.

strip-zak-tardi-

Privatni detektiv Nestor Birma, serijal koji je Žak Tardi adaptirao i nacrtao prema knjigama Lea Malea

Neophodno je podsetiti da Vilijem Šekspir nije izmislio skoro ni jednu od tema svojih drama, nego ih je pozajmio iz klasične grčke literature, napisane pre više od dve hiljade godina. Šekspirova vanvremenska vrednost proizilazi iz načina na koji je obradio teme.

"Računa se obrada jedne teme, a ne sâma tema. Sve teme su već bile obrađivane i nemoguće je pronaći novu situaciju, novu komediju ili novu ljubavnu priču. Ono što me zanima u jednoj temi ili priči jesu likovi, osećanja, ponekad ideje, ali ne i tok. Teme su večne i univerzalne, ali ljudi su uvek novi – objašnjava Oto Preminger, poznati američki sineasta.

Narativan pristup

Dramaturška obrada pripovesti je od najvišeg značaja za strip i ona se sastoji od povezivanje kadrova u kompoziciju table, povezivanje tabli u epizode, a potom povezivanje svih epizoda u jednu celinu. Da bi se dobila ovakva celina, neophodno je posvetiti veliku pažnju načinu na koji će se izložiti priča.

"Uloga poete nije da kaže šta se zaista desilo, nego šta je moglo da se desi u verovatnom redosledu“, objašnjava Aristotel u svojoj "Poetici".

 strip-aristotel-

Aristotel smatra da pripovedač ne treba da kaže šta se zaista desilo, nego šta je moglo da se desi u verovatnom redosledu

Naracija je način vođenja pripovesti od jedne do druge uporišne tačke, koje predstavljaju stanje određeno činjenicama i putevima fikcije u zavisnosti od piščeve imaginacije.

"Kada autor piše roman, on ga gleda kao mali svet koga je on sâm stvorio, a protagoniste kao stvorenja čiji je on apsolutni gospodar. (...) Ako učini da neko od junaka rano umre, on mora da opravda čemu je ta smrt služila u nastavku njegove priče“, piše Velenkur (1653-1730), francuski pisac, istoričar i akademik. Posle uvoda u događanja u kome se uspostavlja jedinstvo mesta, radnje i vremena, pristupa se razvoju intrige, akcije i zapleta, da bi se na kraju stiglo do raspleta i zaključivanja pripovedanja.

Prvi sloj naracije sadrži niz informacija koje ispunjavaju prostor i čine radnju mogućom, ali u tom sloju nema stroge analize, nego postoji bogatstvo opisa koji su ili tačni, ili ekstrapolirani: predeli, arhitektura, enterijeri, predmeti, likovi… Drugi sloj pripovedanja jeste fabula, sled događaja povezanih čvrstom vezom koja čini da je redosled akcije pravilno doziran, lepo ispripovedan i dobro montiran. Siže predstavlja hronološki i logički sled događaja, bez obzira kako je to u fabuli stripa montirano i ispričano.

Akcija i opasnost kroz dramaturški i dijaloški kvalitet

Za stripove koji većinom spadaju u akcione priče, najvažniji princip je čvrsta narativna struktura sa kompozicionom linijom koja proizilazi iz fabule.

"Akcija je najvažnija i treba učiniti da se stvari kreću“, kaže američki crtač Noel Sajkles. Jedna događajna struja nameće se kao glavna a ostale su sekundarni. Međutim, sekundarni projekti mogu da budu sadržani u glavnoj liniji i da je na taj način nadopunjuju. Vrlo često naracija je pravolinijska, ređe spiralna, a nije neobično, naročito u kriminalističkim stripovima, da se upotrebi linearno-povratna naracija.

strip-zan-ziro

Žan Žiro, Poručnik Bluberi epizoda Andjeosko lice – jedinstvo akcije i jedinstvo opasnosti

Jedinstvo akcije vrlo često se sastoji od jedinstva opasnosti. Naime, drama počinje onog trenutka kada se heroj susretne sa prvom opasnošću, a završava se onda kada on uspe da se u potpunosti iz nje izvuče. Istovremeno, kraj mora da opravda upotrebljena sredstva, dodaje Žerar Ženet, teoretičar književnosti i pisac.

Dramski pisci Marsel Panjol i Saša Gitri često su branili tezu da jedan film vredi onoliko koliko vredi njegov tekst u dramaturškom i dijaloškom pogledu. Dobro konstruisan i napisan tekst, čak i osrednje snimljen, daje bolji rezultat, nego loša priča snimljena sa puno lepih vizuelnih efekata. Njihove reči mogu da se primene i na strip, što potvrđuje i Žak Tardi, poznati francuski strip autor: "Bolje je adaptirati knjigu, nego naškrabati nekakav scenario. Uostalom, Hičkok nije napisao ni jedan scenario."


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...