U Cerovu se ponovo kopa

Izvor:   rtb.rs

U borskom rudniku bakra Cerovo, koji je zatvoren pre deset godina, ponovo se kopa ruda. Rudarsko-topioničarski basen Bor je u revitalizaciju rudnika uložio 18 miliona evra i očekuje godišnju dobit od 45 miliona dolara. Kapacitet rudnika je 2,5 miliona tona rude godišnje a očekuje se da će se pojećati na 2,7 miliona tona.

Na Dan pobede nad fašizmom (9. maj)- Evropa je pre 67 godina uplovila u luku mira, a RTB Bor je, po svemu sudeći, ovih dana ušao u sigurnu luku zahvaljujući revitalizovanom rudniku Cerovo, gde je proizvodnja prekinuta 2002. godine. Zašto sigurnu luku, možda je najslikovitije objasnio generalni direktor kombinata bakra Blagoje Spaskovski, koji je u prisustvu kandidata za predsednika Srbije i lidera Demokratske stranke Borisa Tadića i ministra ekonomije i regionalnog razvoja Nebojše Ćirića pustio u probni rad mlinove flotacije u Cerovu.

-Cerovo će biti najprofitabilniji rudnik u sastavu RTB-a jer će kompaniji donositi 100 miliona dolara prihoda, odnosno 45 miliona dolara dobiti godišnje. U njegovu revitalizaciju uložili smo sopstvenih 18 miliona evra, a, moram da istaknem da smo, samo postavljanje cevovoda dugačkog 49 kilometara, za šta nam je svojevremeno bilo potrebno 12 meseci, završili za manje od 50 dana! Kompletan posao obavili su basenski radnici, čak njih 230 bilo je ovde danonoćno kako bismo sve obavili u rekordnom roku. Sada počinje fino štelovanje, odnosno uhodavanje proizvodnje, posao koji mnogi rudnici u svetu rade šest do 12 meseci. Garantujem da ćemo za samo mesec dana imati natprosečne rezultate jer kapacitet rudnika je dva i po miliona tona rude godišnje, a očekujem da će biti 2,7 miliona tona. S druge strane, projektovano iskorišćenje iznosi 82, a siguran sam da će biti bar 83 procenta – rekao je Spaskovski.

Dodao je, pritom, da u Cerovu ima 150 miliona tona rude u kojoj je prosečan sadržaj bakra 0,34 odsto, te da će on raditi najmanje 30 godina i to sa znatno manjim troškovima proizvodnje. Pre svega, zbog toga što će se za prevoz rude do kriveljske flotacije, umesto kamiona, koristiti cevi, a trošak hidrotransporta, kako je rekao, iznosi 34 procenta kamionskog.

spaskovski-tadic
Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB-a i Boris Tadić, lider Demokratske stranke

– Najvažnije od svega, možda, jeste što revitalizacija Cerova otvara vrata zapošljavanju, pa će ovde raditi 153 nova radnika, a prednost će imati meštani obližnjeg Krivelja. Tvrdim da u tom selu za oko tri meseca neće biti nezaposlenog deteta.

Država je sačuvala RTB

Oko Bora je u poslednjih 12 godina bilo raznih nedoumica i strategija koje su vodile laganom zatvaranju proizvodnje. Njih treba pažljivo analizirati jer, kako se izrazio kandidat za predsednika Srbije i lider DS-a Boris Tadić, „nije baš svaka poruka koju šalje svet izrečena u dobroj nameri“. – Mi smo sačuvali i unapredili proizvodnju u RTB-u i investiramo u nju zajedno - i RTB i država. Srbija će, zato, i dalje stajati iza preduzeća koja pokazuju potencijal i pomagati im da osnaže i osamostale se. Sa Spaskovskim već dugo sarađujem, a sarađivaću, apsolutno sam siguran u to, i ubuduće jer je to korisno za državu. On je veliki stručnjak u oblasti rudarenja, a raskrivanje novih ležišta i nova rudarska okna mogu voditi samo ljudi sa velikim iskustvom. Spaskovski, zajedno sa ministrom Ćirićem, sagledava i analizira nacionalne potencijale razvoja Srbije, a od njih nam zavise politika zapošljavanja i otvaranje novih radnih mesta. Dakle, od toga zavisi budućnost zemlje.

Zato sam - dodao je Tadić - da bismo mogli da napravimo jedan suveren, dobro utemeljen plan razvoja Srbije u narednih 10 godina, saglasan sa planom razvoja Evropske unije, insistirao da se nabave bušilice i sva oprema za istraživanje geološkog sastava naše zemlje, sagledaju potencijali u prostornom planu Srbije i svi prirodni resursi. Srbija, radi sveopšte sigurnosti, mora da bude deo plana u kojem učestvuje pola milijarde stanovnika Evrope, a ne plana koji je vezan za sedam i po miliona stanovnika Srbije. Moramo da budemo deo plana za otvaranje 17 miliona radnih mesta na tlu EU do 2020. godine jer, isključivo ako smo deo tog velikog plana, a ne samo našeg, nacionalnog, može biti bolje svakom delu Srbije, od Velikog Krivelja do Novog Sada na primer – kazao je Tadić.

-Kada izradimo mapu geoloških nalazišta u Srbiji – podvukao je predsednički kandidat – a tu nam pomaže Spaskovski, kao jedan od najvećih stručnjaka u toj oblasti, bićemo u stanju da sagledamo kako da na najbolji mogući način prirodni potencijal pretvorimo u finalni proizvod. Kako ćemo, na primer, na najkorisniji način upotrebiti koncentrat, katodni bakar, zlato, srebro, sumpornu kiselinu. Moramo strateški da sagledamo razvoj Srbije i usidrimo ga u budućnost – poručio je Boris Tadić.

Poruka o strateškom razvoju Srbije kao imperativu budućnosti bila je dobar šlagvort da prvi čovek Basena Tadiću zvanično preda Strategiju razvoja rudarstva i metalurgije u RTB-u za period od 2012 do 2021. godine.

– Zadatak koji ste mi poverili obavio sam i garantujem da će u borskoj kompaniji narednih 10 godina biti onako kako je to u dokumentu opisano – istakao je Spaskovski.

Nova era Bora

Uveren da će i narednoj Vladi jedan od prioritetnih zadataka biti dalji razvoj RTB-a, a rudarstvo najvažnija grana razvoja ekonomije Srbije, ministar Nebojša Ćirić je konstatovao: - Postavili smo Bor na „zdrave noge“ i zato je kompanija bila u stanju da ovu investiciju finansira iz sopstvenih sredstava. RTB revitalizacijom Cerova iz konsolidacije ulazi u razvojnu fazu koja otvara mogućnosti za nove investicije. Uskoro ćemo „napasti“ i Borsku reku, ležište sa najvećim potencijalom, za koje je zainteresovano nekoliko vodećih rudarskih kompanija u svetu, poput Friporta, Rio Tinta i drugih. Za Bor dolazi nova era sa izuzetno svetlom budućnošću – istakao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...