Opet veruju bakru i zlatu

Izvor:   Politika

Nije se, srećom, obistinila slutnja da će se svi iseliti iz Majdanpeka, ali je izvesno da se ovde neće tako dobro živeti kao od 1974. do 1990. godine, kada su Majdanpečani prednjačili i u bivšoj SFRJ, visokim platama i standardom

Pre deset godina, na asfaltnom putu, na izlazu iz Majdanpeka, jedan grafit više od svega kazivao je koliko je gradu i njegovim žiteljima bilo teško. Godinama najveći evropski rudnik bakra bio je tada na izdisaju, a ljudi su, u očaju, odlazili pa je neznanac poručio grafitom: „Ko poslednji ode, neka ugasi svetlo“.

Bilo, ne ponovilo se – kaže sadašnji predsednik majdanpečke opštine Dragan Popović. Podseća da su se od tada desile značajne promene. Oživeo je rudnik, ovdašnja Fabrika bakarnih cevi, nekada najveći timočki izvoznik, posle privatizacije ponovo dobro posluje. Čuveno praistorijsko nalazište Lepenski vir dobilo je, sredinom prošle godine, konačno trajnu zaštitu, turizam je u usponu. Više se ni stanovi ne prodaju u bescenje kao 2001. i 2002. godine, kada se i trosoban mogao kupiti za samo 10.000 maraka.

Pripremljeni su i dobri projekti za budućnost. Zvanično, Majdanpek ima overenu rezervu od 680 miliona tona rude, a u toj rudi ima 1.840.000 tona katodnog bakra i više desetina hiljada tona zlata, srebra i drugih plemenitih i retkih metala. Biće ovde još dugo posla, a sve otkriveno i overeno (do sada) vredi najmanje milijardu i trista miliona evra. Svetomir Mustecić, direktor rudnika, kaže da su izvesna i nova otkrića, da je prošle godine završen novi rudnik zlata „Čoka Marin“... Do sada je u obnovu, od 2008. godine, uloženo više od 50 miliona evra. Proizvodnja se neprekidno uvećava.

Prošle godine i grad Majdanpek je delimično promenio izgled. Počela je rekonstrukcija Kapetanske ulice, uvedena je i bolja javna rasveta. Počela je i izgradnja fiskulturne sale za đake škole u najvećem majdanpečkom selu Rudna Glava, sledi rekonstrukcija gradske toplane. Sve programe, među kojima se ističe sanacija divljih deponija duž Dunava, država je pomogla sa oko 500 miliona dinara. U toku su i programi prekogranične saradnje sa Bugarskom, a neke od programa pomažu i Norveška i Japan.

Ipak, oporavak neće biti tako lak. Teško da će se ovde uskoro živeti kao u periodu od 1974. do 1990. godine, kada su Majdanpečani prednjačili i u bivšoj SFRJ, visokim platama i standardom. Mnogi su sa svih strana hrlili u novi rudnik i novi grad.

Ali, u poslednje dve decenije mnogi su, pritisnuti krizom i sankcijama, i odlazili iz Majdanpeka. Predsednik Popović je veoma zabrinut poslednjim popisom stanovništva. Utvrđeno je da majdanpečka opština sada ima 5.324 stanovnika manje nego 2002. godine. Gotovo za četvrtinu! Uprkos tome što Majdanpek još od 2006. godine pruža finansijsku podršku porodicama sa decom, sa stimulacijama kao retko gde u Srbiji. Od ove godine porodilje mesečno dobijaju 5.000 dinara dok dete ne napuni godinu dana. Pomoć od 25.000 dinara mesečno dobijaju i nezaposlene majke sa četvoro i više maloletne dece, do punoletstva.

Nezaposlene brine i to što dugo traju nevolje sa privatizacijom ovdašnje Zlatare, koja je do pre 20 godina prednjačila proizvodnjom i izvozom zlatnog nakita – i u SFRJ i na Balkanu. I broj zaposlenih u opštini smanjio se za tri puta.

Malo je i investicija u oblastima izvan rudarstva i turizma. Najviše zbog toga, veli predsednik Popović, što su saobraćajne veze Majdanpeka sa ostalim krajevima Srbije veoma loše. S obzirom na potencijale koje ima Majdanpek, državi bi se isplatilo svako ulaganje u bolje komunikacije i u stimulisanje investitora. To što čini lokalna samouprava je značajno, ali nije dovoljno. Popović smatra da bi se državi veoma isplatilo da izgradi autoput od Požarevca, preko Kučeva, Majdanpeka i Negotina, sve do Vidina u Bugarskoj. Direktnu korist, u smislu efikasnijeg privlačenja investitora, imale bi sve pomenute opštine, a indirektnu i Veliko Gradište, Golubac, Petrovac na Mlavi, Kladovo i Bor, područje sa 300.000 stanovnika.

Bržem razvoju nadaju se i u Donjem Milanovcu. Upravo zbog toga što je ovaj gradić decenijama sa svojim izuzetnim hotelom „Lepenski vir“ privlačio turiste i valorizovao potencijale Dunava, Nacionalnog parka „Đerdap“ (najvećeg u Srbiji) i arheoloških nalazišta kao što su Lepenski vir, Vlasac, Praurja, Rudna glava...

Zlatonosna potpora

U aprilu ove godine u ataru majdanpečkog sela Jasikova, posle tri decenije istraživanja, počeće da radi rudnik zlata Čoka Marin, jedan od najzlatonosnijih u svetu. Završetak njegove izgradnje svečano je obeležen prošle godine, kada je i zvanično potvrđeno da će iz ovog rudnika narednih godina biti iskopano 1.000 kilograma zlata, 5.000 kilograma srebra i više od 4.000 tona bakra.

Prodajom svih ovih metala Rudnik bakra Majdanpek ostvariće čistu dobit od 50 miliona dolara. To će omogućiti da Majdanpek proširi proizvodnju bakra, posebno na zapuštenom velikom rudnom ležištu „Južni revir“. Biće para i za temeljnija geološka istraživanja okoline Majdanpeka i zlatonosnog Čoka Marina.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...