Rumunija odustaje od termoelektrana na ugalj

Autor:   BM

Nakon što je rumunski ministar ekonomije, energije i poslovnog okruženja potvrdio da Rumunija više neće graditi nove termoelektrane na ugalj, Srbija i Bosna i Hercegovina ostaju jedine zemlje u jugoistočnoj Evropi koje planiraju njihovu izgradnju. Ono što ipak pravi razliku je neuporediv energetski potencijal Rumunije, u odnosu na ove dve zemlje, kao i to da Rumunija planira da tokom naredne decenije uloži 22,6 milijardi evra u razvoj energetike. (foto, TheNewEconomy)

Rumunski ministar ekonomije, energije i poslovnog okruženja Virdžil Danijel Popoesku, je u intervjuu Euronews-u sredinom meseca potvrdio da se u zemlji neće graditi nova termoelektrana za ugalj. U planu je bila samo jedna takva elektrana, projekt TE Rovinari snage 600 MW, prvi put predložen 2012. godine sa kineskim partnerima, koji bi ujedno bili većinski deoničari, izveštava Energetika.net.

Kineska kompanija je trebalo da rukovodi radom ove termoelektrane zajedno sa državnim energetskim kompleksom Oltenija (Complexul Energetic Oltenia), koji trenutno upravlja sa četiri elektrane i 10 rudnika lignita. Iako se projekt smatrao implicitno otkazanim jer je u septembru uklonjen iz Nacionalne energetske strategije, ministrova najava čini ovo otkazivanje konačnim. Očekuje se da će ta najava dobiti formu zvanične odluke u decembru, na Nadzornom odboru državne kompanije Oltenia.

Neekonomična elektrana

Novi blok termoelektrane Rovinari je od početka bio neisplativ i ne bi mogao da bude produktivan uz predviđene cene lignita, a netačne su bile i pretpostavke koje su se koristile za kalkulaciju isplativosti, prenose mediji.

Stručnjaci organizacija za životnu srednu već neko vreme ukazuju na to da bi čak i pod najpovoljnijim pretpostavkama za projekt, sa cenom naknade za ugljen dioksid, koja se plaća u Evropskoj Uniji, a koja je na primer, prošle godne iznosila 21 evra/t, a danas je već iznad 27 evra, ovaj projekat imao negativan učinak tokom prvih 15 godina poslovanja.

Uz to, državna kompanija Oltenija već sada je u velikim ekonomskim problemima. Prošle godine se zadužila 100 miliona evra, a ove je primila državnu pomoć, uz odobrenje Evropske unije, u iznosu od 125 miliona evra, bez koje bi, čak i da nema planiranih troškova za izgradnju novog bloka, ova kompanija bankrotirala.

Prebacivanje na gas

Državna komanija Oltenija se polako miri sa činjenicom da je ugalj neodrživ, ali se stiče utisak da gas vidi kao deo rešenja. Naime, Oltenia nije u mogućnosti da vrati ovogodišnji zajam, zbog čega se, u skladu sa evropskim pravilima o državnoj podršci, zahteva da pripremi plan restrukturiranja. Iako ovaj plan nije javan, kompanija je javnosti predočila model koji ukazuje na planove za izgradnju termoleketrana na gas ukupne snage 1,3 gigavat-sati na mestu elektrana Turceni i Ițalnița. 

Predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine, odustajanje od izgradnje novog bloka u termoelektrani Rovinari vide kao jasnu poruku Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje pored termoelektrana Kostolac B3 i Tuzla 7, planiraju još nekoliko takvih projekata: Kolubara B, Kakanj 8, Banovići, Gacko II i Ugljevik III. Ukazuje se na to da u obzir treba uzeti ekonomsku realnost koja ugalj čini nekonkurentnim resursom.

Međutim, ne treba gubiti iz vida da je Rumunija najveća država jugoistočne Evrope, sa značajnim energetskim potencijalom, uz to i članica Evropske unije. U tom kontekstu, značajan je podatak da ova zemlja namerava da uloži 22,6 milijardi evra u energetiku tokom naredne decenije.

Navodi se takođe da će se Rumunija usredsrediti na razvoj nacionalnog transportnog gasnog toka, koji je deo međunarodnog projekta za transport gasa BRUA između Bugarske, Rumunije, Mađarske i Austrije, za eksploataciju gasa iz Crnog mora.

Proteklih godina su u rumunskom delu Crnog mora otkrivena ogromna nalazišta zemnog gasa koja su delom već počela da se eksploatišu. Prema opreznim procenama, radi se o najmanje 40 milijardi kubnih metara gasa, ali bi to moglo biti i do 200 milijardi - dovoljno da se pokriju kompletne potrebe Rumunije u narednim decenijama.

Svrha gasovoda BRUA, koji Evropska komisija smatra strateškim projektom, je da se Centralnoj i Istočnoj Evropi obezbedi pristup novim, ne-ruskim izvorima gasa.

Nuklearne i solarne elektrane i vetroparkovi

Nacrt energetske strategije Rumunije predviđa, između ostalog, izgradnju dva nuklearna reaktora u nuklearnoj elektrani Černavoda (Cernavodă), preneo je danas poslovni portal Sinjuz (Seenews). Ovaj medij ukazuje i na to da je prema nacrtu energetske strategije 2020. - 2030. koji je predstavljen sredinom prošle nedelje, resorno ministartsvo predočilo da Rumunija namerava da 30,7 odsto svojih energetskih potreba podmiri iz obnovljivih izvora do 2030. godine, dok je sada taj udeo na nivou od 24,4 odsto.

Rumunija planira i da do kraja decenije poveća proizvodnju energije za 35 posto kroz nove projekte vetroelektrana, (2.302 megavata) i solarnih elektrana (3.692 megavata) osiguravajući tako viši nivo energetske nezavisnosti.

Državna komapnija Oltenija namerava da izgradi osam fotonaponskih parkova ukupne snage 700 megavata.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...