<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>
<!--RSS generated by BalkanMagazin RSS Builder  on 8. januar 2012-->
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/">
  <channel>
    <title>Balkan Magazin - Hrana</title>
    <link>http://www.balkanmagazin.net</link>
    <description>Hrana</description>
    <language>sr</language>
    <copyright>Copyright 2007 - 2008, BalkanMagazin.net</copyright>
    <pubDate>8.1.2012 2:02:31</pubDate>
    <lastBuildDate>8.1.2012 2:02:31</lastBuildDate>
    <ttl>60</ttl>
    <category>Hrana</category>
    <webMaster>webmaster@balkanmagazin.net</webMaster>
    <generator>BalkanMagazin RSS Builder</generator>
    <image>
      <url>http://www.balkanmagazin.net/css/rss-logo-image.gif</url>
      <title>Balkan Magazin</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/</link>
      <width>127</width>
      <height>84</height>
    </image>
    <item>
      <title>DOBAR ZNAK ZA GURMANE</title>
      <title>DOBAR ZNAK ZA GURMANE</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/dobar_znak_za_gurmane.xhtml</link>
      <description>Lovci kuvaju za vas, ako ste voljni da probate njihove đakonije. Dobar znak je kafana u kojoj mogu da se osete mirisi Beograda i Srbije, ambijent minulih vremena i starih kafana kojih gotovo da više nema (foto: lovački jelovnik)</description>
      <guid isPermaLink="true">a69fc0ec-da34-4abe-aed3-51108a547af8</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Lovci kuvaju za vas, ako ste voljni da probate njihove đakonije. Dobar znak je kafana u kojoj mogu da se osete mirisi Beograda i Srbije, ambijent minulih vremena i starih kafana kojih gotovo da više nema (foto: lovački jelovnik)</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>3.11.2011 8:25:17</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/dobar_znak_za_gurmane.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>MALINARSKI PROTESTI</title>
      <title>MALINARSKI PROTESTI</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/malinarski_protesti.xhtml</link>
      <description>Očekivanja malinara da će iz godine u godinu pritiscima na institucije i blokadama puteva postizati otkupnu cenu koja im odgovara, sada već smeta i mnogima koji su bili na njihovoj strani. U sticanju te navike svesrdno im je pomagala i država, nespremnošću da sistemskim merama reguliše odnose na tržištu već je gasila požar od godine do godine</description>
      <guid isPermaLink="true">c031f2cd-af11-4b7f-855b-1d0e4e924298</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Očekivanja malinara da će iz godine u godinu pritiscima na institucije i blokadama puteva postizati otkupnu cenu koja im odgovara, sada već smeta i mnogima koji su bili na njihovoj strani. U sticanju te navike svesrdno im je pomagala i država, nespremnošću da sistemskim merama reguliše odnose na tržištu već je gasila požar od godine do godine</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>5.8.2011 12:25:09</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/malinarski_protesti.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>INDUSTRIJA ŠEĆERA-NAPRED ILI NAZAD? </title>
      <title>INDUSTRIJA ŠEĆERA-NAPRED ILI NAZAD? </title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/industrija_seceranapred_ili_nazad_.xhtml</link>
      <description>U EU je zatvoreno 78 šećerana što je proizvodnju smanjilo sa 18 na 12 miliona tona. U međuvremenu, cena šećera je znatno skočila u svetu što našoj industriji pruža izvanredne mogućnosti. U našem okruženju vodi se bitka za region od oko 100 miliona potrošača što je petina stanovnika EU</description>
      <guid isPermaLink="true">f085cf84-ddd1-4020-9d67-95631d573609</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>U EU je zatvoreno 78 šećerana što je proizvodnju smanjilo sa 18 na 12 miliona tona. U međuvremenu, cena šećera je znatno skočila u svetu što našoj industriji pruža izvanredne mogućnosti. U našem okruženju vodi se bitka za region od oko 100 miliona potrošača što je petina stanovnika EU</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>12.2.2011 1:28:09</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/industrija_seceranapred_ili_nazad_.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>SVET I SRBIJA: ORGANSKA POLJOPRIVREDA </title>
      <title>SVET I SRBIJA: ORGANSKA POLJOPRIVREDA </title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/svet_i_srbija_organska_poljoprivreda_.xhtml</link>
      <description>Organska poljoprivreda sprovodi se u 120 zemalja, na 31 milion hektara, a njena vrednost je 23 milijarde dolara. Ovi proizvodi se u Srbiji gaje na 2.876 hektara, cilj je da to bude najmanje na 600.000 hektara a najnovije ambicije su da se stigne i do milion hektara</description>
      <guid isPermaLink="true">752d57a2-f90a-4ba9-9bed-57e8e6df2029</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Organska poljoprivreda sprovodi se u 120 zemalja, na 31 milion hektara, a njena vrednost je 23 milijarde dolara. Ovi proizvodi se u Srbiji gaje na 2.876 hektara, cilj je da to bude najmanje na 600.000 hektara a najnovije ambicije su da se stigne i do milion hektara</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>3.2.2011 2:54:01</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/svet_i_srbija_organska_poljoprivreda_.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>REKORDAN IZVOZ KUKURUZA</title>
      <title>REKORDAN IZVOZ KUKURUZA</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/rekordan_izvoz_kukuruza.xhtml</link>
      <description>Iz Srbije je u 2010. godine izvezeno čak 1.657.600 tona kukuruza (od toga 4.300 tona semenskog) u zemlje Evropske unije, a moglo je i daleko više jer se ova žitarica traži na svetskom tržištu. Srbija među deset najvećih izvoznika kukuruza na svetu</description>
      <guid isPermaLink="true">6616f4b9-0d90-4e67-8260-bb6c9b21b7c6</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Iz Srbije je u 2010. godine izvezeno čak 1.657.600 tona kukuruza (od toga 4.300 tona semenskog) u zemlje Evropske unije, a moglo je i daleko više jer se ova žitarica traži na svetskom tržištu. Srbija među deset najvećih izvoznika kukuruza na svetu</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>1.2.2011 6:56:31</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/rekordan_izvoz_kukuruza.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>RAST POTROŠNJE I MANJA PONUDA PŠENICE</title>
      <title>RAST POTROŠNJE I MANJA PONUDA PŠENICE</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/rast_potrosnje_i_manja_ponuda_psenice.xhtml</link>
      <description>Prema najnovijem izveštaju američkog Ministarstva poljoprivrede, trenutna procena ukupne svetske proizvodnje pšenice u 2010. godini je na nivou od 682,6 miliona tona (u poređenju sa 683,7 miliona tona godinu dana ranije) a procena za 2011. godinu je 645,8 miliona tona</description>
      <guid isPermaLink="true">9c08abb2-6260-4869-9871-bc0043634a4a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Prema najnovijem izveštaju američkog Ministarstva poljoprivrede, trenutna procena ukupne svetske proizvodnje pšenice u 2010. godini je na nivou od 682,6 miliona tona (u poređenju sa 683,7 miliona tona godinu dana ranije) a procena za 2011. godinu je 645,8 miliona tona</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>23.1.2011 23:59:01</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/rast_potrosnje_i_manja_ponuda_psenice.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>ZDRAVA HRANA I GENETIČKI IMPERIJALIZAM</title>
      <title>ZDRAVA HRANA I GENETIČKI IMPERIJALIZAM</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/zdrava_hrana_i_geneticki_imperijalizam.xhtml</link>
      <description>Još od 1986. godine započele su žustre polemike o posledicama gajenja i korišćenja u prehrani genetički modifikovanih biljnih i životinjskih organizama. Prognoze su da je u svetu 2010. godine genetičkim modifikovanim biljkama zasejano 150 miliona hektara. Zemlje EU i deo sveta doneli odluke o obaveznom obeležavanju hrane od GMO</description>
      <guid isPermaLink="true">f501f571-52e4-4595-961d-04c3f9c14d70</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Još od 1986. godine započele su žustre polemike o posledicama gajenja i korišćenja u prehrani genetički modifikovanih biljnih i životinjskih organizama. Prognoze su da je u svetu 2010. godine genetičkim modifikovanim biljkama zasejano 150 miliona hektara. Zemlje EU i deo sveta doneli odluke o obaveznom obeležavanju hrane od GMO</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>15.1.2011 12:09:19</pubDate>
      <slash:comments>1</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/zdrava_hrana_i_geneticki_imperijalizam.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>NAJMANJE PŠENICE U ISTORIJI SRBIJE</title>
      <title>NAJMANJE PŠENICE U ISTORIJI SRBIJE</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/najmanje_psenice_u_istoriji_srbije.xhtml</link>
      <description>Hlebno zrno posejano je jesenas samo na 480.000 hektara. To je u odnosu na desetogodišnji prosek manje za 16,2 odsto</description>
      <guid isPermaLink="true">c064cf78-9010-4d65-8b9b-abe64d5e614e</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Hlebno zrno posejano je jesenas samo na 480.000 hektara. To je u odnosu na desetogodišnji prosek manje za 16,2 odsto</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>8.1.2011 10:08:11</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/najmanje_psenice_u_istoriji_srbije.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>RAST SUFICITA U AGRARU</title>
      <title>RAST SUFICITA U AGRARU</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/rast_suficita_u_agraru.xhtml</link>
      <description>Za 11. meseci prošle godine izvezeno poljoprivrednih proizvoda u vrednosti 1,98 milijardi dolara, uvezeno za 912 miliona dolara i ostvaren rekordan suficit</description>
      <guid isPermaLink="true">695287df-d63b-4d66-ada3-a6c4297e1615</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Za 11. meseci prošle godine izvezeno poljoprivrednih proizvoda u vrednosti 1,98 milijardi dolara, uvezeno za 912 miliona dolara i ostvaren rekordan suficit</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>8.1.2011 10:06:59</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/rast_suficita_u_agraru.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>OSNIVA SE AGENCIJA ZA INTERVENCIJE</title>
      <title>OSNIVA SE AGENCIJA ZA INTERVENCIJE</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/osniva_se_agencija_za_intervencije.xhtml</link>
      <description>Nova agencija bi se bavila regulisanjem tržišta i stvaranjem ambijenta koji je povoljan za rad, a to bi omogućilo manju neizvesnost kada su u pitanju cene agrarnih proizvoda</description>
      <guid isPermaLink="true">b0540c45-8318-474b-8f9a-3a43e63d43ee</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Nova agencija bi se bavila regulisanjem tržišta i stvaranjem ambijenta koji je povoljan za rad, a to bi omogućilo manju neizvesnost kada su u pitanju cene agrarnih proizvoda</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>6.1.2011 1:12:44</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/osniva_se_agencija_za_intervencije.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>PRODAJA "NA NEPOSEJANO" </title>
      <title>PRODAJA "NA NEPOSEJANO" </title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/prodaja_na_neposejano_.xhtml</link>
      <description>I pre proletnje setve kukuruza, već sada, kombinati i poljoprivrednici mogu prodati kukuruz roda 2011. godine po ceni od 175 evra po toni</description>
      <guid isPermaLink="true">9b9e2b03-af09-4ba4-b9f6-d055978cda59</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>I pre proletnje setve kukuruza, već sada, kombinati i poljoprivrednici mogu prodati kukuruz roda 2011. godine po ceni od 175 evra po toni</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>5.1.2011 2:20:31</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/prodaja_na_neposejano_.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>ANTIAGRARNI BUDŽET </title>
      <title>ANTIAGRARNI BUDŽET </title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/antiagrarni_budzet_.xhtml</link>
      <description>"Sramno je da agrarni budžet bude samo 2,5 odsto ukupnog republičkog budžeta. Budžet Srbije za 2011. godinu je antiagrarni, nije razvojni. Nismo očekivali da će poljoprivreda biti toliko potcenjena, posebno u ovo vreme krize, kada znamo šta nam sve ona znači sa pratećim delatnostima - kada donosi 40 odsto novca u budžet Republike Srbije", kaže Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije.</description>
      <guid isPermaLink="true">19a6a65d-be37-4008-b83c-a711c1c81c30</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>"Sramno je da agrarni budžet bude samo 2,5 odsto ukupnog republičkog budžeta. Budžet Srbije za 2011. godinu je antiagrarni, nije razvojni. Nismo očekivali da će poljoprivreda biti toliko potcenjena, posebno u ovo vreme krize, kada znamo šta nam sve ona znači sa pratećim delatnostima - kada donosi 40 odsto novca u budžet Republike Srbije", kaže Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije.</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>26.12.2010 8:08:59</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/antiagrarni_budzet_.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>RAST POLJOPRIVREDE JEDAN ODSTO</title>
      <title>RAST POLJOPRIVREDE JEDAN ODSTO</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/rast_poljoprivrede_jedan_odsto.xhtml</link>
      <description>Biće proizvedeno dovoljno ulja i masti za domaće tržište i izvoz</description>
      <guid isPermaLink="true">cb093949-d54f-41eb-87ac-413ed033701c</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Biće proizvedeno dovoljno ulja i masti za domaće tržište i izvoz</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>23.12.2010 0:44:45</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/rast_poljoprivrede_jedan_odsto.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>ZA NESTAŠICU MLEKA KRIVI MINISTRI</title>
      <title>ZA NESTAŠICU MLEKA KRIVI MINISTRI</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/za_nestasicu_mleka_krivi_ministri.xhtml</link>
      <description>Problem nedostatka mleka u Srbiji se može rešiti bez uvoza sirovog mleka i kvalitetnih junica – povratkom proizvodnje i plasmana mleka u legalne tržišne tokove, navodi dr Stojan Jevtić, potpredsednik Privredne komore Srbije. Tvrdeći i dalje da nisu krivi za aktuelnu nestašicu mleka i da nisu monopolisti iz Investicionog fonda Salford najavljuju povlačenje iz srpske mlekarske industrije.</description>
      <guid isPermaLink="true">92032ce8-816e-43a9-ba94-0eac8c2245c4</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Problem nedostatka mleka u Srbiji se može rešiti bez uvoza sirovog mleka i kvalitetnih junica – povratkom proizvodnje i plasmana mleka u legalne tržišne tokove, navodi dr Stojan Jevtić, potpredsednik Privredne komore Srbije. Tvrdeći i dalje da nisu krivi za aktuelnu nestašicu mleka i da nisu monopolisti iz Investicionog fonda Salford najavljuju povlačenje iz srpske mlekarske industrije.</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>19.12.2010 12:14:06</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/za_nestasicu_mleka_krivi_ministri.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>SEME ZA CEO SVET</title>
      <title>SEME ZA CEO SVET</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/seme_za_ceo_svet.xhtml</link>
      <description>U novosadskom Institutu za ratarstvo i povrtarstvo stvoreno oko 1.000 sorti i hibrida od kojih je više od 300 registrovano u inostranstvu, gde se svake godine izveze semenske robe u vrednosti od 15 miliona evra</description>
      <guid isPermaLink="true">96f3f509-d58e-45a8-a95f-d80aef2f5560</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>U novosadskom Institutu za ratarstvo i povrtarstvo stvoreno oko 1.000 sorti i hibrida od kojih je više od 300 registrovano u inostranstvu, gde se svake godine izveze semenske robe u vrednosti od 15 miliona evra</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>14.12.2010 8:03:08</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/seme_za_ceo_svet.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>LOŠA POLITIKA UNIŠTAVA STOČARSTVO</title>
      <title>LOŠA POLITIKA UNIŠTAVA STOČARSTVO</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/losa_politika_unistava_stocarstvo.xhtml</link>
      <description>Ukoliko država ne bude reagovala na pad cene tovljenika, proizvođači prete pokoljem stoke. Žitelji Srbije prosečno pojedu godišnje oko 43 kilograma mesa, što je upola manje od stanovnika EU. Po potrošnji mesa iza nas je samo Albanija. Poslednjih decenija broj stoke opada po godišnjoj stopi od dva do tri odsto pa je proizvodnja mesa za dve decenije smanjena sa 650.000 na 440.000 tona</description>
      <guid isPermaLink="true">0e8365e2-8dad-4a13-9cac-a1cbcda19b4b</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Ukoliko država ne bude reagovala na pad cene tovljenika, proizvođači prete pokoljem stoke. Žitelji Srbije prosečno pojedu godišnje oko 43 kilograma mesa, što je upola manje od stanovnika EU. Po potrošnji mesa iza nas je samo Albanija. Poslednjih decenija broj stoke opada po godišnjoj stopi od dva do tri odsto pa je proizvodnja mesa za dve decenije smanjena sa 650.000 na 440.000 tona</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>21.11.2010 9:24:58</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/losa_politika_unistava_stocarstvo.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>GORČINA U KONDITORSKOJ INDUSTRIJI</title>
      <title>GORČINA U KONDITORSKOJ INDUSTRIJI</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/gorcina_u_konditorskoj_industriji.xhtml</link>
      <description>Konditorska industrija Srbije proizvede godišnje oko 120.000 tona proizvoda u vrednosti od 500 miliona dolara, pa ostvaruje  suficit u izvozu i uvozu od 50 miliona dolara. Proizvođači se žale na nerazumevanje Vlade Srbije</description>
      <guid isPermaLink="true">4437ff5c-824a-4c85-b63a-434766edf47c</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Konditorska industrija Srbije proizvede godišnje oko 120.000 tona proizvoda u vrednosti od 500 miliona dolara, pa ostvaruje  suficit u izvozu i uvozu od 50 miliona dolara. Proizvođači se žale na nerazumevanje Vlade Srbije</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>20.11.2010 9:29:57</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/gorcina_u_konditorskoj_industriji.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>JAVNA SKLADIŠTA ČEKAJU KUKURUZ</title>
      <title>JAVNA SKLADIŠTA ČEKAJU KUKURUZ</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/javna_skladista_cekaju_kukuruz.xhtml</link>
      <description>Kompenzacioni fond Srbije u novim poslovima</description>
      <guid isPermaLink="true">8d7e9907-2be3-4dca-9492-0f49ff02bf31</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Kompenzacioni fond Srbije u novim poslovima</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>9.11.2010 23:56:24</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/javna_skladista_cekaju_kukuruz.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>BERBA KUKURUZA I SETVA PŠENICE </title>
      <title>BERBA KUKURUZA I SETVA PŠENICE </title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/berba_kukuruza_i_setva_psenice_.xhtml</link>
      <description>Ove godine će iz Srbije moći da se izveze oko dva miliona tona kukuruza. Cilj je da se pšenicom zaseje 550.000 do 600.000 hektara. Pšenica je proterana sa naših njiva a hlebnog zrna se setili tek kada mu je cena počela da skače u svetu</description>
      <guid isPermaLink="true">ee2b5cf3-c61d-4b64-bfb4-c22bc1bdc389</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Ove godine će iz Srbije moći da se izveze oko dva miliona tona kukuruza. Cilj je da se pšenicom zaseje 550.000 do 600.000 hektara. Pšenica je proterana sa naših njiva a hlebnog zrna se setili tek kada mu je cena počela da skače u svetu</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>9.11.2010 1:23:48</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/berba_kukuruza_i_setva_psenice_.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>VEGETARIJANSKA ISHRANA, PRAVOSLAVNI POST I SPORT</title>
      <title>VEGETARIJANSKA ISHRANA, PRAVOSLAVNI POST I SPORT</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/vegetarijanska_ishrana_pravoslavni_post_i_sport.xhtml</link>
      <description>Mnogi su principi dobre ishrane, a pravila se menjaju uporedo sa novim naučnim otkrićima. Međutim, ne treba da se zaboravi da je, verovatno, najprilagođeniji princip ishrane umereno unošenje svih vrsta namirnica </description>
      <guid isPermaLink="true">16fbb048-a242-4eb3-98e8-e5284991d247</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Mnogi su principi dobre ishrane, a pravila se menjaju uporedo sa novim naučnim otkrićima. Međutim, ne treba da se zaboravi da je, verovatno, najprilagođeniji princip ishrane umereno unošenje svih vrsta namirnica </p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>15.3.2009 23:28:08</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/vegetarijanska_ishrana_pravoslavni_post_i_sport.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>ZELENA POLJA CRNOG CEJLONSKOG ČAJA</title>
      <title>ZELENA POLJA CRNOG CEJLONSKOG ČAJA</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/zelena_polja_crnog_cejlonskog_caja.xhtml</link>
      <description>Ovaj napitak bez kalorijske vrednosti je prirodan izvor vitamina i minerala potrebnih za razvoj ćelija i sadrži više antioksidantnih tvari od svakog voća ili povrća</description>
      <guid isPermaLink="true">8e68ab4a-16aa-41bb-b410-4ebe63c0d3af</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Ovaj napitak bez kalorijske vrednosti je prirodan izvor vitamina i minerala potrebnih za razvoj ćelija i sadrži više antioksidantnih tvari od svakog voća ili povrća</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>21.5.2008 10:19:18</pubDate>
      <slash:comments>1</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/zelena_polja_crnog_cejlonskog_caja.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>MALI KULINARSKI TRIKOVI</title>
      <title>MALI KULINARSKI TRIKOVI</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/mali_kulinarski_trikovi.xhtml</link>
      <description>Kako poboljšati hranu koju svakodnevno jedemo</description>
      <guid isPermaLink="true">2561e281-216c-4710-a530-cee38d8d705c</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Kako poboljšati hranu koju svakodnevno jedemo</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>14.5.2008 0:21:53</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/mali_kulinarski_trikovi.xhtml</comments>
    </item>
    <item>
      <title>NEOBIČNI DELIKATESI</title>
      <title>NEOBIČNI DELIKATESI</title>
      <link>http://www.balkanmagazin.net/kolumna/hrana/neobicni_delikatesi.xhtml</link>
      <description>Naš želudac ne razlikuje protein iz bifteka i ježa, dok naša nepca razlikuju. Ponekad je ’’čudna’’ hrana deo kulinarskog eksluzivnog repertoara društva ili regije</description>
      <guid isPermaLink="true">9398bf4f-bf9f-4e18-a1fe-462fd7ae79e4</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>Naš želudac ne razlikuje protein iz bifteka i ježa, dok naša nepca razlikuju. Ponekad je ’’čudna’’ hrana deo kulinarskog eksluzivnog repertoara društva ili regije</p>]]></content:encoded>
      <category>Hrana</category>
      <pubDate>12.5.2008 22:30:22</pubDate>
      <slash:comments>0</slash:comments>
      <comments>http://www.balkanmagazin.net/komentar/hrana/neobicni_delikatesi.xhtml</comments>
    </item>
  </channel>
</rss>
