Aja Sofija, opet džamija-kao u XV veku?

M. Lazarević

Učestali zahtevi turskih politčara i javnosti da se ovaj, prvobitno vekovima najveći hrišćanski hram, sada muzej pod zašitom UNESCO, ponovo pretvori u džamiju - kao što su to već učinile Osmanlije pošto su osvojili Drugi Rim
(Najpoznatija vizantijska crkva na obali Bosfora - Aja Sofija pet vekova bila je džamija)

Molitva je u Aji Sofiji (Agia Sofia tj Hram svete mudrosti) zabranjena, kako hrišćanima tako i muslimanima. Nad tim bdiju specijalni stražari. Toga je morao da se drži i prethodnik sadašnjeg pape Franje Prvog, Benedikt XVI, kada je pre nekoliko godina posetio ovaj monumentalni hram, koji je pre 80  godina pretvoren u muzej a potom stavljen kao deo svetske kulturne baštine pod zaštitu UNESCO.

Aja Sofija je glavni kulturno-istorijski spomenik i najveća turistička atrakcija Istanbula. Godišnje ga poseti preko 3,5 miliona ljudi. Hram je sagradio najmoćniji vizantijski car Justinijan, izmedju 532. i 537. godine s namerom da zadivi svakog ko u njega stupi. A to mu je i uspelo. Skoro hiljadu godina, tj do gradnje katedrale u Sevilji, bio je to najveći hrišćanski hram na svetu. Kao što to i priliči Konstantinopolju koji je, posle pada zapadnog rimskog carstva, postao tzv Drugi Rim...

aja sofija 1

Posle hiljadugodišnjeg trajanja kao najveće hrišćanske crkve, u XV veku dograđena su minareta i pretvorena je u džamiju

Od crkve do džamije, i nazad

Posle pada Konstantinopolja u ruke Turaka-Osmanlija, koje je predvodio sultan Mehmed II, zvani Osvajač (Fatih), za Treći Rim proglasila se Moskva. (Uzgred, mnogima, ne samo orijentalistima i istoričarima-medijavelistima, pada u oči da džamije koje niču po evropskim gradovima, sve češće nose ime ovog osmanlijskog padišaha)

Ubrzo po padu Carigrada (1453), Aja Sofija je pretvorena u džamiju. Krst je zamenjen polumesecom, prekriveni su figuralni hrišćanski mozaici, dograđeni su minareti... Po dolasku na vlast Kemala Ataturka, koji je postavio temelje nove Turske, kao moderne sekularne države, Aja Sofija je proglašena za muzej.

Nasleđe Ataturka se, međutim, poslednjih godina se u Turskoj sve češće dovodi u pitanje, pa ozbiljne promene u pravcu napuštanja sekularizma poslednjih godina, otkad je na vlasti Redžep Tajip (Recep Tayyip)  Erdogan, vise u vazduhu i kad se tiče Aje Sofije. Nagovestio ih je krajem prošle godine turski vicepremijer Bilent (Bulent) Arinc. U Aji Sofiji on je ovo izjavio pred tv-kamerama:

”Tu smo, u Aji Sofiji i osećamo to u duši. Aja Sofija nam se obraća, hoće nam nešto reći. Šta nam to kaže?”

aja sofija unutrasnjost

U unutrašnjosti Aja Sofije freske iz vizantijske epohe su prekrivene u XV veku a u XX, delimično otkrivene po pretvaranju hrama u muzej 

„Pravo osvajača“

Ukratko, za Arinca i vrapci znaju  da želi da se od Aje Sofije ponovo napravi džamija. Zato i svi znaju šta je to “Aja Sofija htela da kaže”. On je već u protekle dve godine pretvorio dva sveta zdanja iz vizantijskih vremena u džamije (u Nikeji i Trabzonu). A oba ta hrama nose ime Aja Sofia!

U Nikeji je naneta velike šteta turizmu jer su taj nekadašnji hrišćanski hram koji je, kao i istoimeni u Istanbulu, pretvoren najpre u džamiju a kasnije u muzej, takođe, posećivale hiljade turista. Za taj grad, kažu oni koji su ga posetili, nikako se ne može reći da ima malo džamija.

Proteste turističkih poslenika i opozicije Arinc je bagatelisao rečima da u tom mestu ionako nema hrišćana i da je pretvaranje hrišćánskog hrama u džamiju bilo i ostalo pravo nekadašnjih osvajača i njihovih naslednika.

Čeka li takva sudbina slavnu Aju Sofiju u zatonu Zlatni rog u Istanbulu?

Raspoloženje da se ponovo iskoristi pomenuto “pravo osvajača”, u okviru takozvane reislamizacije Turske u eri Erdogana, podgreva se naročito u najvećoj istanbulskoj, takozvanoj Modroj džamiji (džamija Sultan Ahmed) koja se nalazi preko puta Aje Sofije. Najveća je u Istanbulu, ima čak šest minareta ali je, ipak, manja od Aje Sofije na koju su se njeni graditelji ugledali. Istanbulski glavni propovednik Mustafa Akgit lane, u oktobru je bio eksplicitan:

“Modra džamija je prepuna, nema mesta za mnoge koji bi hteli unutra a Aja Sofija prazna! Koliko još dugo moramo čekati da nam se ona otvori da se možemo u njoj moliti? Jednog dana to će opet biti džamija, to je naš zahtev s današnje bogoslužbe”.

To se nikako ne može smatrati njegovim ličnim mišljenjem  - Akgit je visoki državni službenik.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...