Kameron tvrdi da je pronađena Hristova grobnica - i protivstav

Redakcijska obrada

Tvrdnja holivudskog reditelja Džemsa Kamerona da je u Jerusalimu pronađena grobnica u kojoj su sahranjeni Isus Hrist i njegova porodica privukla je pažnju javnosti

Isusova grobnica

U novom dokumentarcu "The Lost Tomb of Jesus" (Izgubljena grobnica Isusova) iz Kameronove produkcije iznosi se da je Isus imao sina po imenu Juda i da je sahranjen pored Marije Magdalene u grobnici pronađenoj 1980. u blizini Jerusalima. Reditelj nagrađen Oskarom za ostvarenje "Titanik" kaže da statistička analiza i DNK podržavaju ove tvrdnje.

Arheolozi su izjavili da je ova grobna komora pripadala porodici koja je nosila ista imena kao i Hristova porodica.

Tokom izgradnje stambenog kompleksa u predgrađu Jerusalima u martu 1980. radnici su pronašli 2000 godina staru grobnicu sa 10 kosturnica tj kovčega napravljenih od krečnjaka.

Prema navodima izraelskih zvaničnika za starine, 6 kovčega je označeno imenima Marija, Matej, Isus sin Josifov, Marija, Jofa (Josif, Isusov brat) i Juda sin Isusov.

Arheolozi su naglasili da su ovo bila veoma česta imena u to vreme, kao i da kombinacija ovih imena u okviru jedne porodice ne iznenađuje.

Izraelski arheolog Amos Kloner, koji je među prvima ispitao ovu grobnicu kada je otkrivena, izjavio je "ne prihvatam vest da [grobnicu] zauzima Hrist ili njegova porodica. Reditelji dokumentarca koriste ovo da prodaju film".

Dokumentarac "The Lost Tomb of Jesus" (Izgubljena grobnica Isusova), pak tvrdi da su iz kovčega uzeti uzorci koji pokazuju da su Isus i Marija Magdalena najverovatnije sahranjeni u njima i da su bili par, kao i da je u kovčegu označenom sa "Juda sin Isusov" sahranjen njihov sin.

U dokumentarcu se dalje navodi da pronalazak grobnice ne znači da, kao što je u Svetom pismu zapisano, Hrist nije vaskrsao trećeg dana.

Džems Kameron će pokazati dva kovčega iz ove grupe na pres konferenciji u Njujorku u ponedeljak, 5. marta.

"Ništa ne može biti važnije od ovoga", naveo je Kameron u saopštenju za javnost. "Uradili smo domaći zadatak, izneli smo slučaj, i sada je vreme da počne rasprava".

Dokumentarac Simče Jakobovicija "The Lost Tomb of Jesus" čiji je producent Džems Kameron, premijerno će biti prikazan na kanalu Discovery 4. marta.

Međutim,
Amos Kloner, jedan od najistaknutijih izraelskih arheologa, u ponedeljak je ponovio da ne smatra verodostojnom tezu koju u svom dokumentarnom filmu iznose čuveni režiser James Cameron kao producent i režiser Simcha Jacobovici, po kojoj je stvaran Isusov grob otkriven 1980. godine u jerusalimskoj četvrti Talpiot.
Prema najavama, u dokumentarcu koji će biti predstavljen u New Yorku tvrdi se da su u grobnici u Talpiotu slučajno otkrivenoj "posmrtni ostaci Isusa iz Nazareta, Device Marije i Marije Magdalene". Prema tezama autora, slično kao i slučaju Da Vinčijeva koda, Isus nije uskrsnuo i imao je sina s Marijom Magdalenom.
Profesor Kloner koji je 1980. vodio radove na grobnici u više je izjava za medije istakao da ne veruje u pretpostavku koja se iznosi u filmu. "Nije verojatno da bi Isus i njegovi bližnji imali porodičnu grobnicu. Oni su bili porodica iz Galileje bez veza s Jerusalimom, dok je grobnica u Talpiotu pripadala jednoj porodica srednjeg staleža iz prvog veka nakon Hrista", rekao je za Jerusalem Post.
Osim toga, po Kloneru, i imena na kamenim sanducima bila su vrlo uobičajena pre 2000 godina. Za izraelskog arheologa "nema nikakvog dokaza" da bi grobnica u Talpiotu mogla biti povezana s Isusom, a teza koja se razvija u filmu je "apsurdna".
U grobnici u Talpiotu nađeno je deset kosturnica, od kojih su na šest bila urezana tada vrlo česta imena, Yeshue Bar Yosefa (Isusa sina Josifova), Marije i Marte, Matija (Mateja) Yofe i Yehude Bar Yeshua (Jude sina Isusova). Pre nekoliko godina još je jedna kamena urna, u vlasništvu kontroverznog izraelskog kolekcionara, predstavljena kao ona Yaakova Bar Yosefa Ahi Yeshue (Jakova sina Josifova, brata Isusova).
S obzirom na međunarodnu pažnju koju je pobudilo, izraelski su stručnjaci proučili nalaz i 2003. doneli zaključak da se čini da je kosturnica iz prvog veka nakon Hrista, dok je napis ostavio povod za snažne sumnje zbog kaligrafije, sadržaja pa i zbog patine koja ju je pokrivala. U izveštaju koje je tada predstavljeno Knessetu ocenjeno je da bi se urezani napis trebao smatrati falsifikatom.

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...