Hram spomenik srpsko-ruskom prijateljstvu

Izvor:   Novosti

Prema Srbiji, srpskom narodu, godinama negujemo poseban odnos. Naši narodi imaju jake mnogovekovne duhovne veze i nadamo se da će Hram Svetog Save postati najveći spomenik rusko-srpskog prijateljstva, koje uspešno odoleva zubu vremena, kaže član UO Gaspromnjefta Aleksandar Dibalj govoreći za Novosti o donaciji za završetak svetinje na Vračaru.

Naši narodi imaju jake mnogovekovne duhovne veze i nadamo se da će Hram Svetog Save postati najveći spomenik rusko-srpskog prijateljstva, koje uspešno odoleva zubu vremena. Iznos od četiri miliona evra, koje je ova kompanija izdvojila za završetak radova na Hramu na Vračaru, biće namenjen za tehničke radove na mozaiku kupole, ukupne površine 1.230 kvadratnih metara. Umetničko rešenje već je doneto, a predstoji izbor najboljeg izvođača radova, sa kojim će Gaspromnjeft potpisati ugovor, ističe za Novosti Aleksandar Dibalj, član Upravnog odbora kompanije Gaspromnjeft napominjući da će sva tehnička pitanja razrađivati sa srpskim i ruskim učesnicima projekta.

Predstavnik ruske vlade kao koordinator projekta biće Rossotrudničestvo, organizacija Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije. Sa srpske strane je to Glavni odbor Društva za podizanje Hrama.

Aleksandar-Dibalj

Aleksandar Dibalj

Šta vas je motivisalo da pomognete izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu?

Dolaskom Gaspromnjefta 2009. godine počeo je veliki program društvene podrške, koja je, između ostalog, bila usmerena i na očuvanje istorijskog nasleđa i kulture Srbije. Do sada smo uložili 32 miliona evra. Hram Svetog Save drugi je po veličini projekat u okviru očuvanja istorijskog nasleđa Srbije. Prethodila mu je obnova Ruskog nekropolja na Novom groblju u Beogradu, gde počivaju ruski i srpski vojnici koji su poginuli u Prvom svetskom ratu. Takođe, rekonstruisana je i Iverska kapela, kao i spomenik ruskim vojnicima i caru Nikolaju Drugom, prema kome Srbija ima poseban odnos zbog njegove odluke da uđe u rat kako bi zaštitio bratsku zemlju.

Osamdesetih godina prošlog veka bio sam đak ruske škole u Srbiji. Za mene lično učešće u ovim projektima je od posebnog značaja. Takođe, ponosim se činjenicom da Gaspromnjeft sebe vidi ne samo kao najvećeg investitora u Srbiji, već i kao kompaniju za koju srpsko i rusko kulturno nasleđe imaju izuzetnu vrednost. Srbija je, verovatno, nama najbliža država, a sa kojom se ne graničimo.

Pomenuli ste da predstoji zaključenje ugovora o donaciji za radove na Hramu. Kako će ova sredstva biti potrošena?

Planiramo da na osnovu rezultata konkursa zajedno sa Rossotrudničestvom izaberemo izvođača radova, zaduženog za mozaičnu dekoraciju kupole, shodno odabranom kreativnom rešenju. Sa predsednikom Srbije dogovoreno je da će kontrolu realizacije svih radova u skladu sa utvrđenim rešenjem obavljati Glavni odbor Društva za podizanje Hrama, čiji su članovi kako ruski, tako i srpski predstavnici.

Hram-Svetog-Save

Da li je Gaspromnjeft kao investitor imao neke specifične zahteve u pogledu realizacije radova?

Nismo stručni za izradu mozaika i crkveno graditeljstvo. Zato ćemo zajedno sa Rossotrudničestvom i Glavnim odborom Društva za podizanje Hrama angažovati stručnjake koji imaju iskustva u realizaciji sličnih projekata u pravoslavnim hramovima. Kontrolu nad kvalitetom i usklađenošću izvođenih radova sa izabranim umetničkim rešenjem nameravamo da prepustimo našoj ćerki kompaniji, NIS-u, koja će privući kvalifikovane stručnjake iz oblasti mozaične dekoracije. Na čelu celokupnog procesa će biti Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a, u koga imaju potpuno poverenje kako srpska, tako i ruska strana.

Uprkos globalnoj energetskoj krizi pomažete niz kulturnih manifestacija u Srbiji. Koji su vaši razlozi za ulaganje u nekomercijalne delatnosti?

Nemamo formalnu obavezu da se bavimo donatorstvom, odnosno sponzorskim projektima u Srbiji. Naravno, to nas ne ometa da svake godine u ove projekte uložimo više od pet miliona evra. Za naftnu industriju nastupila su teška vremena, ali to nas neće sprečiti da u 2016. povećamo naša ulaganja u nekomercijalne projekte. Prema Srbiji, srpskom narodu i njegovom istorijskom nasleđu, koje smatramo zajedničkom kulturnom baštinom, negujemo zaista poseban odnos. Iz tog razloga Gaspromnjeft podržava veliki broj projekata iz oblasti kulture u Srbiji. Tu je podrška muzičkom festivalu Boljšoj, koji već treću godinu uspešno realizujemo u saradnji sa Emirom Kusturicom. Ovaj jedinstveni muzički festival je naš način da pružimo podršku mladim talentima iz muzičkih škola i akademija iz Srbije, Republike Srpske i Rusije. Ove godine smo podržali i realizaciju međunarodnog filmskog festivala Kustendorf u Srbiji. Gaspromnjeft je organizator velikog broja izložbi ruskih fotografa u Beogradu...

A šta je sa sportskim projektima koje podržava kompanija, da li je planirano smanjenje ulaganja?

Gaspromnjeft je generalni sponzor FK Crvena zvezda od 2010. godine i podržavaćemo ovaj klub i ove godine. Istovremeno, naša ćerka kompanija, NIS, sponzor je Košarkaškog kluba Partizan. Nastavićemo da podržavamo oba kluba i dalje.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...