EBRD sprovodi unutrašnju istragu o učešću u finansiranju projekta spalionice u Vinči

BM

Inicijativa Ne davimo Beograd saopštava da ih je EBRD obavestio o usvajanju njihove žalbu i da je pokrenuta unutrašnja istraga o učešću EBRD u finansiranju projekta spalionice u Vinči.

Radovi na izgradnji postrojenja za tretman i odlaganje otpada u Vinči biće završeni do kraja godine, što će omogući zatvaranje jedne od najvećih deponija u Evropi posle četiri decenije rada. Kompletan projekat sanacije deponije očekuje se da bude završen 2022. godine.

I, dok vlasti hvale projekat kao jedan od najznačajnijih u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji, koji je usklađen sa evropskim standardima, inicijativa Ne davimo Beograd pokrenula je istragu o učešću EBRD u projektu koji može imati negativan uticaj na lokalno stanovništvo i životnu sredinu, piše Beta a prenosi EURACTIV.rs.

Inicijativa Ne davimo Beograd saopštila je 19. avgusta da je pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula postupak za procenu odgovornosti te banke za finansiranje štetnog projekta izgradnje spalionice u Vinči.

Ocenjujući da projekat ne ispunjava standarde EU i da je u suprotnosti sa brojnim evropskim direktivama, Inicijativa podseća da su nakon njenih žalbi i intervencija Evropska komisija (EK) i Evropska investiciona banka (EIB) već odbile da podrže taj projekat.

Inicijativa Ne davimo Beograd je navela da ih je EBRD-a obavestila da je usvojila žalbu i da je pokrenula unutrašnju istragu u okviru projektnog žalbenog mehanizma (PCM) koji daje mogućnost provere odgovornosti EBRD-a za finansiranje projekata koji mogu imati negativan uticaj na lokalno stanovništvo i životnu sredinu.

Inicijativa je zajedno sa organizacijom CEE Bankwatch Network podnela još dve žalbe Energetskoj zajednici protiv Republike Srbije, zbog nepoštovanja evropskih ekoloških standarda pri izgradnji spalionice u Vinči.

"Sa druge strane EK i EIB odbile su da podrže ovaj projekat. Spalionica u Vinči, kao što navode EK i EIB, sprečava Srbiju u postizanju ciljeva zaštite životne sredine, recikliranju i kružnoj ekonomiji kao dela procesa pridruživanja Evropskoj uniji", podseća se u saopštenju.

Incijativa je navela da je ovaj projekat u suprotnosti sa brojnim evropskim direktivama o upravljanju otpadom, kao i da neće ispuniti predviđene standardne Evropske unije u pogledu zaštite životne sredine, te će doprineti daljem zagađenju vazduha sa izuzetno kancerogenim materijalima.

"Spalionica u Vinči će građane i građanke Beograda u narednih 30 godina koštati više od milijardu i 150 miliona evra za spaljivanje otpada, bez mogućnosti da se on ponovno upotrebi", kazali su iz inicijative.

Povlačenje EBRD iz projekta spalionice u Vinči ranije su tražili i predstavnici opozicionog Saveza za Srbiju (SzS). Oni su u junu obavestili predsednika EBRD Sume Čakrabartija da će podneti krivične prijave protiv svih koji su potpisali ugovor.

Jedan od lidera SzS, predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Djilas, rekao je tada da je prvobitno spalionica onog otpada koji ne može da se razgradi, trebalo da košta 179 miliona evra, ali da je sadašnja vlast poništila taj projekat, našla strane kompanije koje su formirale konzorcijum i izašle sa svojom cenom spalionice od 290 miliona evra i onda se obratila EBRD-u da dobije kredit.

Nova sanitarna deponija do kraja 2020.

Preduzeće s posebnom namenom "Beo čista energija", koje po projektu javno-privatnog partnerstva sa Gradom Beogradom gradi postrojenje za tretman i odlaganje komunalnog otpada, saopštilo je 18. avgusta da će radovi biti završeni do kraja godine, kada će biti moguće zatvaranje gradske deponije smeća u Vinči.

"Realizacija projekta javno-privatnog partnerstva će omogućiti zatvaranje i sanaciju postojeće deponije u Vinči, koja predstavlja jednu od 50 najvećih neuređenih deponija na svetu", navodi se u saopštenju.

"Beo čista energija" - u vlasništvu francusko-japanskog konzorcijuma "Suez i Itochu" i korporacije "Marguerite", navodi da će do kraja godine biti završeni izgradnja nove sanitarne deponije, postrojenja za recikliranje građevinskog otpada i postrojenja za tretman procednih voda, što će omogućiti zatvaranje postojeće gradske deponije.

"Komercijalne aktivnosti su planirane da u potpunosti budu započete 2020. godine, a u izgradnji su nova postrojenja koja obuhvataju postrojenje za energetsko iskorišćenje otpada u kojem će se komunalni otpad prerađivati za proizvodnju elektro i toplotne energije", navodi se u saopštenju.

Na novoj deponiji će se prerađivati biogas i tretirati kontaminirane procedne vode, dok će se u drugom postrojenju građevinski otpad reciklirati za ponovnu upotrebu za izgradnju saobraćajnica i drugog.

Projekat je vredan 370 miliona evra, od kojih je 290 miliona evra obezbeđeno iz kreditnih linija Međunarodne finansijske korporacije (IFC), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojne banke Austrije (OeEB).

Premijerka Srbije Ana Brnabić je prilikom, obilaska gradilišta u Vinči 18. avgusta, rekla da je saniranje deponije najveći projekat u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji i da će biti završen 2022. godine.

Time će, kako je navela, biti rešen višedecenijski problem odlaganja čvrstog otpada u Beogradu, u skladu sa evropskim standardima, što će popraviti život stanovnika glavnog grada Srbije.

"Ovo je najveći projekat javno-privatnog partnerstva u Srbiji, model saradnje koji bi trebalo da više koristimo u budućnosti", rekla je Brnabić.

Ugovor o izgradnji regionalnog centra za tretman otpada u Vinči potpisan je septembra 2017. godine između Grada Beograda i konzorcijuma Suez-Itochu.

Projekat predviđa sanaciju postojeće deponije, jedne od najvećih deponija na otvorenom u Evropi, izgradnju novog skladišnog centra i jedinice za spaljivanje gde će se proizvoditi električna i toplotna energija.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...