MOL: Veća zarada od prerade plastike nego nafte
Madjarski naftni gigant investira u reciklažu plastičnog otpada 1,2 milijarde evra u saradnji sa nemačkim firmama Evonik i Tisen-Krup.
Madjarski naftni koncern MOL investira u gradnju fabrike Poliol (Polyol) za proizvodnju poliuretana od iskorišćenih plastičnih boca 1,2 milijarde evra. To je, kako piše nemački ekonomski dnevnik Handesblat (Handesblatt), najveća investicija ove firme u istoriji.
Predsednik Uprave MOL-a Žolt (Zsolt) Hernadi tvrdi da će zarada od prerade ovog otpada biti veća nego od prerade nafte. Upravo zato je koncern, u kome vlada ima udeo od jedne četvrtine, i započeo gradnju fabrike u mestu Tisaujvaroš (Tiszaujvaros), u kojoj će se iz korišćenih plastičnih boca dobijati propilenoksid koji je osnovna sirovina za poliuretan. A poliuretan se koristi u auto-industriji i građevinarstvu kao izolacija.
Tržište za reciklaciju plastike je praktično neograničeno.
Poliol će dakle, po rečima Hernadija, ponuditi kupcima visoko kvalitetne petrohemijske proizvode s visokim maržama.
Fabrika se gradi u saradnji s nemačkim firmama Evonik i Tisen-Krup (Thyssen-Krupp). Proizvodnja poliuretana počeće već 2021. Investicija bi trebalo da se vrati vrlo brzo, a 2023. Poliol će povećati profit MOL-a za oko 600 miliona dolara. Osim prihoda od reciklaže plastike, to će znatno poboljšati ekonomsku efektivnost celog koncerna.
MOL ima oko 1.900 benzinskih stanica u zemljama srednje i istočne Evrope, među njima i u Srbiji, u kojima se sve više, osim prodaje goriva, nude i druge usluge. Lane je koncern imao profit od 2,7 milijarde dolara, tj 26 odsto više nego 2017. Koncern ne zapostavlja ni fosilne izvore, pa intenzivno investira i u naftna polja u Pakistanu i nastavlja ekspanziju u Norveškoj i Severnom Moru.