Kad "pregore" sijalice ne treba bacati u smeće već reciklirati

BM

Iskorišćene sijalice nakon upotrebe su opasan otpad i zbog toga ih ne bi trebalo bacati u kontejnere, upozoravaju iz Udruženja reciklera Srbije.

U Srbiji se godišnje reciklira 100 tona sijalica, što je oko 10% od količine uvezenih sijalica u našu zemlju. Firme i građani obično bacaju sijalice u kantu, ali bi trebalo da znamo da ako se sijalice polome ili nepropisno odlažu smatraju se opasnim otpadom i mogu uzrokovati zagađenje životne sredine i ozbiljne posledice po zdravlje ljudi, upozoravaju iz Udruženja reciklera Srbije u tekstu koji su pripremili u saradnji sa firmom Božić i sinovi iz Pančeva koja, jedina u Srbiji, reciklira sijalice.

U analizi problematike vezane za reciklažu ovih svetlosnih izvora navodi se da se sakupljaju i recikliraju sve vrste sijalica, fluorescentne cevi i lampe, kako one iz industrije ili javnog osvetljenja, tako i iz domaćinstava.

Tokom razlaganja sijalica izdvajaju se opasne praškaste materije i gasne materije, a potom i plastika, ferozni, obojeni metali i čisto staklo.

Iskorišćene sijalice nakon upotrebe zovemo opasnim otpadom jer, sadrže praškaste materije, uglavnom na bazi fosfora kao i živina isparenja. Ako se sa sijalicama neodgovorno postupa, odnosno ako se ne predaju ovlašćenoj firmi, već bacaju u komunalne kontejnere ili lome i bacaju na deponije, kao što je to u Srbiji danas većinom slučaj, mogu lako da kontaminiraju zemlju i vodu i da nanesu teške posledice po životnu sredinu, po zdravlje i život ljudi, i dugoročno naškode našoj flori i fauni.

Recikleri ističu da se opasan otpad od sijalica pakuje i skladišti u posebnim magacinima opasnog otpada, a zatim se transportuje u specijalizovana postrojenja u zemlje Evropske unije, gde se vrši njegovo konačno uništenje.

Preostali tehnogeni materijali – ferozni i obojeni metali se dalje prosleđuju domaćim ovlašćenim firmama na dalji tretman, a plastika se uglavnom izvozi u inostranstvo. Šteta je što za dobijeno staklo, velike čistoće i potencijala za dalju primenu u našoj staklarskoj ili laboratorijskoj industriji nema potražnje u Srbiji i nažalost mora da se preda ovlašćenim sanitarnim deponijama.

Iako jedino mesto za reciklažu sijalica u Srbiji, postrojenje za reciklažu u Pančevu koristi mali deo svojih kapaciteta prerade.

Da bi se prikupio veći broj sijalica potreban je veći fokus nadležnih organa na ovu vrstu opasnog otpada, organizovano postavljanje namenskih posuda/kontejnera za sakupljanje, veći broj sakupljača, ali i mnogo rigoroznija kontrola inspekcijskih službi kod kompanija i institucija, generatora tog otpada, koje imaju veliki broj svetlosnih izvora u svojim objektima. Takođe, uporedo su neophodne i edukacija i medijske kampanje, kao i akcije u okviru kojih bi se ova problematika posebno naglašavala i obrađivala u široj javnosti, upozoravaju iz Udruženja reciklera Srbije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...