Akaba: korali Crvenog mora i ostaci grada iz sedmog veka

Danijela Ćirović

Jedino jordansko letovalište sve je popularnije među srpskim turistima. Ovaj sada moderan primorski gradić sa luksuznim hotelima i mogućnostima krstarenja i ronjena, obeležila je i bogata istorija čiji se tragovi mogu videti u samom centru. Pride, bezmalo je zadržao autentičan arapski „šmek“
(foto: arapske žene sa decom na gradskoj plaži u Akabi)

Jordansko letovalište Akaba sve više privlači srpske turiste, naročito otkad su domaće agencije poslednjih godina uvele i čarter letove za ovaj primorski grad. Aranžmani su malo skuplji od onih koji mogu da se nađu za Grčku ili Tursku, ali je ovo dobra prilika da se spoji lepo i korisno. Jer, u Akabi može da se leži na plaži i brčka u moru, ali i da se obiđu ne tako udaljene turističke atrakcije kakve su Petra i Vadi Rum u Jordanu ili da se ode na izlet u Jerusalim.

jordanska obala

Jordanska obala Crvenog mora

Akaba izlazi na Crveno more koje je domaćim turistima dobro poznato zbog odmora u Egiptu, gde već godinama letuju. More koje je dobilo ime po boji korala, kojima obiluje zbog svoje temperature, u ovoj bliskoističnoj državi nudi mogućnost zanimljivih ronjenja i kratkih krstarenja zalivom. S te strane nema iznenađenja. Neće se srpski turista iznenaditi ni kada vidi da je obala potpuno opasana lancima hotela (kao u Egiptu), te da maltene ne može da nađe parče slobodnog peska da ušeta u plićak. Ali, s obzirom na lokalna (ne)pisana pravila, to možda i nije loše.

Kupanje u okviru hotela

Naime, većina hotela ima svoju plažu. Nešto jefitniji hoteli nalaze se u centru ovog malog grada, ali nemaju izlaz na more. Oni su i najčešći u ponudi domaćih agencija. U tom slučaju postoji mogućnost da platite jednodnevni ulaz na neku od hotelskih plaža bližih centru (oko 20 jordanskih dinara, što je isto toliko evra), da obiđete takozvanu gradsku plažu ili da se minibusom ili taksijem uputite u neki od resortova koji su na desetak kilometara od grada, odnosno na nekoliko kilometara od granice sa Saudijskom Arabijom. Ako se odlučite za taksi, obavezno se dogovorite sa vozačem u koje vreme da dođe po vas, jer povratak u grad u suprotnom može da bude pod znakom pitanja. Cena vožnje taksijem može da varira u zavisnosti od toga da li ste ga sami zaustavili na ulici ili su vam ga pozvali na recepciji hotela (što je ume da bude gotovo duplo skuplje). Do hotela izvan grada - u koje dolaze turisti na jednodnevna kupanja na plaži ili bazenu, gde imate instruktora ronjenja s bocama ili bez njih, restoran, ležaljke, suncobrane – vožnja košta od pet do 10 JD.

Primetićete da se u retko kojem od ovih hotela kupaju i Arapi. To naročito dolazi do izražaja na gradskoj plaži, gde se poneko dete brčka, dok žene umotane u crne odore eventualno brčkaju noge. Ovde se turistima ne preporučuje kupanje jer u plićaku često ima stakla i raznoraznog sitnog đubreta, ali će vam poneko (bar između redova) reći i da se tu retko kupaju žene sa Zapada. U plastičnom prevodu, to bi značilo da će se sve muške glave iz kafića i okoline okrenuti na tu stranu a onda je teško izbeći i po koju blago neprijatnu situaciju. Lokalni vodiči vas na ovo neće upozoriti, bar ne tim rečima, već će vam srdačno preporučiti najbolje plaže, koje su daleko od gradske.

plaza hotel

Plaža u jednom od hotela na pravcu ka Saudijskoj Arabiji

Gradska plaža samo za lokalce

Sama gradska plaža i nije naročito prijatna, iako ne treba da propustite da se do nje spustite. Kada nekom iz Evrope kažete da Akaba ima dugačko šetalište uz more, prva slika su mediteranski primorski gradići sa restoranima i kafićima iz čijih bašta možete da gledate kako se uveče mreškaju morski talasi. To, međutim, ovde nije slučaj. Plaža je praktično isparcelisana šatorskim krilima ili ćilimima koji predstavljaju nadstrešnice. Tako da sa šetališta iza kamene ograde ne vidite plažu, već šator do šatora. Ovo su kafići i restorani sa plastičnim stolovima i stolicama. Ali, nigde drugo nećete videti arapske žene s decom kako se brčkaju. Obično su stidljive i ljubazne, pa ih obavezno pitajte za dozvolu da ih fotografišete ako ste se već namerili. Maltene jedini Arapi koje ćete videti u bermudama, jesu upravo ovde jer obično rade u kafani ili na brodićima za krstarenja. Svi drugi u gradu, bez obzira na to što vrućine mogu da budu nesnosne, ili su u farmericama ili u galabijama. Postoji još jedna plaža na putu za Coral Bay, na primer, koja spada među javna kupališta. Tu se obično krišom kupaju arapski muškarčići, pa žene sa Zapada neće izbeći neprestano piljenje a i prilično je komplikovano za prevoz nazad do grada. No, ako se budete držali uputstava lokalnih vodiča, nećete imati nikakvih neprijatnosti. Treba napomenuti da je osoblje u hotelima, restoranima, bankama zaista ljubazno i predusretljivo, da su plaže u okviru hotela prijatne i da je more čisto.

kafici na setalistu

Kafići duž šetališta pored mora

Što se tiče temperature, Akaba je leti više nego topla. Ovde je već u martu oko 20 stepeni, dok će vam se u julu i avgustu činiti da vam se đonovi tope i lepe za trotoar. Temperatura je često iznad 40 stepeni. Vegetacija i palme kojima se ovde Jordanci ponose, bogata je samo ako se uporedi sa jugom zemlje koji je pod suvim peskom. Zapravo, grad većinom deluje kao da je pod suncem i betonom, što naročito dolazi do izražaja kada je napolju nesnosno toplo, pa vam se čini da biste radije ostali uz klima-uređaj u sobi.

Limunada s listovima nane (umesto piva)

Kada uveče krenete u šetnju ili na večeru, ne morate voditi računa o oblačenju. Arapi su ovde navikli na turistkinje u kratkim suknjama i šortsevima, pa jedino možete očekivati uporne poglede i glave koje će se okretati za punih 180 stepeni dok ne prođete pored njih, zvižduk i po koju rečenicu na arapskom koju, na sreću, nećete razumeti. Ne propustite da probate limunadu sa listovima nane, jer odlično gasi žeđ na visokim temperaturama a može se naručiti u maltene svakom kafiću. Što se tiče hrane, u Akabi su vam dostupni kako restorani nacionalne kuhinje, tako i picerije, McDonald’s... Nećete ni primetiti da na meniju nema svinjetine kad probate jela sa roštilja i šiš-kebab ili šiš-tavuk. Odlične su im čorbe od povrća, mnogobrojne namaz-salate koje obično dobijete kao predjelo uz falafele ili neko hrskavo, ukusno pecivo, arapski hleb, kao i riblji specijaliteti. Alkohol se prodaje u hotelima i u retkim kafićima, pa obavezno pogledajte kartu pića pre nego što biste negde na primer, naručili pivo. Postoji i specijalizovana prodavnica pića, gde za oko 20 JD može da se uzme flaša araka (neka vrsta rakije od pirinča i anisa, podseća na grčki uzo). Upakovana u kutiju boje zlata, tamno plava flaša sa zlatnim arapskim slovima može da bude odličan poklon ili autentična uspomena u kućnom baru.

Ostaci vizantijskog grada Ajla

U centru se nalazi sve što treba jednom turisti – od banke, menjačnice, pošte, prodavnica suvenira, srebrnog nakita do turističkog info-centra. No, da Akaba nije tek još jedan grad na moru, pokazuje i njegova bogata istorija o čemu svedoče razni lokaliteti. U turističkom centru kod fontane u ulici Al-Korniš, u blizini restorana McDonald’s, možete da uzmete mapu atrakcija koje ne treba da propustite da obiđete. 

ostaci ajle

Ostaci starog grada Ajle

Kada se iz centra krene šetalištem pored mora, prvo što ćete primetiti su ruševine. To su ostaci prvog islamskog grada izvan Arapskog poluostrva iz 650. godine naše ere. Grad se zvao Ajla. Tadašnji muslimani su gradili posebne urbane četvrti pod nazivom misr a koje su uključivale džamiju, rezidenciju čelnika grada i plemenska sedišta. Danas se ovde mogu videti kamene kapije, stubovi i ostaci džamije. U Akabi su otkriveni tragovi iz perioda Omajada, Abasida i Fatimida. Postoje podaci da se Akaba i u vizantijskom periodu zvala Ajla, te da se grad predao mulismanima 630. godine naše ere.

Zastava u čast Arapske revolucije

zastava arap revol

Podizanje zastave Arapske revolucije

Kada nastavite dalje, naići ćete na popločani plato odakle se vijori ogromna zastava. Ona se, naime, vidi i iz susednog Eilata u Izraelu, kao i iz Tabe u Egiptu. Podignuta je 2004. i postala simbol Akabe, koji teško staje u objektiv fotoaparata. Zastava je postavljena u čast velike Arapske revolucije 1916. godine u borbi protiv Otomanskog carstva, u kojoj je učestvovao i Lorens od Arabije. Vođa revolucije bio je Šarif Husein Bin Ali, predak Abdulaha Drugog, današnjeg kralja Jordana. Njegova nekadašnja kuća nalazi se u blizini zastave na ovom Trgu Arapske revolucije a portret Bin Alija može da se vidi i na novčanici od jednog jordanskog dinara. Zastava, koja je donedavno bila najviša u arapskom svetu, razlikuje se od jordanske u rasporedu boja. Na jordanskoj su crna, bela, pa zelena, i ona ima belu zvezdu u crvenom trouglu sa leve strane.

tvrđava memluka

Ulaz u Tvrđavu memluka

U blizini Velike zastave nalazi se Arheološki muzej, kao i akapski zamak iliti Tvrđava memluka. Ovde je moguće videti stari zatvor i prostoriju za izvršenje smrtnih kazni, kao i mesto za golubove-pismonoše i nekadašnje štale za konje. Zamak je 1587. godine preuredio jedan od poslednjih sultana-memluka i nekoliko puta je od tada menjao izgled.

zamak akaba

Dvorište zamka u Akabi

Sve stalo na 27 kilometara obale

Jordanska obala Crvenog mora proteže samo na 27 kilometara. Ranije je bila još kraća. Naime, ova zemlja je sa Saudijskom Arabijom potpisala bilateralni sporazum 1965. kada je dobila još 6.000 kvadratnih kilometara zemlje, čime je jordanska obala u Akapskom zalivu produžena za oko 18 kilometara. Od izraelskog Eilata, Akabu maltene odvaja tek šira ulica. Posle Eilata, obala pripada Egiptu. Kada se uputite na jednu od plaža na drugu stranu, suprotno od Izraela, naići ćete na putokaze da se, recimo, na 12 kilometara nalazi granica sa Saudijskom Arabijom.

Akaba se, kao jedini primorski grad u Jordanu, brzo razvija i na snazi je bescarinska zona. Prema popisu iz 1996. grad je imao oko 52.000 stanovnika, da bi se taj broj za manje od deset godina udvostručio. Građani su uglavnom bili Palestinci iz Gaze, ali se razvojem turizma i struktura stanovništva umnogome prošarala. Sada će vas u restoranima italijanske kuhinje u jordanskoj Akabi neretko posluživati Egipćani, na primer, ili ćete za stolom do vašeg u jednom od lokalnih restorana videti muškarce sa tipičnim crveno-belim maramama na glavama koji su došli iz Saudijske Arabije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...