SLAMOVI - STVARNOST ILI NALIČJE SVETA

Milan Lazarević

Kenija ima jednu od svetskih atrakcija - slamove. Iz tog razloga turiste više ne zanimaju safari izleti, već razgledanje kvartova gde neljudski živi na stotine hiljada Kenijaca

 

Holandski turista se dobro pripremio i startuje u afričku avanturu – izdržljiva obuća, krem za sunce, ranac sa flaširanom vodom... On međutim, ne ide na safari već u kvart Nairobija Kiberu, jedan od najvećih slamova na svetu.

„Može vam to izgledati čudno, ali ja sam u ovu zemlju došao da vidim kako tu žive ljudi a ne životinje“, objansio je Holanđanin Eric Schlangen za britanski dnevnik „The Guardian“. Nije, to, ipak, više izuzetak - obilazak slamova u programima ima sve veći broj turističkih agencija.



Kibera, mora se, pre svega reći, je samo za one koji imaju jak želudac. Na 2,5 kvadratna kilometra živi ogromna masa, gotovo jedan drugom na glavi, koja se procenjuje između 600 hiljada i 1,2 miliona ljudi. Kuće ponegde, na smenu pridržavaju da ne padnu, ljudi koji u njima stanuju. Temelji su na zgunustim brdima otpadaka...

Sasvim je uobičajeno da se u prostoriji 3x3 metara stiska petoro ljudi. Nužnika s tekućom vodom u tim kućama nema, bogatiji koriste javne toalete koji se plaćaju. Ostali, tj većina, upućeni su na leteće nužnike tj pune plastične kese i izbacuju ih na ulice ili krovove.

Kritičari tvrde da poseta sirotinjskim četvrtima služi za zadovoljavanje voajerskih sklonosti a lokalni živalj od toga nema ništa - mogu samo još više mrzeti strance i pasti dublje u klopku ksenofobije i odbijanja investicija i pomoći iz razvijenog sveta.

„Ne cene nas nimalo, dolaze ovamo, naprave fotke, malo se prošetaju okolo i onda će svojim prijateljima pričati kako su bili u najgorem slamu Afrike“, žali se na turiste agenciji Reuters žitelj Kibere, David Kabala. „A mi od toga nemamo ništa. Ako neko dolazi ovamo, neka bar učini nešto za nas. Ili, neka se bar interesuje šta mi mislimo, kako se osećamo, neka provede noć ovde ili kada pada kiša a ulice se pretvore u reke“, dodaje on.



Prvi dolasci bogatih turista izazvali su nade, ali je potom sve to palo u vodu, a lokalne organizacije ističu da Kiberi nije potrebno saosećanje nego dela.

Kibera Tours, koja organizuje izlete u slamove, tvrdi, međutim, da profit ostaje u lokalnoj zajednici. Jedan od vodiča Martin Odour, koji je rođen u Kiberi i tamo i dalje živi, ističe da agencija želi da pokaže domoroce koji su istina siromašni ali koji žive normalnim životom. „Hoćemo demistifikovati ovo mesto koje važi za jako opasno i tužno“, dodaje on.


U Slovačkoj poznati romski slamovi

Slamova ima i u Evropi, a za onim u Africi po bedi ne zaostaju neka naselja slovačkih Roma. Turističke agencije u poljskim Zakopanima, uz slovačku granicu, organizovale su pre nekoliko godina stranim gostima izlete u Slovačku s atrakcijom - "tipično romsko naselje". Jedno od tih naselja nalazi se u katastru sela Rakusi, kod Poprada, njegovi stanovnici ga nazivaju "kolonijom". Tu živi oko 1.200 Roma, od toga su 70 odsto deca, nema ni struju, ni kanalizaciju, ni vodu. Naselje nije upisano ni na jednoj mapi i zvanično ne postoji. "Ponekad se turistički autobus zaustavi, nekad ide sporo da bi turisti mogli da fotografišu naselje", pričali su poljski turistički vodiči. Tvrdili su da vlada veliko interesovanje za ove izlete, naročito medju Englezima kojih je najviše medju stranim posetiocima Zakopana. U prolazu kroz naselje česta scena: romska deca trče za busom, traže nešto slatko za jelo. Turisti ih slikaju ali iz busa ne izlaze...Interesovanje Engleza nije, ipak, bilo slučajno. Naime, 2004. godine, štampa na Ostrrvu je bila preplavljena najavama da će sa ulaskom Slovačke, Češke, Madjarske...i drugih zemalja u EU Britaniju zapljusnuti imigrantski talas od mnogo hiljada Roma sa Istoka pri čemu su najviše pominjani slovački Romi i njihov "civilizacijski nivo". Invazija Roma je izostala pa je je tako propao posao agencijama u Zakopanima....



Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...