ELAFONISOS - GRČKI MALDIVI

J. Putniković

Ostrvo srndaća sa nekadašnjim zalivom gusara u tirkiznom, plitkom Egejskom moru parče je kopna čije peščane obale danas otkrivaju i osvajaju savremeni nomadi – turisti koji na odmor krenu u još nepoznate delove Grčke

 

Sunčane plaže, beli pesak, čisto, plavo more. Tirkizno, zapravo. Ovaj rajski kutak nije deo, nekih tropskih predela već ostrvce u Evropi. Ovo je priča o Elafonisosu, malom ostrvu koje su bogovi mora uzdigli iz talasa Mediterana i smestili ga između slavnog i velikog Peloponeza i manje Kitire.



Elafonisos pripada grčkoj pokrajni Vion, a u turističkoj ponudi je prepoznatljivo po nežnom lokalnom koloritu tradicije i prelepim peščanim plažama. U prospektima turističkih agencija najčešće je opisano kao „grčki Maldivi“, što potvrđuje i svaka fotografija napravljena na ovom parčetu kopna u plitkom Egeju. Iako je svako poređenje različitih krajeva sveta dosta nezahvalmo, činjenica je da Elafonisos, pored prekrasne prirode ima i druge sadržaje, vrlo primamljive i dovoljno raznovrsne da se odmor na njemu pretvori u svojevrsnu „odiseju“.


Artemidini srndaći

Kroz vekove zvali su ga Onou Guathos, Tsevri ili Servi (enejsko ili slovensko ime), Lafounisia, Lafonisia, Elafonisia, Elafonisos, Alafonisi, Elafonisi, Lafonision, Elafonisi i Elafonisos. Arapi ga pominju pod nazivom Ashab al Baqar (ostrvo na kome su jeleni). Hroničari kažu da je to prvo pominjanje jelena uz ime ovog ostrva u istoriji. Današnje ime ostrvo je dobilo po nekadašnjim lovištima srnadaća, koja su bila pod zaštitom bogine Artemide.



Na ulazu u luku turisti danas nailaze na oba ova simbola Elafonisosa: statuu srne i crkvu Agios Spiridona. Crkva je na kraju severne strane ostrva, na sprudu koji je sa ostrvom povezan nasipom. Nalazi se na mestu stare vetrenjače a podigli su je 1852. godine Pashalis Gerakaris, vođa ustanika protiv Turaka i njegova žena Florou.

Elafonisos, na koji od ove godine turiste vode i srpske turističke agencije, tačnije U Univerzitet turs, uvršten je u turističku ponudu evropskih turoperatora 2001. godine. Ostrvo predstavlja raj za one koji žele miran odmor, na tradicionlan način. Srne, po kojima je ostrvo dobilo ime, i crkva nisu samo simbol već i dva zaštitnika ostrva ali i turista - savremenih nomada i osvajača.


Burna istorija

Arheološka nalazišta na tlu ali i u moru govore o tome da bogata istorija ovog kutka tla među morskim talasima seže vekovima pre Hrista. Prvi stanovnici Elafonisosa potiču još iz doba neolita oko 8.000 godina pre nove ere, a između 6000. i 3500. godine p.n.e., nikla su i prve stalne naseobine Agios Andreas i Agias Trias. U periodu od 3000. do 1900. godine p.n.e. osovana su još 83 naselja a jedno od njih je otkriveno u oblasti Vatika.

Prvi stanovnici su bili Ahajci i Dorci. Uska povezanost sa Kikladskom i Minojskom kulturom ne isključuje delimičnu kolonizaciju ovih naroda. Stalni stanovnici ostrva su bili Kitirani i iz oblasti Vatika i Mani. Kroz vekove menjali su se osvajači pa i bogovi koji su štitili, stanovnike i vladare Elafonisosa.

I samo ime ostrva, zapravo, nekada poluostrva, priča je za sebe. Foskolos pominje da je boginja Afrodita odvojila Elafonisos od Kitire da bi zaštitila Hariete. Prema istorijskim izvorima, ime ostrva se pojavljuje i u hramovima posvećenim Atini, Neptunu i Apolonu, baš kao i na grobnici Kinada, kapetana Menelajevog broda za vreme Trojanskog rata. 413. g.p.n.e. U vreme Peloponeskog rata, 375 g.n.e., ostrvo su osvojili i utvrdili Atinjani.



Peščani sprud


Prvi začeci helenske civilizacije i njenog širenja na Peloponez dolazi sa Krita preko Elafonisosa. U oblasti Pavlopetri postojalo je naselje u periodu od 1900 – 1600 godine pre naše ere, a iz najvažnijeg perioda za Peloponez (između 1600 – 1100 godine pre naše ere) u oblasti Panagija otkrivena je mikenska naseobina - Kato Nisi.

Veliki istoričar Pausanije posetio je ostrvo u periodu izmedju 155 i 160 godine, kada je zabeležio da je ovde postojalo svetilište posvećenog boginji Atini, koje je podigao Agamemnon u 10 veku pre naše ere. Stanovnici Elafonisosa su verovali da je njihova Atina uzvišenija čak i od hramova kakav je bio Erehteon u Atini ili Lindos na Rodosu. Po predanju, u tom hramu se krio i Paris sa Jelenom, nakon bekstva iz Kranaia na putu za Troju.

Drugi istoričar Tukidit pominje hram posvećen bogu Apolonu koji se nalazio naspram ostrva Kitira. Podignut je između 5. i 6. veka pre naše ere u oblasti Lefki. Postojao je, prema Tukididu, i hram posvećen bogu Posejdonu koji se nalazio na rtu Malea. Monumentalni spomenik je mestu današnje Panagije podigao i spartanski kralj Menelaj, u čast kapetana svog broda Kinadisa. Zapisi govore da su tokom Peloponeskih ratova, koji su vođeni od 431. do 404. kanalom ispred Elafonisosa prolazile velike atinske vojskovođe Fornion, Demosten, Proklis.

Elafonisos je vezan i za sudbinu Odiseja. Naime, kada se Odisej vraćao na Itaku posle pohoda na Troju, prošao je pored rta Malea. Tu ga je zahvatilo nevreme a kako nije uspeo da uđe u kanal Elafonisos, brod mu se razbio o hridi pa ga je more sa sledbenicima izbacilo u zemlju Kiklopa - Kato Nissi (Donje ostrvo). Ostrvo Panagija nosi naziv Kiklopetre ili kamenje Kiklopa, a prednja pećina nosi naziv pećina Polifema.



Restoran


Šta videti?

A kada se već dođe na Elafonisos greh je ne prošetati ostrvom Device Marije, koje ima predivnu plažu Panagia ili izgubljenim gradom iz bakarnog doba na obližnjem ostrvcetu Pavlopetri.

Ne treba propustiti ni šetnju peščanim brežuljcima pokrivenim kedrovom šumom, a posetioce ovo ostrvce na svakom koraku iznenađuje autentičnošću - dok razgledaju živopisnu ribarsku luku, kada stignu do malene crkve ili dok jednostavno uživaju u ribljim specijalitetima u lokalnim tavernama.



Jedna od znamenitosti ostrva je i crkva Panagija. Zapisi na ulazu u crkvu potiču iz 1825 godine, a ikona Teotokosa po kojoj je poznata naslikana je 1855. godine, dok je bronzano zvono (koje je van crkve) podignuto 1878. godine. Crkva je podignuta na mestu stare vizantijske crkve.

Na 200 metara od crkve nalaze se ostaci mikenskih grobnica iz perioda 1600 - 1100 godine pre naše ere.


Gusarski zaliv

Elafonisos je okružen sa sedam manjih ostrva - Paviopetri, Stavros, Kseropoules, Lepto Nisi, Prasonisi, Kasela i Agliftis. Površina ostrva je jedva nešto veća od dvadeset kvadratnih kilometara. Ima oblik zvezde sa tri kraka koji se prostiru od severoistoka (mesta Elefonisos), prema jugozapadu do rta Agia Maria i to preko brega Vardia (visine 278 metara). Na jugu, rtovi Agia Marina i Helena formiraju zaliv Sarakiniko, poznat u istoriji i kao boravište gusara. Na istoimenu plažu pristajali su pirate Saraceni. I Viktor Igo u poemi o Kitiri spominje gusarsko ostrvo. U 16 tom veku u mapama je ucrtano kao luka Porto di Cervi.



Elafonosos


Plaže

Danas je ovaj zaliv poznat po egzotičnim plažama. Idući dalje obalom, rt Helena i najjužnija tačka ostrva rt Frango formiraju zaliv Frango na čijoj se desnoj strani nalazi jedna od najlepših plaža Mediterana - Simos. Ali ni ostale plaže, Panagia, Lefki, Kontogoni, Kalogiras ne zaostaju za Simosom po svojoj lepoti.



Simos


Mnogi dolaze na ostvo da bi se divili tirkiznoj boji mora i peščanim plažama. Glavne plaže na ostvu su : Sarakiniko, Fragos (Simos) i Panagias Nissia. Nasuprot ostrvu nalazi se slična plaža koja nosi naziv Punta.
Plaže se nalaze na oko četiri kilometra od luke. Dve velike magične plaže nalaze se na južnom delu ostrva naspram ostrva Kithire. Neverovatna je tirkizna boja mora i sitnog belog peska, jedinstvene u Grčkoj koje se spajaju preko spruda dugačkog desetak metara.



Restorani na obali


Kako stići

Na ostrvu stalno živi između 300 i 350 stanovnika, dok ih je tokom leta, kada dolaze brojni turisti mnogo više. Naselje Elafnoisos, tipično ribarsko mesto na severnoj strani ostrva, upisano je u registar mesta na zahtev bogate familije Grigorakis iz Manija, a podignuto je na mestu gde se nalazilo naselje još u praistoriji.

Ovo ostrvo tokom jula i avgusta posećuje i više od 3.000 ljudi sa oko 1.200 automobila u toku jednog dana. Postoji veliki parking koji se naplaćuje i kamp.

Plaže raspolažu beach barom, ležaljkama i suncobranima.

Do ostrva se, iz luke Via Neapolis stiže trajektom za oko 30 minuta.



U Univerzitet tursu napominju da je ovo ostrvo okruženo toplim morem, pogodnim za kupanje gotovo cele godine. Ture do Elafonisosa organizuju sa mogućnošću sopstvenog ili njihovog prevoza – luksuzna kombi vozila pogodna su za grupe odosam turista, a da se do grčkih Maldiva put ne bi otegao predviđeno je da se na pola puta – otprilike, odmori, osveži kupanjem i prenoći. Usput kao i sa samog ostrva moguće je krenuti u pohode, turističke, naravno. Mada, duge peščane plaže, kao i kamene obale, sa deonicama koje još nisu kultivisane za turističku industriju teško da će goste pustiti sa Elafnososa pre nego što se aranžman završi.



Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...