Srpsko-grčko turističko prijateljstvo

Nikos Arvanites

Grčka je zemlja gde će najveći broj turista iz Srbije i ove godine na letovanje. Za grčku klijentelu, one sa nižim standardom, ponuda u Srbiji je realna u sferi banjskog turizma i obilaska manastira. Srbija, međutim, nema adekvatne sadržaje za bogatiji deo Grka, pa samim tim ni bogate Evropljane.

Grčka je zemlja gde će najveći broj turista iz Srbije i ove godine na letovanje. Građani Srbije su i ove godine najviše zainteresovani da odmor provedu u Grčkoj, Turskoj, Crnoj Gori, državama severne Afrike, u Sloveniji ili Hrvatskoj, pokazao je 37. Međunarodni sajam turizma u Beogradu.

Na minulom beogradskom Sajmu turizma (od 19. do 22. februara) u Srbiji predstavile su se desetine turističkih agencija i tur operatera, koji svojim klijentima nude letnje aranžmane i turistička putovanja širom Srbije, Balkana, Evrope… uz povoljne rane bukinge i sa popustima od 10, 20, do 50 odsto.

Srbija se na tek završenom sajmu turizma predstavla sa solidnim ponudama banjskog, seoskog i planinskog turizma uz domaću kuhinju, zdravu hranu i rekreaciju. Mnogi od banjskih sadržaja usmreni su za stranu klijentelu, pre svega iz Zapadne Evrope, ali i razne turističke sadržaje poput krstarenja Dunavom i obilaska manastira srpske svete gore - Fruškogorskih manastira, manstira regiona Zapadne Morave oko Ovčarsko-kablarske klusure ili manastira na jugu Srbije oko Pirota.

Interesentne su i ponude više agencija, koje pored obilaska domaćih manastira nude manastrirske ture sa obilascima stranih, pre svega grčkih i ruskih manastira i svetilišta.

Za grčku klijentelu, one sa nižim standardom, ponuda uSrbiji je realna u sferi banjskog turizma i obilaska manastira .Srbija, međutim, nema adekvatne sadržaje za bogatiji deo Grčke, pa samim tim ni bogate Evropljane.

Ali, može da ponudi i povoljne usluge zdrastvenog turizma.

Pola miliona Srba u Grčkoj?

U uslovima krize i prinudne politike štednje ovogodišnji sajam turizma je pokazao a turističke agencije potvrđuju da će više od 500.000 građana Srbije ići u Grčku u periodu jun-septembar 2015. godine. Tradicionalno, za turiste iz Srbije najpovoljnije letovanje nudi Halkidiki sa svojim “prstenim”, Jonska i Egejska ostrva, poput Krfa, Zakintosa, Rodosa i Krita. Ali, ima interesovanja i za turističke obilaske Atine kao i za obilazak Svete Gore, odosno srpskog manastira Hilandara.

Na sajmu turizma Grčka je plasirala i svoje turističke usluge na severu, u oblasti Trakije i Komotinija, kao i prema ostrvu Lezbos sa istorijskim znamenitostima.

Najviše gostiju iz Srbije verovatno će i ove godine u Grčku krenuti svojim vozilima. Statistika pokazuje da više od 85 osto srpskih turista na letovanje ide automobilom ili autobusom a samo 10 do 15 odsto ih koristi čarter letove, pre svega do grčkih ostrva.

Gradjani Srbije se u Grčkoj, prema svim anketama, osećaju kao kod kuće i to dosta dobro poslovno koriste domaće, srpske ali i grčke tursitiče agencije. Grčka je u Srbiji tretirana kao “nacionalno i patriotski” bliska destinacija, uverili su se grčki turistički radnici tokom minulog Sajma turizma u Beogradu. Ono ključno za srpska turiste u Grčkoj je, pored lepih i čistih plaža, dobra i jeftina hrana, a ne treba zanemariti ni ljubaznost grčkih domaćina. Već godinama građani Srbije održavaju visoki rejting posećenenosti Grčkoj i na taj način se jača i međusobno prijateljstvo dva naroda.

Srbi su u Grčkoj razvili specifičan vid letovanja, kod domaćina su prepoznati kao “paradajz“ turisti, s tim što je ovaj vid turizma korsitan i za lokalne sredne Grčke. Ali, puno je gostiju koji se odlučuju i za vrhunsku turističku ponudu, odnosno letovanje na bazi ol inkluziv (letovanje bez novčanika), koji podrazumeva i avio prevoz.

Ovogodišnji sajam turizma u Beogradu pokazao je da su građani Srbije, i pored krize i sve “plićih džepova” spremni da sebi priušte letovanje putem višemesečnih rata, tako što će ga realizovati (čitaj: otplatiti) preko kredita ili bankarskih čekova.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...