Karnak u Bretanji – hram Druida i turizma

Aleksandar Manić, Pariz

Karnak, Trinite i poluostrvo Kibron, ne nude samo hotelske i restoranske usluge, lepe peščane plaže, zanimljive krajolike, nego i mogućnost za aktivan odmor trijatloncima, maratoncima i dugoprugašima
(foto, Crkva Svetog Kornelija, Karnak)

Miholjsko leto, koje se ove godine u Francuskoj produžilo do samog početka novembra, prijatno je iznenadilo sve one koji su bili razočarani avgustovskim kišama i hladnoćom. Prirodno, najviše temperature bili su oko Sredozemnog mora, ali i obala Atlantika je imala julski izgled.

Kibronski i Morbijanski zalivi, zbog svoje zaštićenosti od jakih vetrova sa Atlantika, predstavljaju verovatno, najprijatniju bretonsku obalu. Posebno su cenjeni gradići Karnak, Trinite-sir-Mer i poluostrvo Kibron. O tome svedoče i letnje gužve kada se u Karnaku, u svakom trenutku, nalazi četrdeset hiljada turista. Međutim, tokom toplog oktobra, Karnak se vratio na svojih četiri hiljade stanovnika i tipičnu postsezonsku smirenost.

“Leti, Karnak ima šarm bretonske tradicije, neprekidne zabave i određene pariske atmosfere”, pričaju Benoa i Danijela koji već godinama dolaze u porodičnu kuću u Karnaku. “Hoteli, kojih ima stotinak, prepuni su, plaže takođe, a u restoranima i diskotekama nema mesta. Miholjsko leto privuče turiste, ali ih ima malo, vikendom, jer većina radi.”

Pet velikih plaža, leti obično crnih od kupača, lepo su održavane, a pruge od mašine za čišćenje sitnog peska neoštećene su, jer su posetioci polegali blizu velikog kamenog zida, ostavljajući sebi pogled na mirnu plažu i skoro nepokretan Atlantik. Voda je neuobičajeno topla za ovaj period, oko 20° C, te se svi kupaju.

bretanja-trinite

Trinite-sir-Mer, luka

Plaže i jedriličarstvo

Kada se spomene Karnak u Bretanji, prirodno se pomisli na plaže, međutim, pre svega se pomisli na neolitske megalite postavljene u vreme Druida za njihove mistične obrede. Tri hiljade megalita na severu grada predstavljaju najveće poznato nalazište tog tipa na svetu. Postavljeni pre više od šest hiljada godina, ovi megaliti imali su obredno značenje nalik Stounhendžu u Engleskoj. Prema najnovijim hipotezama, jedan deo megalita je vezan za posmrtne rituale, dok je jedan deo vezan za kalendarsko očitavanje vremena i godišnjih doba.

“Regija Karnaka je vrlo zanimljiva, jer poseduje dva lica – ribari i moreplovci na obali, stočari i ratari u zaleđu”, objašnjava Benoa, “čak su dve trećine pokrivene obradivom zemljom, poljima i šumama koji su oduvek bili eksploatisani.”

Inače, opština je i podeljena na Karnak-Grad i Karnak-Plažu. Karnak-Grad je organizovan oko crkve Svetog Kornelija, zaštitnika rogate stoke. Crkva datira iz 17. veka, oslikana je freskama iz 18. veka, i predstavlja, verovatno, najvažniji i najlepši spomenik bretonske Renesanse.

Karnak-Plaža, deo, svojevremeno, namenjen isključivo pomorstvu i ribarenju, rođen je početkom 20. veka. Naime, do tog vremena, odlazak na more nije predstavljao posebnu razonodu bogatije i srednje klase. Promenom mode, razvojem kulta tela i sportskih aktivnosti, morske obale su zadobile veći značaj. Tada je i Karnak dobio prve letnjikovce i vile koje su služile za odmor i zabavu. Vrlo je zanimljivo da je Karnak, uprkos strahovitim tendencijama da se na obalama dižu betonske zgrade, uspeo da sačuva stariji aspekt kroz niz vila, velikih kuća ili malih zgrada sa nekoliko stanara.

Nalik Karnaku, Trinite-sir-Mer, živopisni gradić, do sredine 19. veka samo istočno predgrađe svog većeg suseda, postao je turistička atrakcija pre pedesetak godina kada je izgrađena infrastruktura za jedriličarstvo – hiljadu trista mesta za parkiranje jedrilica. Poznat po jedriličarstvu i regatama, Trinite je takođe poznat i po svojim prijatnim plažama, od kojih je najveća Kerbian, sa pogledom na ostrvo Bel-Il i poluostrvo Kibron. Od vrlo lepo uređene luke može da se nastavi prema ušću reke Krak u Atlantik, a potom i do mosta Kerispera, uz obavezno zaustavljanje na velikoj ribljoj pijaci gde se prodaje dnevni ulov.

druidi

Neolitski megaliti na severu Karnaka

Odgajivači školjki i plodova mora

Ribarstvo, nekada najvažniji ekonomski motor regije, nije napušteno ni danas, mada je svoje privilegovano mesto ustupilo turizmu. Na zapadnom izlazu iz Karnaka, posle kapele Svetog Kolombana iz 16. veka, ide se ka seocetu Po. Duž obale i puta nalaze se tipične bretonske kuće koje su pripadale mornarima i ribarima.

“Tipična bretonska kuća načinjena je od granita sa krovom od pločica škriljca”, objašnjava Benoa, “ona, takođe, može da bude prekrivena i belim malterom, a onda su vrata i prozori okruženi lepo sečenim granitom. Skoro sve kuće su okrenute ka jugu ili istoku, da bi se izbegli jaki zapadni vetrovi sa Atlantika.”

Inače, Kibronski zaliv je jedna od najvećih površina za odgajanje školjki i drugih plodova mora, i proteže se na čitavih 2,5 hiljada hektara dubokih voda. U luci Po, tridesetak odgajivača eksploatiše površinu od 200 hektara, odgajajući, pre svega, ostrige, a potom i ostale vrste školjki i rakova. "Velike, duboke i mesnate ostrige kalibra od jedan do tri, ovde ne samo što su potpuno sveže, nego su i bitno jeftinije u poređenju sa pariskim cenama", objašnjava Danijela, birajući ostrige, "ove su iz dubokih voda i imaju jodiran ukus na alge, te se dobro slažu sa šampanjskim vinima svežih, voćnih aroma."

Odgajivači prodaju i račiće raznih veličina, među kojima se nalaze i gigantske kozice (gambori), čvrstog i vrlo ukusnog mesa.

"Njihovo meso je delikatnog, malo jodiranog ukusa, i vrlo dobro se slažu sa živahnih belim vinima cvetno-voćnih aroma", objašnjava dalje Danijela. "Šardone i Šabli su odličan izbor jer svojom finoćom ne pokrivaju ukus kozica, nego ga ističu, a sasvim lagana kiselost daje utisak svežine."

bretanja-jedrilice

Trinite-sir-Mer, luka sa jedrilicama

Poluostrvo Kibron

Nastavljajući od luke Po prema zapadu, vrlo brzo se nailazi na živopisno poluostrvo Kibron po kome je zaliv dobio ime. Ovo granitno poluostrvo dugo 14 km i široko 2 km, u srednjem veku, bilo je, u potpunosti, prekriveno šumom, te su bretonske vojvode rado tu lovile divljač. Inače, Kibron se proslavio krajem 18. veka kada su se Emigranti, rojalisti koji su pred revolucionarima pobegli za Englesku, iskrcali uz pomoć engleske mornarice i pridružili se armiji od pet hiljada bretonskih i normandijskih rojalista. Međutim, intrvencija mladog generala Lazara Oša potisla je Engleze, saterala rojaliste u utvrđenje Pentievr, a potom im je ponuđen život u zamenu za predaju. Posle predaje, Oš je ipak streljao skoro hiljadu pobunjenika.

Na poluostrvu se nalaze dva gradića, Sen-Pjer-Kibron i Kibron, ali i niz malih i vrlo živopisnih luka, od kojih je verovatno najsimpatičnije mestašce Portivi, okrenuto ribarstvu i turizmu.

Od Portivija, koji se nalazi sa zapadne strane, počinje i Kot-Sovaž, Divlja obala, pravi dragulj poluostrva. Na dužini od više kilometara, pešačka staza vodi sâmom ivicom obale, na desetak metara iznad okeana. Kada ima vetra, talasi neverovatnom snagom udaraju o stenje, dajući predelu apokaliptičan izgled. Plaže Divlje obale su izuzetno lepe, ali zbog jakog vetra nisu uvek dostupne. Kada meteorološki uslovi dozvoljavaju, sa Divlje obale može da se vidi ostrvo Bel-Il, na dvadesetak nautičkih milja od kopna. Tamo se nalazi ogromna proizvodnja vrlo kvalitetnih konzerviranih proizvoda od ribe koji se prodaju po čitavoj Evropi.

bretanja-divlja-plaza

Poluostrvo Kibron, Divlja obala

Raj za maratonce i ostale dugoprugaše

Karnak, Trinite i poluostrvo Kibron, ne nude samo hotelske i restoranske usluge, lepe peščane plaže, zanimljive krajolike, nego i mogućnost za aktivan odmor. Trijatlonci, maratonci i dugoprugaši mogu sebi da priušte izuzetno lepe treninge različitih vrsta. Naime, moguće je trčati stazama u zaleđu koje vode kroz livade i šume, gde je teren blago valovit, ali bez većih denivelacija.

Prirodno, najlepše deonice se nalaze od kvarta Svetog Kolombana, na istočnu stranu, pored luksuznih vila, duž velikih plaža, prema mestu Trinite i dalje do mosta Kerispera (oko 8 km). Druga deonica vodi sa istog mesta na zapadnu stranu, prema poluostrvu Kibron, potom duž obale, preko suženja od 15 metara, onda kroz urbani deo, da bi se na kraju stiglo u luku Portivi (oko 9 km). Odatle se ide na Divlju obalu gde može da se trči ili asfaltom, ili pešačkim stazama od utabane zemlje, pod uslovom da se dovoljno pazi, jer predeo može da bude opasan.

Posle treninga i napora, najbolje je okrepiti se domaćim energetskim specijalitetima, kolačima i slatkišima poznatim u čitavoj Bretanji – karamelom sa slanim puterom, kuin-amanom, farom, galetom...

bretanja-kolac

Kuin-aman, bretonsko energetsko pecivo – 600 g brašna, 200 g vode, 500 g putera, 500 g šećera

"Kuin-aman je, kako njegovo ime na gaelskom označava, kolač sa puterom", objašnjava Danijela, "pravi se od običnog testa, na koji se stavlja puter i šećer u istim količinama – na primer, po pola kilograma. Testo se savija više puta, uz neprekidno dodavanje šećera i putera. Ispečen kuin-aman je hrskav spolja i sočan iznutra."

Ako niste dobili dovoljno energije od kuin-amana, dodajte jedan bretonski far (vrsta klafutija) i završite karamelama sa slanim puterom. Uz ovakvu hranu imaćete pogon da istrčite čitavu bretonsku obalu.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...