Ukrajina između unitarne države, federacije i otcepljenja Istoka
Dogovor iz Minska, koji kao ugaoni kamen postavlja decentralizaciju države, tako je formulisan da omogućuje praktično svako tumačenje
(foto, ukrajinski predsednik Petro Porošenko)
Decentralizacija državne uprave, koja računa sa specijalnim statusom za proruske, ustaničke teritorije, ne pretpostavlja nikakve promene u pogledu državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, izjavio je sinoć ukrajinski predsednik Petro Porošenko i najavio da će predlog odgovarajućeg zakona o decentralizaciji biti upućen iduće nedelje na raspravu i usvajanje.
Ključna tačka dogovora o primirju iz Minska jeste upravo decentralizacija ali formulacija je takva da, prema ukrajinskim medijima, omogućuje najrazličitije interpretacije.
U Kijevu instiraju na tome da se reorganizacija ne sme dotaknuti centralnih ovlašćenja ukrajinske vlade niti da računa sa državnom formom federacije. To je potvrdio i Porošenko.
“Ostajemo jedinstvena, unitarna država. U zakonu zato nema ni reči o narodnim republikama, sve se vraća na Ukrajinu. Ne radi se ni o kakvoj federalizaciji”, rekao je on.
Isto tako su odlučni, ali u suprotnom pravcu, vođe ustanika. Najviši sovjet samoproglašene Donjecke narodne republike, kako javlja ustanička agencija Novorosija, usvojio je rezoluciju u kojoj je naložio ustaničkim pregovaračima da insnstiraju isključivo na nezavisnosti od Kijeva.
Šef tzv Luganske narodne republike Igor Plotnicki, izjavio je moskovskom državnom radiju da separatisti od ideje samostalnosti ni u kom slučaju neće odstupiti.
“Žitelji Donbasa su se izjasnili za nezavisnost naše republike i povratak na bivše stanje nije više moguć”, istakao je on.
Prema nekim ukrajinskim medijima, u redovima separatista su se, ipak, pojavila neslaganja kada je reč o pregovorima s Kijevom. Militantno, tvrdo jezgro odbija, navodno, svaki kontakt sa ukrajinskim vlastima i dogovor iz beloruskog glavnoi grada Minska ne priznaje. Bivši donjecki “narodni gubernator” Pavel Gubarev označava ovaj dogovor za “komad papira”.
“Ne znaju, u stvari ni šta su potpisali”, prebacuje on zastupnicima pobunjenika koji su stavili potpise na sporazum iz Minska.
U komplikovanoj je poziciji, prema moskovskom radiju Eho, i predsednik Porošenko jer prilikom pregovora mora voditi računa o skorašnjim parlamentarnim izborima. Ustanici takvo opterećenje nemaju.