Albanija baza radikalnog islamskog pokreta i terorizma

Nikos Arvanites, Atina

U izveštaju pripremanom još pre napada na SAD 2001, stručnjak za terorizam Kenet Kacman iz Službe za dokumentaciju američkog Kongresa, upozoravao je da Osama bin Laden raspolaže razgranatom mrežom pristalica organizovanih u ćelije u 34 zemlje pa i u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Albaniji
(foto, Sali Beriša, koji je kao albanski predsednik primio Osamu bin Ladena 1995. godine)

Ministar spoljnih poslova Albanije Ditmir Bušati potvrdio je da se u pojedinim krajevima Albanije obučavaju ljudi za terorističke akcije i za "džihad u Siriji". Prema saznanjima, islamski teroristi i radikalni islamisti se regrutuju na Kosovu, u Makovic džamiji u predgrađu Prištine i u džamiji u Mitrovici, i povezani su sa mrežama u Albanii u Trpoji, Kukešu, Draču, kao i sa kanalima albanske narko mafije.

Bušati je dodao da je Albanija odlučna da ih izoluje. Takvi kampovi po Bušatiju deluju  sinhronizovano i na Kosovu i u Albaniji. On kaže:

“Albanija ne negira da se u određenim zonama sprovodi obuka za izvođenje terorističkih akata ali se to ne vezuje sa verskom tolerancijom kao jednom od najvećih tekovina koje imamo”.

Plan: Islamska “Velika Albanija”

U izveštaju pripremanom pre napada na SAD 2001, stručnjak za terorizam Kenet Kacman iz Službe za dokumentaciju američkog Kongresa, upozoravao je da Osama bin Laden raspolaže razgranatom mrežom pristalica organizovanih u ćelije za koje se zna ili pretpostavlja da postoje u 34 zemlje širom Bliskog istoka, Afrike, u azijskim zemljama poput Malezije i Filipina, u Britaniji, Kanadi i SAD, ali i u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Albaniji.

Albanija je bila baza i kanal Al Kaide štoje potvrđeno tajnim dolaskom devedesetih godina Osame bin Ladena u BIH i Albaniju. O prisustvu radikalnog islama govori i podatak da je tokom 1995. godine Osama bin Laden boravio u Albaniji, kao gost tadašnjeg predsednika Salija Beriše. Smatra se da je Bin Laden ustanovio operaciju u Albaniji 1994. Godine, nakon što je rekao albanskoj vladi da je on na čelu bogate saudijske humanitarne agencije koja želi da pomogne najsiromašnijoj državi u Evropi.

Islamske grupe koje deluju na Balkanu, pre svega, teže da se oblikuje islamska “Velika Albanija” koja bi se povezala sa  islamskim ciljevima u Siriji i Iraku kao u i BIH. Sirijsko muslimansko bratstvo vodi onlajn kampanje povezane sa sirijskim građanskim ratom.

Islamski forum Evrope, čije je sedište u Velikoj Britaniji, u Grčkoj ima male ćelije pretežno sastavljene od imigranata iz Bangladeša. Tabilgi džamat je organizacija sastavljena od nekoliko stotina ljudi, pakistanskih imigranata, koje redovno posećuju imami iz Pakistana i organizuju im verske seminare. Tehrik e džafarija, pakistanska šiitska organizacija, ima nekoliko stotina članova povezanih s iranskom ambasadom u Grčkoj.

Centri i instituti pod prismotrom obaveštajnih službi

U Grčkoj deluju Islamističke organizacije koje su se tamo ugnjezdile posle tzv. Arapskog proleća. Takozvani instituti u Albaniji uglavnom okupljaju vehabije, ne samo iz Albanije, već i eksponente radikalnog islamskog fundamentalizma koji su pobegli iz Bosne, Sandžaka, Kosova, Makedonije. Zato su ovi instituti i organizacije u Albaniji postali predmet obrade albanskih i obaveštajnih službi Evrope, pre svega italijanske i nemačke. Islamski centri i takozvani instituti u kojima se izučava radikalni islam nalaze se u nekoliko gradova Albanije. Centar Hafizi smešten je u gradu Sauk, a finansira ga fondacija Drita koja novčana sredstva dobija pretežno iz Saudijske Arabije i Kuvajta.

Drugi Hafizi centri se nalaze u albanskim gradovima Goca i Kavaja, a finansirani su od strane "Munazmat al Dava al Islamija", najjače islamske fondacije koja je u vezi sa Al Kaidom.

U Albaniji deluje još nekoliko takozvanih instituta na kojima se školuju vernici. Institut "Ebu Hanife" nalazi se u mestu Bulćiza, a finansira ga fondacija Taibah, koja novac dobija iz Alžira, Sirije i Kuvajta.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...