Nemci bolje razumeju Rusiju nego SAD

Petar Popović

Amerikanci često nemaju osećaj za diplomatiju i za geopolitičke probleme Evrope. Do čega je ta situacija dovela? Situacija je dovela do pokušaja da se Ukrajina uvede u NATO, kaže političar, povodom koga nemački Špigl zaključuje: “Što ga duže čovek sluša, sve više stiče utisak da su problem Amerikanci, a ne Rusi.”
(foto, Merkelova i Putin u Moskvi, novembra 2012.)

Pokušaj pritiska na Rusiju slomljen je u Nemačkoj, pokazuju analize reakcija u javnosti te zemlje koja, u krizi povodom Krima i Ukrajine – češće razume Rusiju i Putina nego Obamu i SAD. Vlada Nemačke prinuđena je da to uvaži, i zato koriguje početni rigidan stav. Mnogo prominetnih Nemaca “nije baš sigurno” da bi Zapad, zbog Krima, trebalo da se konfrontira s Rusijom, zaključio je u osvrtu na taj slučaj Špigl, navodeći da je interesovanje za slučaj veliko i da među građanima nema ravnodušnih.

Na Internetu, u forumima i raspravama “uočljivo dominiraju oni koji iskazuju razumevanje za korak Rusije”, kaže Špigl. A da bi sve bilo jasnije, čak citira i dvojicu nekadašnjih kancelara – Helmuta Šmita, sa izjavom da je situacija u Ukrajini opasna “zato što se Zapad u tome teško izradio” i da su Putinovi postupci “sasvim razumljivi”, i Gerharda Šredera – da ni on sam nije baš “uvek pazio na međunarodni zakon”.

alis-svarc-dw

Alis Švarcer (foto, dw.de)

Mnogo ih je koji razumeju Putina

Red onih spremnih da Rusiju razumeju dugačak je i prožima sve političke formacije, s leva na desno, navodi Špigl. Motivi takvog raspoloženja različiti su, kaže list, imenujući pri tome “neke istorijske, neke tekuće, neke idealističke i one materijalne”. Najočigledniji su interesi biznisa, “zato što kompanije žele da produže trgovinu sa Rusijom, te su prema tome protiv sankcija”. Ostali uticajni činioci uključuju “strah od novog hladnog i čak vrućeg rata, istorijske veze sa Rusijom i anti-američko raspoloženje koje je u Nemačkoj rasprostranjeno”.

“Zašto ja uprkos svemu razumem Putina”, naslov je karakterističnog uvodnika feminističke spisateljice Alise Švarcer, koja kaže – Ukrajina je “zemlja most”. Polovinom stremi istoku, polovinom zapadu, “ i to tako treba i da ostane”. Autorka optužuje zapadne medije za to kako se angažuju protiv Putina, a na drugoj strani, u zaštitu uzima njegovu spremnost “da sebe brani čeličnom pesnicom”.

Uostalom, nema tako mnogo otkako je nacistička Nemačka izvršila invaziju Rusije, “pobivši milione dece, žena i muškaraca”, argumentovala je Švarcer – pa Špigl zaključuje da je i osećaj krivice pojedinih Nemaca za ono što je bilo u prošlosti, jedan od motiva sadašnjeg većeg razumevanja za Rusiju.

gregor gizi

Gregor Gizi

Gizi drži čas Merkelovoj

Među imenima u uslovno “proruskom frontu” u slučaju Ukrajine je i Gregor Gizi, predvodnik Partije levice. Verovanje Rusa u vojni odgovor, “je ono isto razmišljanje koje dominira i produžava da dominira na Zapadu – setite se samo Jugoslavije, Avganistana, Iraka i Libije”, citiran je nemački levičar, čiji partijski kompanjon Sara Vagenknaht, čak vodi kampanju da se u Nemačkoj prizna referendum na Krimu.

Generalno, levičari nisu popularni u Nemačkoj ali, primećuje Špigl – to ne važi za školski čas koji je povodom cele stvari Gizi održao gospođi kancelaru Angeli Merkel u parlamentu, sredinom marta, povodom njene ruske politike:

“Sve što su NATO i EU mogli rđavo da urade, učinili su!”, rekao je Gizi Merkelovoj.

Preslišavanje je učinilo da su Gizi i Vagenknaht “stekli više pristalica u pitanju Rusije nego što u tom trenutku imaju glasača”, komentarisao je ugledni Zidojče cajtung.

Aleksander Gauland, konzervativni političar koji je ne tako davno bio u Hraišćansko-demokratskoj uniji, ali je sada EU-kritičar u sastavu Alternative za Nemačku ( AFD ) – osetio se podstaknutim da kao poželjnu politiku Nemačke prema Moskvi reafirmiše Bizmarkovu, oslonjenu na “ravnotežu sila” te dve zemlje u devetnaestom veku. Potsetio je, bezmalo nostalgično, na “dobre rusko-nemačke odnose u vreme careva”, zajedničku borbu protiv Napoleona i “pomoć ruske vlade u uspostavljanju nemačke države 1871”. Iz ovog ugla, i onog što kažu levičari, rezimira Špigl – “rusko pripajanje Krima možda jeste ilegalno, ali nije obavezno i nelegitimno”.

alexander-gauland-spigl

Aleksander Gauland (foto, Špigl)

Nemaju osećaj za diplomatiju

Posle hladnog rata, NATO se nije usredsredio na uspostavljanje novih uslova za mir, birajući umesto toga radije ekspanziju na istok. Kao odgovor, “ruski predsednik je optirao za staru carsku tradiciju: a to je da pokupi rusku zemlju”. Zapadni argumenti, uz poziv na “formalno međunarodno pravo”, previše su kratkovidi, citiran je Gauland. Ipak, istinska senzacija u ilustracijama nemačkog raspoloženja u odnosu na događaj je stav autoritetnog političara centra Klausa fon Dunjanija da Zapad, u ovom slučaju, “mora da pokaže da uvažava Rusiju”.

“Amerikanci često nemaju osećaj za diplomatiju i za geopolitičke probleme Evrope. Do čega je ta situacija dovela? Situacija je dovela do pokušaja da se Ukrajina uvede u NATO”, citiran je ugledni političar.

“Što ga duže čovek sluša, sve više stiče utisak da su problem Amerikanci, a ne Rusi”, komentariše Špigl, pa kaže da “njegove simpatije za Putina nisu samo u spoljnoj politici”. Često su one “kombinovane sa ubeđenjem da je manje-više autoritarni vladar neophodan da Rusijom vlada i da zemlju drži na okupu”. Amerikanci to ne razumeju. Zapad nema realistično gledanje na Rusiju, citiran je Klaus fon Dunjani.

Pregled, nesumnjivo, samo jednog delića nemačkih javnih reakcija na krizu povodom Ukrajine, jasno ukazuje na krizu o kojoj se trenutno još ne debatuje, ali se to neće izbeći u skoroj budućnosti – krizu unutar zapadnog savezništva. Možda će ona SAD nagnati da u Evropi menjaju politiku. Interesi Evrope i Amerike nisu identični u meri u kojoj Vašington želi to da predstavi, i biće daljih povoda da se to vidi. Kao što se sada vidi, zašto je Putin rekao da se nada da će ga, povodom Krima, pre svih drugih razumeti Nemci.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...