EU kao Jugoslavija ? (3)

Nataša Jokić, Vesti

Eksplozija siromaštva u Evropi. U državama EU sve su prisutniji i sve popularniji desni ekstremisti koji zagovaraju izlazak iz EU kao spas

Evropska unija sa masovnim osiromašenjem stanovništva i formiranjem bogate kriminalizovane elite, nestajanjem srednje klase i jačanjem političkih i verskih ekstremista – neodoljivo podseća na Jugoslaviju pre raspada.

Projekat sve federalizovanije Evropske zajednice, koji je najavio ugovor iz Mastrihta pre dve decenije, nije više omiljen među građanima. Iz sna o Sjedinjenim evropskim državama građani su se probudili u državama prezaduženim kod privatnih banaka jer im je ugovorom iz Mastrihta (i posle onim iz Lisabona) zabranjeno da se zadužuju kod centralnih nacionalnih banaka.

Izlazak iz EU kao spas

Privatne banke obračunavaju kamatne stope po svom nahođenju. Kako koja država više tone u dužničku nevolju – tako kamate skaču. Slično građanima iz bivše Jugoslavije koji su podigli kredite u “švajcarcima”, države su i zaboravile kolika im je glavnica u brizi da isplate višestruko veće kamate na kamate. Niko i ne pomišlja da dovede sistem državnog zaduživanja u pitanje jer bi to značilo izmenu odrednica ugovora iz Mastrihta (odnosno Lisabona) pravljenih po meri interesa banakara i kriminalizovanih finasijskih društava.

U Francuskoj su, na primer, upravo zato vrlo brzo istrošene nade polagane u socijalističkog predsednika Olanda koji ne uspeva da izađe na kraj sa nezaposlenošću od skoro 15 odsto i državnim dugom naraslim na dve hiljade milijardi. Klasična podela na socijalistički, levi centar i desni centar koji se smenjuju na vlasti urušava se u Francuskoj kao i u drugim zemljama Unije.

Na političkoj sceni u državama EU sve su prisutniji i sve popularniji desni ekstremisti koji zagovaraju izlazak iz EU kao spas.

“Francuska treba da izađe iz Evropske unije, napusti evro i spase se od samoubistva”, poruka je krajnje desnog Nacionalnog Fronta i njegove liderke Marine Lepen. Ova stranka postala je utočište sve većeg broja razočaranih i osiromašenih Francuza. Istraživanja javnog mnenja pokazala su da bi upravo Marina Lepen dobila najviše glasova da se predsednički izbori održavaju sutra. Čak 58 Francuza smatra da članstvo u EU ima negativne posledice na Francusku, a njih 52 odsto traži “manje Evrope”.

„Hitlerov projekat“

Uoči izbora za Evropski Parlament idućeg leta predviđa se rekordna apstinencija birača koji se i ranije nisu gurali pred biralištima. U Litvaniji i Estoniji glasalo je prošli put samo 11 odsto, u Velikoj Britaniji 20 odsto, u Francuskoj 39 odsto. Ovoga puta sva je prilika da će na birališta pre svega izaći protivnici EU kako bi njihovi kandidati ojačali u Evropskom parlamentu i doprineli demoliranju Unije iznutra.

Kao i uoči raspada Jugoslavije, rezignirani pogledi sada se sve češće  okreću u prošlost. Tako, na primer, sve veće interesovanje na Internetu izaziva do juče minijaturna suverenistička Partija narodnog ujedinjenja koju je osnovao Fransoa Aselino, inače ekonomista obrazovan u najvećim francuskim školama. Aselino trenutno obilazi Francusku i u prepunim salama drži govore protiv Evropske unije tvrdeći, između ostalog, da je Evropska Unija “Hitlerov projekat”. Kako to? Valter Halenštajn, mladi Hitlerov savetnik za projekat stvaranja nove Evrope, postao je 1950. godine ministar za evropske poslove kancelara Adeanuera, a potom je postao prvi predsednik Evropske komisije.

“On je taj koji je 1965. godine lansirao projekat federalne Evrope na šta mu je Degol odgovorio čuvenom politikom prazne stolice (u NATO)”, podseća Fransoa Aselino u svojim govorima za koje ima sve više zainteresovanih slušalaca.

izvor: Vesti.rs 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...