Svet je bio najbliži nuklernom ratu tačno pre 30 godina

M. Lazarević

Manevri NATO iz 1983. su, prema upravo objavljenim, dosad tajnim dokumentima, bili tako realistični da ih je Moskva smatrala kao pripremu za stvarni udar. A manevri su kao scenario imali eskalaciju sukoba posle intervencije Varšavskog pakta u bivšoj SFRJ...
(foto, Pripadnici američkih i zapadnonemačkih trupa posmatraju sovjetske jedinice preko Fulda klanca u Zapadnoj Nemačkoj 1983.)

Maneveri Severno-atlantske alijanse u novembru 1983. su zamalo isprovocirali Sovjete na započinjanje nuklearnog rata. Vežba Ejbl Erčer (Able Archer – Moćni strelac) bila je, naime, tako realistična da je Moskva to smatrala pripremom za stvarni udar! To piše britanski nedeljnik Observer, pozivajući se na nove, dosad tajne dokumente.

Prema bivšem šefu australijske tajne službe Polu Dibu (Dibb), ovi manevri su stvorili veću ratnu opasnost nego kubanska raketna kriza 1962.

nato-fulda-gap-mapa

Mapa, manevara NATO kod klanca Fulda u bivšoj Zapadnoj Nemačkoj

„Mogli su (manevri – prim.ML) pokrenuti nenamernu nuklearnu katastrofu, utoliko više što su nuklearni kapaciteti, pripremljeni za trenutni udar, bili na obe strane neuporedivo veći nego 1962“, obrazložio je on.

U Ejbl Erčer bilo je uključeno 40 hiljada vojnika SAD i drugih zemalja NATO čije su se aktivnosti u zapadnoj Evropi koordinirale pomoću šifrovanih komunikacionih sistema. Izuzetno realistična vežba imala je politički scenario prema kome plavi (NATO) brane svoje saveznike u Jugoslaviji, pošto su tamo crveni (Varšavski pakt) intervenisali svojim snagama. Na akciju plavih, crveni reaguju upadima u Finsku, Norvešku i Grčku. I tako, kako se sukob širi i zaoštrava, obe strane pribegavaju hemijskom i nuklearnom oružju...

Vežba se održala samo nekoliko meseca pošto je predsednik SAD Ronald Regan (Reagan) označio Sovjetski Savez za „carstvo zla“ i objavio program „ratova zvezda“. Pored toga, nekoliko sedmica uoči ovih manevara, Sovjeti su oborili južnokorejski civilni avion sa 269 putnika i članova posade, koji su smatrali za špijunsku letelicu.

Moskva, koja nije znala da NATO samo održava vežbu, odgovorila je naoružavanjem atomskim bombama tuceta bombardera u NDR i Poljskoj. Naređeno je stanje povišene gotovosti za posade 70 raketa SS-20, a sovjetske podmornice s nuklearnim raketama su zaronile ispod arktičkog leda da bi odatle, u slučaju potrebe, preduzele protivnapad.

NATO je u početku mislio da i Sovjeti samo izvode svoje manevre. U to vreme je, ipak, britanska špijunaža prva upozorila da „ne možemo isključiti mogućnost da su makar neki sovjetski političari i visoki oficiri pogrešno shvatili Ejbl Erčer kao stvarnu pretnju“. To mišljenje je podržao i iskaz agenta KGB Olega Gordijevskijega koji je prebegao na Zapad. On je, naime, posvedočio da je ova vežba NATO izazvala u Moskvi paniku i uverenje da je nuklearni udar na SSSR sasvim realna mogućnost.

regan gordijevsi

Regan i Gordijevski 1983.

Konačno, bila je upozorena i tadašnja britanska premijerka Margaret Tačer (Thatcher) da reakcija Moskve na manevre „održava uznemirenost SSSR zbog mogućeg iznanadnog udara NATO, sprovedenog pod maskom vežbe“. S pozivanjem na dokumente, koji su prestali da budu državna tajna, to je Observeru izjavio Piter Bert  (Peter Burt), šef antinuklearne informativne službe (NIS).

„Dokumenti se odnose na ključni trenutak u modernoj istoriji – tačku kada je uznemirena vlada Tačerove shvatila da je hladni rat neophodno okončati i počela u to uveravati svog američkog saveznika“, dodao je on.

Premijerka je naložila da se počnu razgovori sa Amerikancima s ciljem da se isključi ponavljanje sličnog rizika. Računalo se već s mogućnošću da NATO počne da informiše Sovjete o svojim vojnim manevrima.
Na informacije Gordijevskijega upozoren je i sam Regan koji se, takođe, sastao sa prebeglim agentom. Prema Bertu, svedočenje i argumenti ovog Rusa su na američkog predsednika delovali tako jako da je on odmah potom preokrenuo politički kurs ka detantu i poboljšanju odnosa sa SSSR. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...