Radnici: Ukinite Agenciju za privatizaciju

Miloš Obradović

Hapsite odgovorne za loše privatizacije i u državnim institucijama, poručili radnici preduzeća propalih u privatizaciji
Beograd, 18.02.2013 - protest ispred Agencije za privatizaciju

Bez posla, bez para, bez mnogo nade da će isterati pravdu i vratiti imovinu društvenih preduzeća u kojima su nekada radili, a koja su danas uglavnom u stečaju, likvidaciji ili čija je imovina rasprodata a kapital izvučen u firme sa dalekih ostrva, stotinak radnika i malih akcionara preduzeća iz Kragujevca, Vršca, Zrenjanina, Subotice, Beograda protestovalo je juče ispred Agencije za privatizaciju, a zatim i ispred Predsedništva. Lista zahteva nije dugačka, ali pogađa u srž privatizacione katastrofe u kojoj je oko pola miliona ljudi ostalo bez posla.

Radnici, neki i više od deset godina na birou za zapošljavanje, traže da se ugasi Agencija za privatizaciju koja je učestvovala u svim privatizacijama, koja je sprovodila i kontrolisala privatizacije, koja je trebalo da prati da li privatizovana firma i dalje radi, da li novi vlasnik investira ili krčmi imovinu, a da se odgovorni iz Agencije svih ovih godina - pozovu na krivičnu odgovornost.

antiprivatiz prot

Protestanti ispred Agencije za privatizaciju

Krivica za pomor industrije i gašenje radnih mesta

Milenko Srećković iz Pokreta za slobodu smatra da borba protiv korupcije u kojoj se hapse kupci preduzeća u spornim privatizacijama, a oni koji su im to omogućili u državnim institucijama se ni ne spominju, nije prava borba protiv sistemske korupcije.

Agencija za privatizaciju nije ispitivala poreklo novca, pa su preduzeća kupovali narko dileri, ljudi sa policijskih poternica i slični “biznismeni”, i nije kontrolisala da li novi vlasnici održavaju kontinuitet proizvodnje ili rasprodaju šta stignu i zadužuju preduzeća preko svake mere. Iz iskustva rada u Pokretu za slobodu znamo da je Agencija u mnogim slučajevima ignorisala brojne radničke ukaze i dozvoljavala gašenje proizvodnje, rasprodaju fabričke imovine, neosnovana hipotekarna zaduživanja i osnivanje fiktivnih firmi radi namernog guranja u stečaj. Potrebno je da se najpre preispita krivična odgovornost svih direktora Agencije za privatizaciju i ostalih odgovornih a zatim da se ova institucija sa ovako pogubnim učinkom po privredu što pre ukine, poručuje predstavnik pokreta koji je nastao 2004. godine kao odgovor na masovni pomor industrije i gašenje radnih mesta koji je izazvala privatizacija.

Učinak rada Agencije za privatizaciju je da je od od 2.284 privatizovanih preduzeća u stečaju završilo 1.070, dok je za 664 raskinut kupoprodajni ugovor i to uglavnom prekasno, kada su se ta preduzeća već našla na rubu propasti, ističu protestanti. Privatizacija je ostavila drastične posledice i u poljoprivrednim preduzećima: u 253 privatizovana poljoprivredna preduzeća otpušteno je preko 65.000 poljoprivrednih radnika, a 60-ak ugovora, ili svaka četvrta privatizacija, je poništeno; opet prekasno, jer je u tim propalim preduzećima otuđena mehanizacija i druga oprema.

Da akteri uništavanja i pljačke privrede ne bi prošli nekažnjeno potrebno je doneti i Zakon o nezastarevanju krivičnih dela počinjenih u privatizaciji, zahtevaju radnici.

Jedan od zahteva je i da radnici budu obeštećeni zbog uništavanja njihovih fabrika i radnih mesta i to u vidu obnavljanja proizvodnje u preduzećima uništenim nepravilnostima u privatizaciji.
Kako država snosi odgovornost za osmišljavanje, sprovođenje i kontrolisanje procesa privatizacije koji je imao ovako drastične posledice po radnička socijalna prava, smatramo da je država ta koja treba i da ispravi počinjenu nepravdu”, kaže Srećković. Na to se nastavlja i zahtev da se prekine sa subvencionisanjem stranih kompanija sa 5.000 do 10.000 evra po zaposlenom i da se obnovi domaća proizvodnja.

Ipak, možda i najhrabriji i najrevolucionarniji zahtev je da se u Zakon o restituciji ubaci i povrćaj imovine koji je država nacionalizovala posle 2000. godine na osnovu zakona o privatizaciji.

Prevareni i opljačkani

Pokret akcionara, radnika i sindikata Srbije koji okuplja radnike iz 28 gradova iz Šumadije, Pomoravlja i Raške je u novembru prošle godine podneo zahtev Ustavnom sudu da se poništi Zakon o privatizaciji kao neustavan.

Najveća nacionalizacija nije urađena posle Drugog svetskog rata, nego privatizacijom. Država je oduzela radničku imovinu iako nije njeno vlasništvo, uzela je novac, organizovala je privatizaciju i mora da snosi posledice toga, kaže

Velimir Lazić iz kragujevačkog 22. decembra koji se sada nalazi pred poništenjem privatizacionog ugovora.

Neki smatraju da nova vlast, uprkos obećanjima, ne vodi drugačiju politiku od prethodne i nastavlja da rasprodaje imovinu firmi u stečaju za koje se sumnja da su nelegalno privatizovane.

Zoran Gočević iz Srboleka upozorava da su se stečajni upravnici bacili na ubrzanu rasprodaju imovine iz stečaja ove firme, a najnovija je odluka Odbora poverilaca, u kom inače sede dojučerašnji saradnici Jovice Stefanovića Ninija koji je i privatizovao i uništio ovu fabriku lekova, da se zgrada u Sarajevskoj ulici proda za oko 220 miliona dinara - tri puta manje od procenjene vrednosti, tvrdi Gočević.

Predstavnici udruženja Obruč iz Ratkova upozoravaju na to da su vojvođanski katastri nepokretnosti sklonili čak 500.000 hektara poljoprivredne zemlje i to 300.000 hektara državne i 200.000 hektara zadružne s namerom bivših vlasti iz redova DS-a, ali i sadašnjih članova SPS-a, da tu zemlju daju tajkunima, pa se i na velikom transparentu pitaju čija je naša zemlja?

Sudeći prema dosadašnjem iskustvu, obespravljeni bilo radnici bilo mali akcionari, a često su to jedni te isti ljudi, nemaju mnogo šansi protiv birokratske mašinerije podmazane novcem biznismena. Zato je šansa u ujedinjavanju, kako je primetio Branislav Markuš iz zrenjaninskog pokreta Ravnopravnost. Tako su i iz muke iznikli pokreti Ravnopravnost iz Zrenjanina, udruženje Solidarnost iz Subotice, pokret akcionara, radnika i sindikata iz, Kragujevca, udruženje Paori iz Crepaje
udruženje Obruč iz Ratkova, vršački građansko-sindikalni front, udruženje bivših radnika Zastave elektro - Rača, udruženje akcionara i bivših radnika Srboleka,
Udruženje za zaštitu prava radnika Uranak iz Rakovice, Samostalni sindikat ugostiteljskog preduzeća Tri grozda koje je pred bankrotom, Samostalni sindikat metalaca Srbije Minel Transformatori, Savez samostalnih sindikata Srbije u IP Prosveta i udruženje akcionara ovog preduzeća i Pokret za slobodu.
Iako su iz različitih krajeva Srbije, iz različitih delatnosti od mašinske industrije, preko farmacije do poljoprivrede, zajedničko im je jedno: svi su prevareni, često opljačkani, a sigurno poniženi i osiromašeni.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...