Turska ekspanzija na Balkanu

Nikos Arvanites, ATINA

Dominacija Turske u BIH
(foto: likovi iz popularne tv serije Sulejman Veličanstveni)

Velike ambicije koje Turska neosporno ima na Zapadnom Balkanu deo su nacionalnih i državnih interesa. Turski interesi na Balkanu imaju pre svega geoekonomski karakter sa ambicijom da Turska bude strateška država za investiranje na Balkanu - kao vid kompezacije za nepripadanje u EU. Turska oseća potrebu da investira na tržištu Balkana i pokrije 10-tak miliona mogućih korisnika turskog kapitala. Na taj način Turska, pored bliskih ekonomskih veza sa Ruskom Federacijom i državama turkofonskog područja kao i Irana, može sebe ekonomski da relaksira i da ne oseća težinu krize kao što je to u evrozoni. Turska se opredelila da bude ekonomski zaštitnik a u nekim segmentima i patron, pre svega u federaciji BIH, na Kosovu i Metohiji u BJR Makedoniji, Albaniji ali i Sandžaku. Treba podsetiti da je Turska 1987. godine fo­rma­lno podnela zahtev za čla­nstvo u tadašnjoj Evropskoj zaje­dni­ci - koja od 1991. godine me­nja naziv u Evropsku uniju - i do danas je pred vratima EU pod pritiskom, pre svega, Francuske i Nemačke.

Geopoitički interesi Turske

Turska se u poslednjih 20-tak godina okrenula više ka islamskoj tradiciji i panosmanizmu, odnosno širenju turskog geostrateškog i geoekonomskog uticaja. Turska je nešto zahladnela odnose sa SAD, iako je stub NATO u ovom delu sveta prema Iranu. Turska je popravila odnose sa Ruskom Federacijom, pre svega po pitanju energetike i ima bilateralne odnose sa Iranom koji je na meti EU i SAD. Pošto je Turska van EU, ona pokušava da na sukobu EU-SAD sa Iranom profitira

Nedoumica Bri­­se­la, u vezi pri­hvatanja Turske kao članice Uni­je, bazi­ra se na više či­nje­nica. Jedan od gla­vnih argumenata je da Turska, iako sekularna drža­va, počiva na vojsci i intelektualnoj eliti koje silom drže islamske političke struje dalje od vlasti, što opet čini veliki izazov demokratiji. Islam je u ekspanziji u Turskoj kako u državnoj politici tako i u ekonomskim i kulturnim odnosima Turske sa islamskim državama i u širenju islamskih tradicija u Evropi.

Turci kao mirotovrci?

Turska je u poslednjih nekoliko godina usmerila svoju diplomatiju na Balkan gde pokušava da igra ulogu mirotvorca, diplomate i inve­stitora. Strateški interes Turske je u BIH koju Turska doživljava kao svoju državu, posebno federaciju BIH ali i Albaniju. Turska u BIH vidi svoju šansu da usmeri u centar Balkana svoj kapital ali i državnu politiku, računajući i islamsku doktrinu. Na posredan način Turska želi da preuzme ekonomske pozicije Gčke na Balkanu, posebno sada kada je Grčka u velikoj krizi i na rubu izlaska iz evrozone.

Turske ambicije su usmerene i prema Grčkoj, sa planom za šire investiranje u Grčku. Politički i ekonomski inte­res Turske za Balkan može de­­lovati stimulativno na pozitivne ekonomske pomake u Bosni i Hercegovini ali i učiniuti da dejtonska BIH bude previše oslonjena na turski interes. Turrska politika koketira i sa Prištinom sa namerom da bude njen ekonomski faktor broj jedan ali i vojni, u zaštiti Kosova na bezbednosnom planu.

Tursko-američke kompanije grade puteve po Balkanu, posebno po Albaniji, BIH a planira se i na Kosovu. Turska želi da bude koncesinar na Balkanu ali i da ostvaruje neke funkcije ekonomske dominacije u BIH, ns Kosovu i u Albaniji. Turska je, recimo, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Albaniji omogućila da potpišu jako povoljne trgovinske ugovore i da ne budu zavisni od drugih ekonomija i tržišta, pre svega Hrvatske i Srbije

Ekspanzija neosmanizma

Na Balkanu već mesecima su hit turske serije sapunice. Poslednja serija koja dominaria u tom regionu je serija Sulejman Veličanstveni koja u modernoj verziji govori o slavnim danim Osmanskog carstva i porobljavanju većeg dela hrišćanske Evrope. Sve ove serije su neka vrsta promocije Turske na Balkanu i njenih dugoročnih interesa.
„Turska i načelno pokušava da demonstrira svoj uticaj i moć u regionu. To nije slučaj samo sa Zapadnim Balkanom, već i sa Bliskim Istokom i Kavkazom. Tu je i ekonomski interes koji se još ne oseća tako jako na Zapadnom Balkanu, ali traže se oblasti sa značajne investicje ne samo u BiH, već i u Srbiji, Makedoniji i čak u Albaniji“, objašnjava Sabina Frejzer, direktorka za Evropu u istanbulskom centru Međunarodne krizne grupe. Procenjuje se tako da bi trgovinska razmena, na primer Turske i Srbije mogla da dostigne tri milijarde dolara, dok bi se istovremeno i ogromno tursko tržište, ali i dalja tržišta Bliskog Istoka i srednje Azije mogla otvoriti za robu sa Balkana.

Turska lobira za BIH u NATO
Turska pokušava da podrži BiH i na međunarodnom planu, kroz podršku ulasku u NATO i dobijanje MAP-a. Javno, Turska se zalaže i podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, koji vide kao most između Turske i EU. Ahmet Davutoglu, ministar inostranih poslova Turske kaže:

"Naša vizija je da cijeli Balkan bude regija mira i blagostanja. Ako mir, sigurnost i blagostanje budu u svim državama Balkana, to znači da će tako biti i u BiH".

Turska kroz koncept ukljiučivanja BIH u NATO zastupa interese SAD i protivi se interesu Republike Srpske.

”Članstvom u NATO privukli bi se i investitori", kazao je Davutoglu.Turska želi ofanzivnu politiku u BIH. Davutoglu je istakao da je Turska u cilju unapređenja zapošljavanja u BiH odlučila da da svoj doprinos i pruži finansijsku pomoć u obliku kredita malim i srednjim poduzećima s ciljem otvaranja novih radnih mesta na području cele BiH.

Tursko mešanje u BIH

Ahmet Davutoglu, u razgovoru sa predsedavajućim Predsedništva BiH, Bakirom Izetbegovićem, izrazio je spremnost da dve zemlje nastave saradnju u svim oblastima, a posebno u oblasti ekonomije i investicija.

"Turska podržava BiH kao najljepši model zajedničkog života, a kao vaši iskreni prijatelji želimo da on opstane i očvrsne", kazao je Davutoglu.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ocenio je da razgovor ministara inostranih poslova BiH i Turske, Zlatka Lagumdžije i Ahmeta Davutoglua, o izborima u Mostaru i Srebrenici, predstavlja tipično mešanje u unutrašnja pitanja BiH. Dodik kaže:

"To je isto kao kada bih ja došao u Tursku i pričao o problemima Kurda u Turskoj i tražio da se njihova izborna procedura tamo ojača."

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...