Dil Rusije i NATO u Avganistanu

Petar Popović

Amerika i NATO počinju da koriste Vastočni, ruski aerodrom na dve hiljade milja od Kabula. Vastočni je izgrađen 1983. Aerodrom raspolaže trećom po dužini pistom u svetu od 5.100 metara – i u stanju je da prihvati sve vrste aviona. Biće to prvi put ikada da jedan NATO vojnik zakorači na rusko tle
(foto: sletanje na Vostočni)

Vastočni – jedan od najvećih vojnih aerodroma Rusije (inače u regionu Volge kod Uljanovska), prepustiće se na raspolaganje snagama SAD i NATO, koje kroz Rusiju prebacuju trupe i materijal za Avganistan, izjavio je ministar Rusije Sergej Lavrov, govoreći deputatima Dume.

Formalno, predlog bi trebalo da odobri Duma. Međutim, inferioran položaj parlamenta u odnosu na Kremlj i vladu ne opravdava očekivanje da će to biti drugačije. Uostalom, koridor NATO kroz Rusiju u pravcu Avganistana funkcioniše već četiri godine.

sergej lavrov

Sergej Lavrov

Vazdušni most preko Rusije

U Avganistanu, NATO je u logističkom škripcu. Novembra 2011. Pakistan je Sjedinjenim Državama uskratio kopneni prolaz za snabdevanje trupa, posle bezbroj američkih bombardovanja civila u zonama uz granicu s Avganistanom.

Kirgistan, u kome SAD imaju u zakupu Manas, blizu Biškeka, zatražio je prošle nedelje da se baza koristi isključivo u civilne svrhe. Sekretar SAD za odbranu Paneta, upoznat je u Biškeku sa strahovanjem Kirgistana da i sam ne postane žrtva odmazde – zbog gostoprimstva pruženog Amerikancima.

Kirgistan je uznemiren američkim ratnim pretnjama Iranu.

U takvim okolnostima, Vastočni je moćan oslonac vazdušnog mosta Amerike i NATO iz Avganistana na sever, prema Rusiji. Aerodrom je na dve hiljade milja od Kabula. Vastočni je izgrađen 1983. Aerodrom raspolaže trećom po dužini pistom u svetu od 5100 metara – i u stanju je da prihvati sve vrste aviona, uključujući i najteži američki “boing C-17 globmaster” sa 78 tona tereta!

vostocni stajanka

Stajanka na aerodromu Vostočni

Ruski interes da NATO ne bude poražen 

Odluka novog/starog šefa Rusije Vladimira Putina da, tek pošto je izabran, i dok se politički prah njegove antiameričke predizborne retorike još nije ni slegao – ne samo produži dil s Vašingtonom i NATO paktom već mu još i pridoda Vastočni, podstakla je razne komentare.

Američki Kriščen sajens monitor pominje je kao potez bez presedana, u pozitivnom kontekstu spremnosti Moskve da se politički izanđalom resetovanju odnosa dve sile pridoda novi impuls. Želja Kremlja je da Rusija i SAD poboljšaju odnose pre američkog odlaska iz Avganistana, kaže se u tekstu ovog lista (http://www.eurodialogue.org/US-Rušia-reset-gets-a-boost-with-Rušian-offer-of-airbase). Motiv Moskve je da smanji teškoće s kojima se NATO suočava u Avganistanu. Rusija strahuje da se Amerika ne spakuje brže bolje i napusti Avganistan možda i pre najavljenog datuma 2014.

Težak zločin američkog narednika Roberta Belsa, narednika koji je, ničim izazvan, dohvatio automat i bez ikakvog razloga usmrtio čak 17 civila među kojima i više dece dok su spavali ( AP, Reuters, AFP, dpa ), visoko je podigao odijum američke javnosti u odnosu na američki rat. Može se dogoditi da usledi povećan unutrašnji pritisak na vladu u Vašingtonu, da se izvuče iz svojih izgubljenih ratova – iz ovog u Avganistanu kao i onog u Iraku. A bude li rezultat toga da Avganistanom zavlada Taliban, Rusija strahuje da će ona ostati ta koja će se, na kraju, suočiti s visoko podignutim talasom islamskog radikalizma širom centralne Azije.

Podlogu za ovakav zaključak, Kriščen sajens monitor pronalazi već i u rečima ministra Lavrova.

“U našem je interesu da ( NATO ) savez pre povlačenja ostvari uspeh i da osigura da Avganistanci budu u stanju da brane svoju zemlju i garantuju prihvatljiv nivo bezbednosti”, citiran je Lavrov. “Mi želimo da oni koji odbijaju pretnje usmerene prema Rusiji efikasno obave svoj zadatak. Naša pomoć ( NATO ) savezu polazi od naših sopstvenih interesa”, citiran je.

vostocni panorama

Aerodrom Vostočni kod Uljanovska

Najava novih sporazuma?

Šef Rusije i Obama sastaće se oči u oči, odmah posle moskovske ceremonije primopredaje dužnosti koja sledi maja, najavile su ruske RIA novosti. Dvojica će raščistiti eventualne nedoumice povodom ruskih predizbornih izjava, a onda utvrditi dnevni red saradnje Moskve i Vašingtona. Ipak, svim ruskim biračima nije sve baš u toj meri jasno, pokazalo se. U Uljanovsku, inače rodnom mestu Lenjina, vest da Rusija Americi nudi “njihov” aerodrom motivisala je demonstracije – i to ni manje ni više već lokalnog ogranka proputinske Ujedinjene Rusije. Obrt je neobičan, jer su revnosni organizatori protesta izloženi potsmehu da su “previše bukvalno razumeli Putina”, citiran je Aleksej Malašenko, iz moskovskog Karnegija. Malašenko nagađa da bi epozoda sa aerodromom mogla biti početak u lancu daljih rusko-američkih razumevanja, na primer u polju antiraketne odbrane u Evropi itd. (http://en.gazeta.ru/news/2012/03/14/a_4091529.shtml)

“Tranzitni sporazum sa nekoliko NATO država ne tiče se samo opreme i mašina, već takođe personala i ljudstva u Avganistanu, sada u saglasnosti s mandatom UN”, navela je Gazeta.ru, uz pozivanje na vest ITAR-Tasa. Vojska NATO neće međutim prebivati u Rusiji, objašnjeno je. “Oni će biti samo u tranzitu, prelazeći iz transporta u transport”. Ipak – “biće to prvi put ikada da je jedan NATO vojnik zakoračio na rusko tle”, objavila je Gazeta.ru.

Ministarstvo odbrane u međuvremenu odbija bilo kakav komentar.

“Mi nemamo nikakav sličan plan”, citiran je na sajtu šef Generalštaba Rusije Nikolaj Makarov.

nikolaj makarov

Nikolaj Makarov

Šef carine u Uljanovsku izjavio je da će prispeli kargo sav morati kroz carinu. Povratni kargo, iz Avganistana, prebacivaće se iz aviona na železničke platforme i upućivati za Rigu i Talin, odakle će morem u Evropu. Aerodrom neće biti NATO baza, razjašnjeno je.

Ova mogućnost – da se kargo transportuje železnicom, suvozemno, a ne samo vazduhom, bila je 2008. jedan od glavnih motiva nastojanja SAD i NATO saveznika, pre svega Nemačke, da u osiguravanju ulaznih i izlaznih ruta Rusiju ubace u igru. Svaka funta tereta (450 grama) podignutog na visinu jednog avionskog preleta istanjivala je ratni budzet “natovaca” za ravno sedam dolara, ukazivalo je pravilo, već tada važeće “političke fizike”.

Ako bi svaka tona avionski prebačenog tereta stigla u Avganistan opterećena s još četrnaest hiljada dolara prevoznog troška, ne bi bilo teško zaključiti koliko “program rekonstrukcije i obnove Avganistana” treba da košta Ameriku i Evropljane. Železnicom, to košta 300 do 500 dolara, umesto četrnaest hiljada. Pravac je Rusija-Kazahstan-Uzbekistan-Avganistan.

Račun su, dabome, znali i Rusi. Putin ga je saopštio gospođi Merkel, uoči samita Atlantskog pakta u Bukureštu – rekavši da NATO gubi rat u Avganistanu, u slučaju da mu Rusija ne otvori put kroz centralnu Aziju. Putinova tadašnja “cena” bila je međutim prevashodno politička – da se prekine s kampanjom uvlačenja Ukrajine i Gruzije u NATO.

avganistan evakua

Teški uslovi za sletanje i poletanje u Avganistanu

Za i protiv NATO vojnika

Gubernator Uljanovske oblasti, Marozov oduševljen je mogućnošću da Vastočni bude svrstan “ u šemu”. Plan je, ukoliko se ostvari, profitabilan:

”Mislimo da će se otvoriti nekoliko hiljada radnih mesta”, citiran je Marozov.

Šef centra za vojne prognoze Ciganjok dovodi Putinovu odluku u kontekst ugovora potpisanog pre četiri godine. Tada, Rusija se obavezala da dopusti prelet četiri hiljade aviona. Po novom, taj broj će se povećati “na 20.000 – 30.000 aviona”.

Cigankov tumači da Lavrov misli na trupe NATO koje će se povlačiti iz Avganistana, od 2014. na dalje. On procenjuje da će Francuzi, Holanđani i drugi Evropljani kući putovati kroz Rusiju. U Avganistanu je sada 132 hiljade NATO vojnika, među kojima 40 hiljada Evropljana.

australijanci avgan

Australijski vojnici u sastavu NATO u Avganistanu

Ipak, nije svima u Rusiji do Putinovog “NATO-biznisa”. Šef komunista Zjuganov, optužio je Putina da je ustupanjem aerodroma “kupio SAD”, kako bi bez problema priznale njegov izbor za predsednika Rusije. Na sajtu KPRF, Zjuganov je objavio da se “prvi put u istoriji ruske imperije, SSSR-a i Ruske Federacije, na teritoriji naše zemlje ukazuje inostrana baza vojnog bloka koji većina stanovništva, ispravno, doživljava kao neprijateljski”.

zjjuganov

Genadij Zjuganov

Tvrdnja Zjuganova, navela je odgovornog urednika “vojnog pregleda” Nezavisime gazette, Litovkina da demantuje navode šefa KPRF

(http://www.ng.ru/politics/2012-03-23/3_kartblansh.html) .

“Tvrdnju druga Zjuganova o tome kako većina stanovništva doživljava NATO nećemo osporavati. O tome referenduma nije bilo pa svako može govoriti šta hoće. Po mome, na primer, većina nepolitizovanih ljudi odnosi se prema Severno-atlantskom savezu ravnodušno. No, možda grešim. Ipak, na našoj zemlji bilo je inostranih baza”, otpisao je Litovkin. Naveo je da je za vreme Drugog svetskog rata baza 559 američke avijacije funkcionisala pod Poltavom. Tu su sletali saveznički avioni, dolećući iz Engleske i Italije da bombarduju fašističke objekte u Rumuniji. Nisu imali goriva za povratni let i sletali su u Ukrajini da uzmu gorivo i da odmore posade. Onda su poletali ponovo a ponekad i sa sovjetskim pilotima. Zatim aerodrom na Čuhotki, a i luke u Vladivostoku, u Murmansku i Arhangelsku, uzimane su u američki zakup, gde su uz ogroman rizik doplovljavali konvoji brodova iz San Francuska i Portsmuta, u uslovima najopasnijih nemačkih i japanski napada.   

“Da – i ko ima išta protiv toga: tada smo bili saveznici i ratovali protiv zajedničkog neprijatelja – hitlerovskog fašizma. A danas? A danas, naš zajednički neprijatelj je međunarodni terorizam, protiv koga uzgred rečeno i ratuju američki i NATO vojnici i oficiri u Avganistanu i kojima naša zemlja pomaže onim čime može. Protiviti se takvoj pomoći, po mom mišljenju, mogu samo ljudi zauvek zamrznuti ideološkom konfrontacijom hladnog rata. Ili oni koji hoće da mi, kao pre dvadesaet godina, sami ratujemo s tim zlom.”

Između Rusije i NATO saveza ima nesaglasnosti u mnogim stvarima, pa i kada je reč o PRO, ali hteo to neko ili ne, mi jesmo partneri u borbi s terorizmom, religioznim ekstremizmom, nezakonitim prometom narkotika, širenjem oružja masovnog uništenja i raketnih tehnologija... Mnogo je opštih opasnosti kojima je mogućno odupreti se samo zajednički”, naveo je urednik vojnog dodatka Nezavisime.

Tranzitni čvor u Uljanovsku deo je toga. A ima i drugih aspekata, rekao je. Iz Kabula i Bagrama, u Avganistanu, doletaće An-124 i Il-76, “domaći avioni koje NATO uzima u zakup”. Kontejnere koji se iz njih istovaruju pregledaće carina. Iskorišćenost aerodroma, nova radna mesta, porezi za lokalnu blagajnu, “i drugi svakojaki plusevi”. Ako i bude vojnika, oni će tu samo presedati i biće bez oružja. Njihovo oružje transportuje se posebno. “Drugim rečima, biznis. Ničeg ličnog. Po čemu je za ime boga to loše, ne mogu da pojmim”, piše Litovkin.

Drugim rečima – eto prave slike odnosa SAD, NATO pakta i Rusije. A preizborni govori? Pa, govori su obično govori. Namenjeni su nekoj publici.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...