Afera trese Francusku: Kada je bio ministar ekonomije Makron je bio „partner“ američkog Ubera

Nataša Jokić, Strazbur

Afera “Uber” nastavak je prethodnih afera kao Panamaliks, Bahamaliks itd. Objavljena dokumenta pokazuju da Makron nije jedini evropski političar koji je „pomagao“ kompaniji Uber. Ostaje pitanje da li u svemu ovome postoji i politička dimenzija
(ilustracija, Francuski taksisti štrajkuju blokiranjem saobraćaja u Parizu 2016. zbog pojave Ubera)

Francusku trese afera „Uber“ od kada su prekjuče na sajtu pariskog dnevnika L Mond objavljena dokumenta o, kako se navodi, „partnerstvu“ između američke kompanije za prevoz i njenih lobista sa tadašnjim francuskim ministrom ekonomije, a sada predsednikom Makronom. 

Pariski L Mond i javni radio servis Frans info objavili su SMS poruke, mejlove i druga dokumenta dobijena – posredstvom britanskog dnevnika Gardian - od Međudnarodnog konzorcijuma za istraživačko novinarstvo, koji nedvosmisleno pokazuju da je Emanuel Makron, u vreme kada je radio kao ministar ekonomije, između 2014. i 2016. godine, delovao u interesu američke platforme Uber za takozvani „prevoz sa vozačem”.

makron-uber-2-

Emanuel Makron je tajno pomagao lobiranje Ubera u Francuskoj, otkriva "curenje podataka" u medije...(ilustracija, Gardian)

„Dil“ sa lobistima Ubera

Dva francuska medija koji su imali pristup masi od 124 hiljade fajlova navode da je sadašnji predsednik republike delovao kao „partner“ kompanije Uber i da nije reč samo o podršci. U porukama Uberovih rukovodilaca i lobista govori se o „poslovnom dogovoru“ sa Makronom – u orginalu na engleskom kaže se da oni imaju „dil“ sa njim.

Može se pročitati i da je Makron je savetovao Uber kako da rediguje amandmane na tekstove zakona u francuskom parlamentu i dostavi ih poslanicima.

Mediji citiraju delove iz elektronske pošte u kojima rukovodioci Ubera opisuju rezultate svojih lobista u Francuskoj kao „spektakularne i nikad viđene do sada“ i zahvaljuju Makronu. Dokumenta govore i o skandaloznoj epizodi iz 2015. godine kada je prefekt (šef administrativne i  policijske vlasti) regiona Bouche du Rhone doneo dekret o zabrani Ubera. Američka kompanija zatim se obratila Makronu koji je odgovorio da će lično videti šta se dešava. Rezultat: zabrana je bila povučena.

Skandal pogoršava položaj predsednika

Protiv Ubera je u periodu od 2014. do 2016. bila vođena istraga zbog optužbi za krivična dela i za poreske prekršaje kao i za pokušaj deregulacije u domenu saobraćaja u Francuskoj, koji bi vozačima bez ikakve licence omogućio da voze kao profesionalci.

Upravo objavljena dokumenta pokazuju da je Emanuel Makron delovao u korist Ubera, uprkos činjenici da su sasvim suprotan stav imali i tadašnji predsednik Republike Fransoa Oland i tadašnji ministar unutrasnsjih poslova Bernar Kaznev.

Posle parlamentarnih izbora na kojima je izgubio većinu poslaničkih sedišta, posle skandala bez broja među kojima su i oni o američkim savetodavnim kabinetima koji su dobili ulogu ministarstava, ovaj skandal dodatno pogoršava položaj francuskog predsednika i doprinosi blokadi u francuskom parlamentu.

Fajlovi otkrivaju i da je Uber godišnje u lobiranje ulagao 90 miliona dolara.

makron-uber-3-s

Podsmevanje predsedniku u francuskim medijima zbog otkrivenih tajnih veza sa Uberom

Komesarka EK, savetnica u Uberu

Objavljena dokumenta pokazuju da Makron nije jedini evropski političar koji je „pomagao“ kompaniji Uber.

Dokumenta dostavljena britanskom Gardianu govore i o Neli Kros, bivšoj holandskoj ministarki saobraćaja i bivšoj komesarki Evropske komisije (EK) za konkurenciju i ujedno potpredsednici EK. Ona za sobom već ima brojne afere. Posle otkrića više od milion kompromitujućih dokumenata “Panama pejpers” u septembru 2016. bilo je objavljeno je Neli Kros za vreme svog mandata u Evropskoj komisiji bila direktorka preduzeća sa sedištem na Bahamskim ostrvima, van domašaja poreskih vlasti.

Neli Kros, nalazila se na čelu preduzeća Mint Holdings Ltd. i to od 2000. godine kada je preduzeće osnovano do zatvaranja 2009. godine - objavili su tada holandski dnevni listovi i nemački Zidojče cajtung. To znači da je Krosova, čiji zadatak je bio upravo da nadgleda da li preduzeća u EU poštuju zakon, tokom čitavog svog mandata od 2004. do 2009. godine - kršila zakon, da bi zatim do 2014. godine napredovala i dobila prestižnu funkciju potpredsednika Evropske komisije.

Kada je skandal izbio 2016. godine Neli Kros je bila zaposlena kao savetnica u Bank of Amerika i u gigantu Uber. Imala je reputaciju evropskog komesara koji se suprotstavio dominantnom položaju na tržištu Majkrosofta, kao i energetskih grupa kao što su EON, GDF Suez...

Američka proizvodnja afera

I Bahamaliks, kao i Panamaliks, kao i sadašnju aferu Uber, proizveli su Amerikanci ili tačnije OCCRP što znači "Projekt za izveštavanje o korupciji i organizovanom kriminalu", čiji su finansijeri američka državna agencija USAID i Soroš fondacija, švajcarska vlada i Gugl - kako su to objavili nezavisni Vikilks i kako je potvrdio pariski L Mond https://www.lemonde.fr/evasion-fiscale/article/2016/04/06/panama-papers-paše-d-armes-entre-wikileaks-et-le-consortium-international-de-journalistes_4897082_4862750.html

OCCRP je partner Međunarodnog konzorcijuma za istraživačko novinarstvo i snabdeva ga podacima koje zatim objavljuju veliki svetski dnevnici. Kao i danas povodom afere Uber, tako se i 2016. godine moglo da postavi pitanje kakav je interes SAD da preko svoje državne agencije (USAID) dostavlja milione podataka medijima koji se odnose na poreske prevare i korupciju.

Takođe, postavlja se pitanje ko prvo dekriptuje podatke.

U septembru 2016. godine Tramp još nije bio izabran za predsednika i još je bio na snazi pritisak na zemlje EU za potpisivanje TTIP - prekoatlanstkog ugovora između SAD i EU o slobodnoj trgovinskoj razmeni kome su se evropski građani i organizacije žestoko protivili.

U maju 2016. godine holandski ogranak ekološke organizacije Grinpis objavio je dokumenta o tajnim pregovorima izmedju SAD i EU o stvaranju bescarinske unije – takozvani TTIP ili TAFTA – u kojima su potvrđene sumnje da američke multinacionalne kompanije planiraju bukvalnu okupaciju Evrope kroz slobodnu prodaju svojih proizvoda, uključujući i one zabranjene po evropskim zakonima.

Potvrđene su tada i sumnje da će u evropske prodavnice stići, na primer, pilići garantovano bez bakterija jer su oprani hlorom kao i meso hormonski tovljenih životinja. Za sporove između američkih korporacija i multinacionala - po TTIP – bili bi nadležni arbitražni odnosno privatni američki sudovi u kojima sede poslovni advokati, a ne državno sudstvo zemalja EU. To bi zapravo značilo obesnaživanje evropskih država, neku vrstu „mekanog“ državnog udara kroz ekonomska vrata. Nije slučajno Hilari Klinton, tadašnja kandidatkinja Demokrata za predsednika SAD, izjavila da je TTIP –zapravo „ekonomski NATO“.

Kada je zatim, u septembru 2016. godine „iz šešira“ u kome su bili fajlovi o milionima ljudi izvučena upravo Holanđanka Neli Kros, mogli smo da se zapitamo - zašto baš ona.

S obzirom da curenje podataka o utajama poreza i korupciji u ovom slučaju iz 2016. godine kao i u sadašnjoj aferi Uber potiče od američke državne agencije OCCRP postavilo se pitanje šta se krije iza svega ovoga.

Zastrašivanja evropske elite

Pošto je Evropska komisija skoro bez izuzetka imala (i ima) članove povezane sa svetom krupne industrije i finansijskim centrima, ni danas niko ne može da isključi da je tada bila reč o operaciji zastrašivanja evropske političke i poslovne elite, sa porukom "ako ne podržite potpisivanje ugovora TTIP o slobodnoj razmeni sa SAD, setite se da mogu da procure podaci i o vama".

Sa izborom Trampa za predsednika u novembru 2016. godine TTIP skinut je sa dnevnog reda. Istoričari će u budućnosti, sa distance, možda moći da kažu kakvim i kojim projektom je TTIP zamenjen.

Afera Uber je nova epizoda u seriji OCCRP o obelodanjivanju prevara, korupcije i zloupotreba vlasti i utaja poreza.

Danas u dramatičnom kontekstu rata u Ukrajini niko ne može da isključi da postoji i politička dimenzija afere Uber.

Otkrivanja Makronovih veza sa američkom industrijom svakako služi brobi protiv korupcije. Teško je, međutom, oteti se utisku da ono služi i kao opomena predsedniku Makronu (i njemu sličnima) da onaj ko ima previše „putera na glavi“ treba da razmisli koliku cenu će da plati ako nastavi da govori o Rusiji kao „partneru“ i to sada - u sred rata koji Vašington i Moskva posredno međusobno  vode.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...