Kakve su šanse Makrona protiv Lepenove: Presudni će biti glasovi omladine sa radikalne levice

Nataša Jokić, Strazbur

Nijedno istraživanje do sada nije moglo ni sa približnom sigurnošću da utvrdi koliko će se Melnašnovih pristalica opredeliti da i ovoga puta, kao 2017. godine, glasaju „korisno“, kako se to ovde kaže, a ne iz ubeđenja kako se to očekuje u Makronovoj “pobedničkoj šemi”
(Denain, 11.04.2022 - aktuelni predsednik Francuske i predsednički kandidat centra Emanuel Makron posetio je građevinsku kompaniju na severu Francuske u okviru kampanje za drugi krug predsedničkih izbora)

U suštini, Makron je lojalan neoliberalnoj doktrini demontiranja države i privatizacije čak i kada je ona suprotna javnom interesu, kako se to pokazalo, recimo, prilikom privatizacije pariskih aerodroma. Takođe, Makron je izrazito lojalan američkom liderstvu i, u tom kontekstu, cilju stvaranja evropske nad-države.

Sa retkim izuzecima na prvim stranicama svih francuskih dnevnih listova danas se nalaze portreti predsednika Makrona i liderke krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen – dvoje kandidata koji su ušli u drugi krug predsedničkih izbora zakazanih za 24. april.

Na trećem mestu po broju glasova u prvom krugu nalazi se kandidat radikalne levice Jean Luc Mélanchon kome je izborno finale izmaklo za samo jedan poen u odnosu na Lepenovu. Upravo će odluke njegovih glasača u drugom krugu biti odlučujuće. Melanšon je sinoć jasno poručio da „nijedan glas ne sme da ode Lepenovoj“ jer krajnja desnica nije rešenje za Francusku.

lepen-drugi-krug-

Pariz, 11.04.2022 - desničarska predsednička kandidatkinja Marin Le Pen izlazi iz sedišta stranke u Parizu. Marin Le Pen 24. aprila očekuje borba sa aktuelnim predsednikom Emanuelom Makronom, za glasove birača u drugom krugu izbora za novog predsednika Francuske

Neizvesno glasanje levičara

Nije, medjutim, izvesno do koje mere će glasačko telo slediti ovu preporuku zbog toga što je veliki broj građana ogorčen bilansom Makrona u toku poslednjih pet godina: produbljivanje jaza između vrlo bogatih i vrlo siromašnih, prezadužena ekonomija i visok državni deficit, odlazak industrije iz zemlje, vrtoglav pad kupovne moći, teško stanje u svim državnim sektorima od prosvete preko zdravstva, policije pa i vojske.

Među onima koji su glasali za Melanšona ima najviše mladih čiji glas ima naboj protesta.

Nijedno istraživanje do sada nije moglo ni sa približnom sigurnošću da utvrdi koliko će se Melnašnovih pristalica opredeliti da i ovoga puta kao 2017. godine glasa „korisno“, kako se to ovde kaže, a ne iz ubeđenja. Melanšon jeste pozvao da “nijedan glas” ne ode Lepenovoj, ali on pri tom nije izričito pozvao svoje pristalice da glasaju za Makrona.

Predsedniku Francuske u trci za drugim mandatom to, naravno, ne odgovara. Situacija je tim nelagodnija za njega  što je posle pet godina komplikovanog mandata na radikalnoj levici viđen kako sasvim desni kandidat koji je, umesto da okuplja naciju, kako je obećavao, doneo uglavnom podele, a umesto socijalne politike – “častio” je milionere.

Čime bi Makron sada mogao da privuče mlade i često gnevne levičare kako bi ga “korisnim glasanjem” podržali u drugom krugu?

melanson-drugi-krug-

Žan Lik Melanšon pozvao je pristalice da u drugom krugu izbora spreče da Lepenova pobedi Makrona

Najava kohabitacije posle parlamentarnih izbora

Za sada Makron nije izneo ništa novo iako je u više navarata juče ponovio da želi „nešto sasvim novo” u smislu okupljanja raznih političkih snaga u republikanski front.

Osnažena odličnim rezultatom i pobedom koja joj je za malo izmakla,  Melanšonova stranka Nepokorena Francuska već je od juče počela kampanju za parlamentarne izbore koji će biti održani od 12. do 19. juna.

Jedan od lidera stranke poručio je simpatizerima i građanima da je od sada najvažnije da Makronova partija “U hodu” ne dobije većinu u Parlamentu. To bi Makrona obavezalo na ono što se zove “kohabitacija”, odnosno zajedničko upravljanje državom dve različite političke grupe – iz jedne dolazi predsednik, a druga formira vladu ili u njoj ima većinu.

“Kohabitacija” u načelu povećava napetost u državnoj administraciji zbog previše suprotnosti između onih koji drže poluge vlasti.

Stavovi prema NATO, EU i svemogućem tržištu

Tradicionalni politički pejzaž čije je temeljno rušenje počelo već 2017. godine, posle jučerašnjeg prvog kruga potpuno je nestao. Tradicionalne velike stranke desnog i levog centra – Republiknaci i Socijalisti prosto su zbrisane.

Kandidatkinja Republikanaca Valeri Pekres dobila je manje od pet odsto glasova zbog čega neće imati pravo na državne subvencije koje bi pokrile troškove njene predizborne kampanje. Zbog toga je morala da pozove simpatizere da daju dobrovoljne priloge kako bi partija pokrila dug od pet miliona evra.

Još gore je prošla kandidatkinja Socijalista Anne Idalgo koja je dobila samo 1,75 odsto glasova.

Ostaju sada na francuskoj političkoj sceni tri velika aktera: krajnja levica i krajnja desnica, svaka na svoj način imaju kritički stav prema EU i prema NATO paktu iako, u kontekstu rata u Ukrajini, ne zagovaraju momentalno napuštanje Alijanse.

Melanšon je protiv članstva Francuske u NATO-alijansi i to u ime politike nesvrstavanja koju zagovara kao najkorisniju za Francusku. Precizirao je u više navrata, zbog optužbi da ima simpatija za Putina, da napuštanje NATO-a ne treba da se desi dok traje rat u Ukrajini.

Marina Lepen se zalaže za izlazak iz Integrisane (zajedničke) komande NATO-a, ali ne i za napuštanje Alijanse.

I Melanšon i Lepenova imaju donekle dvosmisleno izražen stav prema EU. Smatraju da treba dati prednost svojoj državi u odnosu na Uniju, kao i da treba prihvatiti stvari koje dolaze iz EU samo ako su u skladu sa interesom Francuske.  

Treći politički akter je centristički neoliberalni pokret Emanuela Makrona koji nema jasnu ideološku odrednicu jer je zasnovan na pragmatizmu. Poznata je Makronova formula “da, ali istovremeno ne”.  

U suštini, Makron je lojalan neoliberalnoj doktrini demontiranja države, tržišta koje se samo organizuje i privatizacije čak i kada je ona suprotna javnom interesu. Takođe, Makron je izrazito lojalan američkom liderstvu i, u tom kontekstu, cilju stvaranja evropske nad-države.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...