Rezolucija Evropskog Parlamenta o „prinudnom radu u fabrici Linglong i protestima za zaštitu čovekove okoline u Srbiji“: Kineske investicije u Srbiji brinu evro-poslanike, ali…

Nataša Jokić, Strazbur

U toku poslaničke rasprave, kao i u tekstu rezolucije, aktivnosti Rio Tinta ostale su u senci brige zbog kineskih investicija. Evropski parlament zabrinut, ali očekuje „da će otvaranje pregovora EU sa Srbijom o klasteru 4 („Zeleni program i održiva povezivost”) biti propraćeno novim elanom da se u potpunosti provedu standardi EU“
(ilustracija, Rezolucija Evropskog parlamenta "protiv sve većeg uticaja Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu!")

Poslanici Evropskog parlamenta na plenarnom zasedanju u Strazburu usvojili su juče rezoluciju „o prinudnom radu u fabrici Linglong i protestima za zaštitu čovekove okoline u Srbiji“ u kojoj se izražava „duboka zabrinutost zbog navodnog prisilnog rada, kršenja ljudskih prava i trgovine ljudima za oko 500 Vijetnamaca na gradilištu kineske fabrike guma Linglong Tire u Srbiji“.

Istovremeno, u tekstu rezolucije šalje se pozitivan signal Beogradu jer se ističe da poslanici Evropskog parlamenta očekuju „da će otvaranje pregovora EU sa Srbijom o klasteru 4 „Zeleni program i održiva povezivost” (poglavlja 14., 15., 21. i 27.) biti propraćeno novim elanom da se u potpunosti provedu standardi EU“.

Samo dva od 16 poslanika, koji su učestvovali u raspravi u Evropskom parlamentu, smatrali su da je potrebno da kažu nešto o australijskoj grupi Rio Tinto i eksploataciji litijuma u Srbiji, dok su ostali uglavnom analizirali više geopolitičku i ekološku stranu prisustva koneskih investicija.

Miguel Urban Krespo

Miguel Urban Krespo 

Prećutana dela Rio Tinta

Da u poslaničkoj raspravi nisu učetsvovala dvojica mladih levičarski orjentisanih poslanika – Miguel Krespo (Crespo) iz Španije i Ivan Vilibor Sinčić iz Hrvatske, debata bi po svemu sudeći bila još jedno monotono nabrajanje poznatih, politički-podobnih stavova o Srbiji. Različite grupe političkog centra uglavnom su usredsredile na osudu kineskog prisustva u Srbiji. Australijsku grupu Rio Tinto čije su aktivnosti, između ostalog, izazvale masovne proteste i bile povod za raspravu i rezoluciju – nisu ni pominjali. 

Izuzetak je bio španski poslanik Miguel Urban Krespo (Crespo) iz grupe krajnje levice koji je rekao da se u Srbiji protestuje protiv preduzeća Rio Tinto koje želi da otvori jedan od najvećih rudnika za eksploataciju litijuma „namenjenog EU, što će uništiti životnu sredinu“.

„U rezoluciji se o tome uopšte ne govori!“, prigovorio je Krespo, dodajući da prava na zdravu životnu sredinu moraju da se brane nezavisno od nacionalnosti preduzeća. Ne možemo okretati glavu od toga. „Nemamo rezervnu planetu.“ https://www.europarl.europa.eu/plenary/en/vod.html?mode=unit&vodLanguage=EN&vodId=edb44df2-dc5b-d5bd-f108-455f1012a8bd&date=20211216#

Hrvatski poslanik levičarske orjentacije, koji nije član nijedne parlamentarne grupe, Ivan Vilibor Sinčić rekao je da su rudnici litijuma predviđeni na 20 lokacija u Srbiji, a da je ključna oblast dolina Jadra sa 18 hiljada stanovnika.

„Oni se uglavnom bave poljoprivredom i potvrda su tužne neokolonijalne stvarnost Evrope i Kine“, ocenio je on.
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/RC-9-2021-0600_HR.html

U prilično borbenom govoru Sinčić je podsetio da je prilikom nedavne posete Angele Merkel Beogradu i „svom stranačkom kolegi iz Evropske narodne partije (EPP) – Vučiću“, Merkel izjavila „kako je Evropa jako zainteresovana za srpski litijum“.

„Zašto nije zainteresovana za svoj litijum pošto su najveće rezerve litijuma u Njemačkoj i Češkoj? Zato što sledi neokolonijalni koncept po kome dobit i ono što valja ide u središte, a zagađenje ide u periferiju. Zamislite da je između planataža vina u Bordou nađen litijum! Da li bi Francuzi razgovarali o raseljavanju naroda koji tamo živi? Da je nađen u Toskani, da je nađen u dolini Rajne? Naravno da ne bi“, rekao je Sinčić i poručio:

„Nije prihvatljivo da zemlje periferije, bile one članice EU ili ne, budu deponije da bi se neko vozio električnim automobilom.“

Sinčić je naveo da je „u Srbiji planirano čak šest termoelektrana dok se svuda u Evropi one gase“. Dodao je da ono što je u Evropi zabranjeno kada je u pitanju životna sredina „ne može biti dozvoljeno u Srbiji, Bosni ili pak Albaniji koja isto ima nalazišta litijuma i koju je Merkel posetila odmah nakon posjete Beogradu“.

Ivan Vilibor Sinčić

Ivan Vilibor Sinčić

Za napadanje važni su samo Kinezi

U ime EPP, dominantne Evropske narodne partije desnog centra (čiji je član van Evropskog parlamenta i Srpska napredna stranka), govorila je poslanica iz Slovačke Miriam Leksman (Lexmann) koja je konstatovala da je situacija u fabrici Linglong „tipična za povećavanje uticaja i prisustva Kine na Balkanu sa teškim posledicama po životnu sredinu i ljudska prava“. Ona je ocenila da je to „posledica kineskih investicija kojima nedostaje transparentnost“. Dodala je da su političari u Srbiji „možda bili ubeđeni“ da veliki projekti i investicije donose zapošljavanje. „Nemoguće je, međutim, ne videti posledice po životnu sredinu koje (te investicije) donose“, zaključila je.

Leksman  je pozvala vladu Srbije da donese jasan plan kako bi se videlo kako će rešiti ove probleme.

Viola fon Kremon, nemačka poslanica iz grupe Zelenih i izvestilac u EP za Kosovo, ocenila je da se u Srbiji „ne poštuju ljudska prava“. Konstatovala je da u fabrici Linglong „reč o modernom ropstvu“ i da EU „ne može da dozvoli moderno ropstvo“.   

Tonino Picula, hrvatski poslanik iz grupe socijaldemokrata ocenio je da je Srbija zemlja „koja nazaduje u poštovanju ljudskih prava“.

Holandska poslanica Dorien Rookmaker iz grupe „konzervativaca i reformista” ocenila da se Srbija pretvara u  “kinesku koloniju“ i da Srbija ima važan strateški položaj za EU.

Zabrinutost EP zbog sve većeg uticaja Kine u Srbiji

Kao i u poslaničkoj debati koja je prethodila glasanju, tako je i u tekstu rezolucije dominirala tema Kine, dok je situacija sa australijskom firmom Rio Tinto ostala u senci. 

U tekstu rezolucije EP poziva „srpske vlasti da pažljivo istraže slučaj i osiguraju poštovanje temeljnih ljudskih prava u fabrici (Linglong), posebno radničkih prava i da dostave zaključke svojih istraga EU i počinitelje privedu pravdi“.

Evropski poslanici izražavaju i „duboku zabrinutost zbog ozbiljnih problema u vezi s korupcijom i vladavinom prava u oblasti životne sredine, zbog opšteg nedostatka transparentnosti i procena uticaja infrastrukturnih projekata na životnu sredinu i društvo“, između ostalih, onih „povezanih s kineskim ulaganjima i zajmovima, kao i onih povezanih s multinacionalnim preduzećima kao što je Rio Tinto…“.

Konstatuje se da „Srbija potpisuje sve veći broj ugovora s velikim kineskim industrijalcima i dodeljuje Kini sve više zakonskih povlastica, čak i kada su one u suprotnosti s pravom EU“.

U tekstu rezolucije se podseća da se „sporazumom o zapošljavanju stranaca između Beograda i Pekinga omogućava primena kineskog radnog prava u Srbiji“. Takođe se navodi da su se „u martu 2021. pojavili izveštaji u medijima o zlostavljanju zaposlenih u kineskom preduzeću Zijin mining, koje je 2018. preuzelo rudnik bakra u istočnoj Srbiji, dok su im istovremeno bile oduzeti pasoši i bili su smešteni u nesigurnim uslovima“.

U rezoluciji se dalje navodi da EP „izražava zabrinutost zbog sve većeg uticaja Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu“. Poziva se Srbija da „ojača svoje standarde zakonske usklađenosti za kineske poslovne aktivnosti“. Naglašava se „da bi srpski zakoni o radu i životnoj sredini trebalo da se primenjuju i na kineska preduzeća koja posluju u toj zemlji“.

Konstatuje da su „nedavno širom Srbije zabeleženi masovni protesti za zaštitu životne sredine“ u kontekstu ubrzanog donošenja dvaju zakona – Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, kao i Zakona o izvlaštenju zemljišta“, kao i da se Zakonom o izvlaštenju zemljišta otvara prostor za „kontroverzne projekte stranih ulaganja, kao što je rudnik Rio Tinto“.

Naglašava „da su policijske snage (Srbije) suočene sa ozbiljnim optužbama da su prekršile obavezu da zaštite život, prava i slobodu građana“, kao i da je „policija masovno primenila silu i uhapsila više demonstranata“. Dodaje se da su učesnike (mirnog) protesta napale „neidentifikovane naoružane grupe, nasilne osobe i buldožeri“.

Evropski poslanici u rezoluciji izražavaju „duboku zabrinutost zbog sve većeg nasilja ekstremističkih i huliganskih grupa nad mirnim učesnicima protesta za zaštitu životne sredine“.

„Pozivaju se vlasti u Srbiji da hitno preduzmu mere kako bi garantovale slobodu izražavanja i nezavisnost medija i osigurale odgovarajuće istrage tih slučajeva.“

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...